2011
Ne u Lea Hangatonu ki Hoku Kaungā-Ngāué
Māʻasi 2011


Ne u Lea Hangatonu ki Hoku Kaungā-Ngāué

Kēneti Heesi, ʻAlapama, ʻAmelika

Ne fakahā ʻe he kau pule ʻo e falengāué ki he kau ngāué kotoa he pongipongi ʻe taha ʻe tānaki atu ki homau vāhenga lau houá pea ʻe kamata totongi kimautolu ʻo fakatatau ki he meʻa takitaha te mau ngaohí. Ko e lahi ange e meʻa te mau ngaohí ko e lahi ange ia ʻemau vahé. Naʻe hoko ʻeni ʻi ha māhina ʻe fā peá u toki ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú, pea naʻe lava ʻeni ke u ngāueʻi ha paʻanga lahi ange ke tokoni ki ai.

Naʻe ʻilonga ʻaupito e lahi ange ʻa e ngaahi meʻa ne mau ngaohí, pea pehē foki ki heʻemau vahé. Naʻá ku ngāue mo ha toko tolu ʻi he feituʻu ko ʻeni ne ngaohi ai e ulapá, pea ko e taimi kotoa pē ne u sio ai ki he hū mai e meʻa ne ngaohí mei he mīsiní ʻo ueʻi e mīsini naʻe ʻotomētiki pē ʻene lau hono lahí, naʻá ku fakakaukau loto pē ki he ʻalu hake e lahi ʻeku paʻanga he pangikeé.

Ka naʻe hanga ʻe he founga fakaʻaiʻai ko ʻeni ke lahi ange ʻemau vahé ʻo fakaʻaiʻai ʻa e kākaá. Naʻe faʻa totolo atu ha taha ngāue ia he veʻe mīsini naʻá ne lau e lahi ʻo e meʻa ne ngaohí ʻo kiʻi toutou ueʻi pea toki foki mai ki he feituʻu naʻá ne tuʻu aí. Ne u mamali pē heʻeku vakai ki he hoko ʻa e meʻá ni, kalokalo hoku ʻulú, pea hoko atu ʻeku ngāué. Ne u ongoʻi ne kei maʻu pē ʻeku angatonú kapau he ʻikai ke u ala ki he mīsini laú.

Ka ne ʻikai fuoloa kuó u fakatokangaʻi naʻe ʻikai mahuʻinga ia pe ko hai te ne ueʻi e meʻa laú he naʻe tatau pē ʻeku vahé mo e ongo tangata heʻeku timí. Naʻá ku halaia tatau pē mo e niʻihi kehé ʻi he kaihaʻa mei he kautahá. Meʻa ní te u fakapaʻanga ʻaki ʻeku ngāue fakafaifekaú ha paʻanga kaihaʻa?

Ne u ongoʻi faingataʻaʻia pe ko e hā te u faí. Naʻe ʻikai ke lahi e kiʻi paʻanga ne fakalahi mai ki heʻemau vahé. ʻE pehē ʻe ha tokolahi ia naʻe ʻikai ko ha meʻa ia ke fai ai ha hohaʻa, ka naʻe hohaʻa hoku lotó. Ne u ʻilo naʻe totonu ke u lea ki hoku kaungā-ngāué.

Naʻe pehē mai ʻe Popi (kuo liliu e ngaahi hingoá) ʻa ia ne taki ʻi heʻemau timí, “Ko hoʻo fakamātoato? ʻOku kākā e tokotaha kotoa pē. Naʻa mo e kau pulé. ʻOku nau ʻosi ʻilo pē ʻe kinautolu ʻe ʻi ai e kākā.”

Naʻe ʻikai sio ia ki ha ʻuhinga ke fai ai ha liliu. Ko e hā mo ha toe meʻa ʻe lava ke u fai? Naʻe kei lahi taha pē e meʻa naʻe lava ʻe heʻemau tafaʻakí, ʻo tatau ai pē kapau naʻe ʻikai hiki hake e lahi ʻo ʻemau ngāué. Ne u faʻa fanongo pē ki he fakaʻamu ʻa e kau ngāue ʻi he ngaahi tafaʻaki kehé ne nau kau ʻi heʻemau timí.

Ne u fokotuʻu ange kia Popi, “ ʻE lava pē ke u fetongi au mo Siaki ʻi he tafaʻaki ʻe tahá.”

Naʻá ne talamai, “ ʻOku ou pehē ʻokú ke fakasesele, ka te u lava pē au ʻo ngāue mo Siaki.”

Hili ʻema fetongi timi mo Siakí, naʻe faʻa fakamanatu mai ʻe Popi ʻa e lahi ange ʻo e paʻanga naʻe maʻu ʻe Siakí ʻiate au. Ne u manatu ai ki he fakalea ʻo e “ ʻE Kāinga Kuo Langa ha Tuʻungá”: [“ ʻOua ʻe manavahē, he ʻoku ou ʻi ai mo koe; ʻoiauē, ʻoua ʻe loto-siʻi.”] Ne tokoni e ngaahi lea ko iá ke ʻoua naʻá ku tokanga ki he ngaahi fakaʻaluma ʻa Popí.

Ne ʻikai fuoloa mei ai kuo haʻu ʻa Popi ʻo lea mai. Naʻá ne pehē ʻoku ʻikai lelei e ngāue ʻa Siakí pea ʻoku loto ʻeku timí ke u foki ange. Ne u ʻohovale. Naʻá ku talaange kia Popi te u foki ange ka he ʻikai toe fai ha kākā. Naʻá ne loto ki ai. Naʻe talitali loto-māfana au ʻe heʻeku timi motuʻá pea naʻe tuku e kākaá.

Ne u ʻilo pē ʻe siviʻi au kimuʻa peá u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú, ka ne ʻikai ke u ʻilo ʻe siviʻi ʻeku faitotonú mo e loto-toʻá. ʻOku ou fakamālō ne pukepuke hake au ʻe he ʻEikí ʻi he taimi ne u fie maʻu ai ha mālohi ke fai e meʻa totonú, ʻaki Hono [“nima angatonu mo māfimafí.”1.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “ ʻE Kāinga Kuo Langa ha Tuʻunga,” Ngaahi Himi, fika 37.