2011
ʻOku Folofola Mai ʻa e Tamai Hēvaní Kiate Kitautolu ʻo fakafou ʻi Heʻene Kau Palōfitá
Māʻasi 2011


Ko Hono ʻOmi ʻo e Palaimelí ki ʻApi

ʻOku Folofola Mai ʻa e Tamai Hēvaní Kiate Kitautolu ʻo fakafou ʻi Heʻene Kau Palōfitá

“ ʻIlonga ha meʻa kuó u lea ʻaki ʻe au ko e ʻEikí, kuó u lea ʻaki ia; … neongo pē ko e fai ia ʻi hoku leʻo pē ʻoʻokú pe ʻi he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻoku tatau ai pē” (T&F 1:38).

ʻE lava ke ke fakaʻaongaʻi e lēsoni mo e ʻekitivitī ko ʻení ke ke ʻilo lahi ange ai ki he kaveinga ʻa e Palaimelí ki he māhina ní.

Kapau te ke fie kole ki ha taha ke ne ʻave ha pōpoaki mahuʻinga ki he kakai ʻokú ke ʻofa aí, ko e tokotaha fēfē te ke kole ki aí? Mahalo pē te ke fili ha taha ʻoku faitotonu, tokanga ki he meʻa ʻokú ne faí, mo falalaʻanga.

ʻOku fakafou mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻEne pōpoaki ki Heʻene fānau ʻi he māmaní ʻi he Kau palōfitá. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻoku faitotonu ʻEne kau palōfitá, tokanga ki he meʻa ʻoku nau faí, falalaʻanga, mo angamāʻoniʻoni.

ʻOku tau lau ʻi he folofolá e ngaahi meʻa naʻe tohi ʻe he kau palōfita tokolahi, ʻa hono ueʻi kinautolu ke nau tohi e ngaahi pōpoaki ʻa e Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú. Tau ako angé ha ngaahi meʻa ʻi he folofolá ne tohi ʻe ha niʻihi ʻo e kau palōfitá.

Naʻe ʻave ʻe Malakai ki he kakaí ʻa e pōpoaki ʻa e ʻEikí kau ki he totongi ʻo e vahehongofulú mo e ngaahi foakí (vakai, Malakai 3:8–10).

Ne tuku ʻe ʻAlamā ko e Siʻí hono tuʻunga ko e fakamaau lahí kae hoko ko ha faifekau ʻi he fonuá kotoa (vakai, ʻAlamā 4:15–20). Naʻá ne vahevahe ʻa e pōpoaki ʻa e ʻOtuá mo ha kakai tokolahi.

Ne tuku mai ʻe Molonai e pōpoaki ʻa e Tamai Hēvaní kiate kitautolu hono kotoa ʻi heʻene fai mai ʻa e palōmesi fekauʻaki mo hono lau ʻo e Tohi ʻa Molomoná: “Pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻoku ou fie naʻinaʻi kiate kimoutolu ke mou kole ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí, pe ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni; pea kapau te mou kole ʻi he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni, ʻo maʻu ʻa e tui kia Kalaisi, te ne fakahā ʻa hono moʻoní kiate kimoutolu, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Molonai 10:4).

Ne foaki kia Siosefa Sāmita ha pōpoaki makehe mei he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:11–20). Ne moʻui ʻaki ʻe Siosefa Sāmita hono talaki ʻo e pōpoaki ko iá ki he kakai kotoa pē.

ʻOku tau monūʻia ke maʻu ha palōfita he ʻahó ni. ʻE lava ke tau fanongo ki he ngaahi pōpoaki mei he Tamai Hēvaní ʻi heʻetau fakafanongo ki he palōfitá.

ʻEkitivitií

Kosi ʻo toʻo e ʻū kongokonga laʻipepa ʻoku ʻi ai e fakatātā ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Fakapipiki e ʻū muiʻi laʻipepá ki he kamataʻanga ʻo e laʻipepa hokó. Pelu e pepá ʻi he ʻū lainé ke faʻu ha kiʻi tohi.

Ngāue ʻaki e lisi ʻi laló, hiki e hingoa ʻo e Taki Māʻolunga takitaha ʻi lalo ʻi hono fakatātaá. Fanongo ki heʻenau lea ʻi he konifelenisi lahí pea hiki hoʻo fanga kiʻi fakamatalá ʻi he kiʻi tohí. Vahevahe hoʻo ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e konifelenisi lahí lolotonga ha houa maʻu meʻatokoni ʻa e fāmilí pe efiafi fakafāmili ʻi ʻapí.

Tōmasi S. Monisoni

Henelī B. ʻAealingi

Tieta F. ʻUkitofa

Poiti K. Peeka

L. Tomu Peuli

Lāsolo M. Nalesoni

Tāleni H. ʻOakesi

M. Lāsolo Pālati

Lisiate G. Sikoti

Lōpeti D. Heili

Sefilī R. Hōlani

Tēvita A. Petinā

Kuenitini L. Kuki

D. Tooti Kulisitofasoni

Niila L. ʻEnitasoni

Maʻuʻanga Fakamatala ki he Konifelenisi Lahí

Tā fakatātaaʻi ʻe James Johnson