2011
Liliu ʻa e Moʻuí ʻi Hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Ngaahi Pōpoaki Mei he Konifelenisí
Māʻasi 2011


Liliu ʻa e Moʻuí ʻi Hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Ngaahi Pōpoaki Mei he Konifelenisí

ʻI he hili siʻi pē ʻa e konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2010, naʻe fakakaukau ʻa Sēleti mo Katalina Sāmita ʻo ʻIutā, ʻAmeliká, ke na fakaʻuli takai holo ʻi hona koló mo ʻena fānau ʻe toko tolú ke mamata ʻi he ngaahi lauʻi ʻakau lanu kehekehe ʻo e faʻahitaʻu fakatōlaú. Kimuʻa pea nau ʻalú, naʻe faʻo ʻe Misa Sāmita ha kiʻi hina lolo kuo fakatapui ʻi hono kató. Naʻe nofo pē ʻi hono ʻatamaí ʻa e ngaahi lea ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻi heʻene malanga ʻi he fakataha lakanga fakataulaʻeikí ke mateuteu maʻu pē ke fakahoko ha fatongia lakanga fakataulaʻeiki ʻi he taimi kotoa pē (vakai ki he “Ngāue ʻAki ʻi he Laumālié,” Liahoná mo e Ensign, Nōvema 2010, 59).

ʻI heʻenau foki ki ʻapí, naʻe vakai atu ʻa e fāmili Sāmitá ki ha kakai tokolahi ʻoku nau tuʻu takatakai ʻi ha kiʻi taʻahine ʻoku tokoto he kelekelé, ʻa ia ʻokú ne faingataʻaʻia ʻi ha lavea ʻi hono ʻulú. Naʻa nau fanongo ki ha kaila ‘a ha fefine, “Kātaki, ʻoku ʻi ai ha taha mo haʻane lolo kuo fakatapui? Kātaki!” Naʻe afe fakavavevave atu ʻa Misa Sāmita ʻo ne ʻoange ʻene loló ki he tamai ʻa e kiʻi taʻahiné. Hili ʻa e faingāué, naʻe ake hake ʻa e kiʻi taʻahiné peá ne kamata talanoa ki heʻene ongomātuʻá. Hili ha ngaahi momeniti mei ai, ne aʻu ange ʻa e kau fakahaofi moʻui ʻi he taimi ʻo e fakatuʻutāmakí ʻo ʻave ia ki he falemahakí.

Naʻe pehē ʻe Misa Sāmita, “Naʻa mau ongoʻi ha māfana pea mo ha nonga ʻi homau lotó koeʻuhí ko ʻemau ʻi he feituʻu totonu ʻi he taimi totonú, pea ʻi hono ʻomai ʻo e lolo kuo fakatapuí, pea hangē ko e lea ʻa Palesiteni ʻAealingí, koeʻuhi ko ʻemau mateuteú. Naʻe vakai ʻema fānaú ki he tāpuaki ʻo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea naʻa mau ʻalu mei ai mo e ongoʻi ʻoku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní kiate kimaua mo e kiʻi taʻahine ko ʻení mo hono fāmilí.”

Hangē ko e fāmili Sāmitá, kuo tāpuekina ha ngaahi fāmili tokolahi koeʻuhí ko ʻenau muimui ki he faleʻi naʻe maʻu lolotonga ʻa e konifelenisi lahí. ʻI he teuteu atu ʻa e kāingalotú ki ha toe konifelenisi lahi ʻe taha, ʻoku vahevahe heni ʻe ha ngaahi fāmili ʻe tolu ʻa ʻenau fakamatala ki heʻenau muimui ki he leʻo ʻo e palōfitá.

Ki ha toe talanoa lahi ange (ʻi he lea faka-Pilitāniá) pe ke vahevahe ʻa e meʻa naʻá ke aʻusia tonú (ʻi ha faʻahinga lea fakafonua pē), lau ʻa e kakato ʻo e fakamatala ko ʻení ʻi he konga ʻo e Ngaahi Ongoongo ʻo e Siasí mo e Ngaahi Polokalamá ʻi he LDS.org ʻi he lds.org/church/news/how-general-conference-changed-my-life.

Ane Te Kava, Talalua, Nuʻu Sila

ʻI he kamataʻanga ʻo e 2010, naʻá ku fehangahangai ai mo ha ngaahi faingataʻaʻia fakatāutaha mamafa. Naʻe fokotuʻu mai ʻe heʻeku pīsopé mahalo naʻa sai ke u sio ki ha tokotaha mataotao ʻi he fai faleʻí. Naʻe fakaʻohovale kiate au ʻa e fakakaukaú ni. ʻOku ou ngāue mo ako ʻi he malaʻe ʻo hono faitoʻo ʻo e maʻunimā ʻe he faitoʻo konatapú mo e ʻolokaholó, peá u pehē, “Ko e tokotaha fai faleʻi pē mo au! ʻOku ʻikai ke u fie maʻu ha tokoni mei ha taha.”

Naʻá ku kei fekuki mo e niʻihi ʻo hoku ngaahi faingataʻaʻiá—pea mo hoku loto hīkisiá—ʻi he taimi naʻe fakahoko ai ʻa e konifelenisi lahi ʻi ʻEpelelí. Naʻe lea ʻa ʻEletā Sēmisi B. Mātino ʻo e Kau Fitungofulú ʻi he tefito ko e, “ ʻOku Fengāueʻaki Fakataha ʻa e Meʻa Kotoa pē ke Lelei” (vakai ki he Liahona mo e Ensign, ʻo Mē 2010, 101), ʻa ia naʻe fakatefito ʻi heʻete fehangahangai mo e faingataʻá.

Naʻe ongo kiate au ʻene pōpoakí, pea naʻá ku fakapapau te u lotua ke u maʻu ha fakahinohino ki he meʻa ʻoku totonu ke u faí. Naʻá ku ʻalu mei he konifelenisí mo e loto ke fekumi ki he tuí pea ke falala ki he Fakamoʻuí ke Ne tataki au ʻo fou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.

Naʻá ku fakalaulauloto mo lotua mo fakakaukau lahi ʻi ha uike ʻe ua peá u pehē ke u ʻahiʻahiʻi ʻa e faleʻí. Kuo tokoni lahi mai mo ʻaonga ʻa e meʻa naʻá ku aʻusiá. Ko e toe meʻa ʻe tahá, kuo ʻomi kiate au ha ongoʻi malu ʻoku tuʻuloá ʻi heʻeku toe lau ʻa e lea ʻa ʻEletā Mātinó, pea kuo hiki hake au ʻi heʻeku lotu ki he Tamai Hēvaní, pea mo e falala ki he Fakalelei ʻa Hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku hoko maʻu pē ʻa ʻete fekumi ki he ʻEikí ʻi he loto fakatōkilaló ko ha founga ia ke ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻá. Te Ne tataki kitautolu ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻoku fie maʻu ke tau faí.

ʻAnitelea Lausiʻi Tekisisi, USA

Naʻá ma hoko mo hoku husepāniti ko Kōliní, ko ha ongomātuʻa ʻi ʻOkatopa ʻo e 2009. ʻI he taimi naʻe māhina nima ai homa ʻofefine, ko ʻIlaisá, naʻe kamata ke ma talatalanoa ki he taimi te ma kamata ke fakakau mai ia ki he efiafi fakafāmilí mo e ako folofolá. Naʻe ʻaonga nai ke fakahoko ʻa e efiafi fakafāmilí ʻi he taimi naʻá ne ʻā aí? Te ne lava nai ʻo maʻu ha meʻa mei heʻema lau leʻo lahi ʻa e Tohi ʻa Molomoná?

Lolotonga ʻa e konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2010, naʻe pehē ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ ʻKo e toʻu tupu kotoa pē, aʻu ki he ngaahi pēpē valevalé, te nau lava pē ke ongoʻi ʻa e laumālie makehe ʻoku maʻu mei he Tohi ʻa Molomoná” (“Leʻo ʻi he Fakakukafi,” Liahoná mo e Ensign, Mē 2010, 40).

Kuo mahinongofua mo māmālie pē ʻa e ngaahi liliu kuó ma faí. ʻOkú ma tā maʻu pē ha CD ʻo e ngaahi hiva Palaimelí maʻa ʻIlaisa. ʻOkú ma lau kiate ia ha ngaahi veesi mei he Tohi ʻa Molomoná ʻi he taimi maʻu meʻatokoni efiafí. Kuo mau kamata lotu fakafāmili kimuʻa pea mohe ʻa ʻIlaisá. ʻI heʻemau ngaahi lué, ʻoku ou fakahinohino ki ai ʻa e fanga manupuná mo talaange kiate ia, “Naʻe fakatupu ʻe Sīsū ʻa e fanga manupuná maʻatautolu.” Mahalo he ʻikai mahino ki ai he taimí ni, ka ʻe ʻi ai e taimi ʻe mahino ki ai.

Kuó u ʻiloʻi kuo hanga ʻe he ngaahi meʻá ni ʻo toʻo atu ʻeku loto hohaʻa ki he kahaʻú. ʻOku ou ongoʻi kapau te u fai hoku fatongiá ʻaki ʻeku akoʻi ʻa ʻIlaisa ki he ngaahi meʻa ʻoku totonu ke ne ʻiloʻí pea muimui ki he faleʻi fakaepalōfitá, ʻe tāpuekina ia ʻi he kahaʻú.

Sela Fakatou, Mitileni Faka-Hihifó, ʻIngilani

ʻOku femoʻuekina ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi homau fāmilí. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai te mau fakamoleki ha taimi ke fakafanongo fakalelei ki he niʻihi kehé pe ke anga-lelei pe anga- fakaʻapaʻapa. Ko ia ai ʻi heʻemau teuteu atu ki ha konifelenisi lahi ʻe taha, naʻa mau lotua ke ʻiloʻi ʻa e founga ʻe lava ke mau toe vāofi ange ai ko ha fāmilí.

Naʻe tali ʻemau ngaahi lotú mo e ngaahi fehuʻí ʻe he lea ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heilí, “Ko Hotau Fatongia ki he ʻOtuá: Ko e Misiona ʻo e Mātuʻá mo e Kau Takí ki he Toʻu Tangata kei Tupu Haké” (vakai ki he Liahona mo e Ensign, Mē 2010, 95).

Naʻá ku ongoʻi ʻaupito ʻa e talanoa ki he mokopuna tangata ʻo ʻEletā Heilí ʻi heʻene fehuʻí, “ ʻE Kulenipā! ʻOkú ke ʻi hena?” Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē, “ Ko ʻete tokangá ʻoku ʻuhinga ia ki heʻete ʻiloʻi e loto e toʻu tupú pea fengāueʻaki mo kinautolu. Ko e fengāueʻaki mo kinautolú ʻoku ʻikai ko e fetalanoaʻaki pē ka ko e ngāue fakataha mo kinautolu.”

Kuo mau ngāue ke fakaleleiʻi ʻemau feohí. ʻI he houa maʻu meʻatokoni efiafí, ʻoku mau talanoa ai ki he anga ʻo e ʻahó. ʻOku mau talanoa ki he ngaahi faingataʻa ʻoku mau fehangahangai mo iá pea mo e malava ke tokoniʻi kimautolu ʻe he ngaahi meʻa ʻoku mau ako mei he folofolá ke mau fehangahangai mo ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ko iá.

Ko ha ngāue lahi ke tuku ha taimi ki he ngaahi fakafetongi ko ʻení. Ka ʻi he hoko ʻa e ngaahi ʻulungāanga lelei ko ʻení ko e konga ʻo e moʻui fakafāmilí, kuó u ongoʻi ha ʻofa makehe ki hoku fāmilí. ʻI heʻeku muimui ki he akonaki fakaepalōfita naʻá ku maʻu ʻi he konifelenisí, kuo fonu hoku ʻatamaí ʻi ha ngaahi tali ki ha ngaahi fehuʻi kehe, pea kuó u sio ki ha ngaahi founga te u lava ai ʻo hoko ʻo hangē ko e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou ongoʻi ha nonga lahi ange ʻi ha toe taimi kimuʻa kae ʻikai ko ha loto hohaʻa.

Naʻe ʻomi ʻe ha pōpoaki fakakonifelenisi naʻe fai ʻe ʻEletā Sēmisi B. Mātino ha loto lahi kia Ane Te Kava ʻo Nuʻu Silá ke ne lotua ʻa e tataki naʻá ne fie maʻú.

Naʻe maʻu ʻe Kōlini mo ʻAnitulea Lausiʻi ʻa e ngaahi tali naʻá na fekumi ki aí ʻi he pōpoaki faka-konifelenisi ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinaá.