2011
‘ ʻOku ʻIkai Fakaʻau ʻo Ngata ʻa e ʻOfá’: Ko ha Fealeaʻaki ʻo Kau ki he Fineʻofá
Māʻasi 2011


“ ʻOku ʻIkai Fakaʻau ʻo Ngata ʻa e ʻOfá”: Ko ha Fealeaʻaki ʻo Kau ki he Fineʻofá

ʻOku vahevahe ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo hono uaifí, ko Petulisa T. Hōlani, ha ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e ngāue ʻa e Fineʻofá.

ʻOku pehē ʻe Petulisa T. Hōlani ʻi ha ʻinitaviu mo e kau ngāue ʻa e ngaahi makasini ʻa e Siasí ʻo fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e Fineʻofá, “ ʻOku ʻikai ke u lava ʻo fakakaukau atu ki he moʻuí taʻe kau ai ʻa e Fineʻofá. Ko hono ʻuhingá he ʻoku ʻikai ke u lava ʻo fakakaukau atu ki he moʻuí taʻe kau ai ʻa e ongoongoleleí, pea ko e feituʻu e Fineʻofá ne u ako fakatāutaha ai ha meʻa lahi ʻo fekauʻaki mo e ongoongoleleí.”

ʻOku fakatou fakahā ʻe Sisitā Hōlani mo hono husepānití, ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani, ʻa e mālohi ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻena moʻuí. ʻOku hounga foki kiate kinaua ʻa e ivi takiekina ʻo e Fineʻofá ʻi hono langa hake ʻo ha ʻapi mālohi. ʻOku pehē ʻe ʻEletā Hōlani, “Kuo hoko maʻu pē ʻa e Fineʻofá ko ha mālohinga ki he Siasí. Kuo tokoni maʻu pē ʻi hono ʻomai ʻa e meʻa naʻe fie maʻu ʻi he konga takitaha ʻo e fakalakalaka ʻa e Siasí. ʻOku toe ongo ange ʻene tokoní ʻi he ngaahi taimi faingataʻa ko ʻeni ʻoku tau moʻui aí. ʻOku ʻikai ko ha polokalama pē ʻeni. Ko e ongoongoleleí ia—ko e ngāue ʻa e ongoongoleleí ʻi he moʻui ʻa hotau houʻeiki fafine tuʻukimuʻá. ʻOku tau ʻiloʻi ʻene foaki ki hono kau mēmipá, pea aʻu atu foki ki he Siasí fakakātoa, ʻa e meʻa ʻoku tau fie maʻu ke tokoniʻi ai kitautolu ʻi he ngaahi taimi faingataʻá ni.”

ʻOku vahevahe heni ʻe ʻEletā mo Sisitā Hōlani ʻena ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e Fineʻofá pea mo e mālohi ʻoku maʻu ʻe he ngaahi fāmilí mo e ngaahi uōtí mo e koló ʻi he taimi ʻoku ngāue fakataha ai ʻa e kau taki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e Fineʻofá.

Ko e hā e fatongia ʻo e Fineʻofá ʻi hono fakamālohia ʻo e tuí mo e ngaahi fāmilí?

Sisitā Hōlani: ʻOku fie maʻu lahi ange e Fineʻofá he taimí ni ʻi ha toe taimi kimuʻa koeʻuhí ko e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi māmani he ʻaho ní. ʻOku fie maʻu ke toe lahi ange e angamāʻoniʻoni ʻa e kakai fefine ʻo e Siasí, ke moʻui ofi ki he Laumālié, pea ke nau faivelenga. ʻOku fie maʻu foki ke fetokoniʻaki e houʻeiki fafiné kae lava ke tauhi maʻu ʻenau tuí.

ʻEletā Hōlani: ʻOku tokoni e meʻa ʻoku fai ʻe he Fineʻofá ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí ʻi ha founga ʻoku laulōtaha mo mālohi, ʻi ha founga makehe ʻoku maʻu ʻe he houʻeiki fafiné pē. Ko e taha e Fineʻofá ʻo e ngaahi founga ke ʻomi ʻaki ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí mo e ngaahi meʻa mahuʻingá ki he moʻui ʻa e kakai fefiné. Neongo ia, manatu, ʻoku ʻikai fakangatangata pē e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí maʻá e kakai tangatá pe fefiné. Ko e ngaahi ʻulungāanga lelei ʻo e ongoongoleleí ʻa e ʻofá, ʻofa faka-Kalaisí, mo e manavaʻofá, pehē ki he mālohí, tuʻunga fakatakimuʻá, mo hono fai ʻo e ngaahi filí. ʻOku totonu ke tau maʻu kotoa e ngaahi ʻulungāanga leleí ni ʻi he lahi taha te tau lavá, ʻo tatau pē ki he tangata mo e fefine.

Ko kitautolu ko ia ʻoku moʻui ʻo fakatatau ki he palani ʻo e ongoongoleleí, ko e tokotaha fakafoʻituitui —ko ha ʻofefine pe foha ʻo e ʻOtuá. ʻI heʻetau hoko ko e mēmipa fakafoʻituituí, kuo pau ke tau tuʻu mālohi. He ʻikai mālohi ange ha houalotu ʻi he kakai ʻo e houalotu ko iá, pea he ʻikai mālohi ange ha ʻapi ʻi hono fakavaʻé.

Sisitā Hōlani: ʻI heʻeku fakakaukau ki he ngaahi tāpuaki kotoa ʻoku tau ʻinasi ai ko e Kāingalotú ʻi hotau ngaahi temipalé, ngaahi uōtí mo e koló, ʻetau nofo-malí, mo hotau ngaahi fāmilí, ʻoku ou ʻilo ʻoku makatuʻunga kotoa ia ʻi he founga ʻoku ngāue fakataha ai ʻa e lakanga fakataulaʻeikí mo e Fineʻofá—ʻa e tangata mo e fefine—ʻi ha ʻapi pea ʻi he Siasí foki.

ʻEletā Hōlani: ʻOku foki atu e houʻeiki fafiné mei he Fineʻofá ʻi he uike takitaha ʻo vahevahe ʻa e meʻa kuo nau akó mo e houʻeiki tangata ʻi heʻenau moʻuí. Ko e meʻa tatau pē hono faitāpuekina hoku uaifí mo e ngaahi ʻofefiné ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí ʻe he ngaahi lēsoni ʻi he lakanga fakataulaʻeikí kuó u maʻu mo hoku ngaahi fohá ʻo mau vahevahé.

Sisitā Hōlani: ʻOku ou fakakaukau ʻe lava pē ke tau pehē, ʻoku ʻikai mo ha toe kautaha ia ʻi māmani ʻe ʻaonga ange ʻi he kahaʻú ʻi he ngaahi faingataʻa ko ia ʻoku fehangahangai mo e kakai fefiné pea mo e ngaahi fāmilí, ka ko e Fineʻofá. ʻOku fie maʻu ke tau fakatahatahaʻi mai e kakai fefine ʻo e Siasí ki honau ngaahi uiuiʻi ko e kau taki mo e “kau kapiteni” maʻá e lelei ʻa e fānaú, fakatautefito ki he taimí ni ʻa ia ʻoku tau mamata ai ki he hōloa ʻa e ngaahi fāmilí. ʻOku totonu ke tau ngāue fakataha mo fetakinima kae malava e ngāué.

Kuo fakamālohia fēfē koe mo ho fāmilí ʻe he Fineʻofá?

Sisitā Hōlani: Ne kamata pē hono takiekina au ʻe he Fineʻofá ki he leleí kimuʻa pea fāʻeleʻi aú he naʻe fakatou ngāue ʻeku faʻeé mo e kuifefiné he Fineʻofá. Ne u ako meiate kinaua ʻi heʻeku kei siʻí. Naʻá ku fie maʻu ke u hangē pē ko kinauá. Naʻá na fai mai e ngaahi talanoa ʻo kau ki heʻeku kui ua fefine ko ʻElisapesi Simuti Pāloká ʻa ia naʻe palesiteni Fineʻofa ʻi ha taʻu ʻe 40. Naʻá ne foaki ki hono ngaahi tokoua ʻi he ongoongoleleí ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ne maʻu, kau ai ʻene meʻakaí mo hono valá. Naʻá ne tui ʻe maluʻi mo tāpuakiʻi ia ʻe he ʻOtuá ʻi he ngāue tokoni ko ʻení, pea naʻe hoko. ʻOku kei hoko pē e faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau fefine ʻe toko tolú ni mo ʻenau ngāue ʻi he Fineʻofá ko ha fakaʻaiʻai kiate au he ʻahó ni.

ʻEletā Hōlani: Kuo teʻeki ai ke u ʻalu ki he Fineʻofá, ka naʻá ne fakafōtunga ʻeku moʻuí heʻeku tupu haké. Naʻe kau ʻeku faʻeé ʻi he kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá ʻi he konga lahi ʻo e ngaahi taʻu ne u kei talavou aí. Ko ha meʻa lelei ia ke mamata ki ai ha tamasiʻi kei siʻi. Ko e moʻoni ʻe lava ke haʻu e ngaahi tāpuaki ko iá mei heʻetau ngaahi kuí kiate kitautolu pea hoko ia ko e tāpuaki ki heʻetau fānaú mo e makapuná.

Ka ne maʻu foki ʻeku fakamoʻoni ki he Fineʻofá mei hoku uaifí. ʻOku ou laukau ʻaki ʻeku mali ki ha taha ne hoko ko e palesiteni kimuʻa ʻo e Fineʻofá. Kuo tāpuakiʻi fakahangatonu au koeʻuhí ko ʻene moʻui līʻoá. ʻI heʻeku mali mo Petulisa Teulí, ne u ʻiloʻi ko e fefine fēfē ia he ne u mamata ki heʻene ngāue maʻá e ʻEikí. Naʻá ne tali pea fua e fatongia ʻo e puleʻangá. Kiate au, naʻe lahi ange e ngaahi ʻulungāanga lelei naʻá ne maʻú ʻi he lahi hono sinó. ʻOku hanga ʻe he ngaahi tuʻunga ʻulungāanga māʻolunga mo lelei ko iá ʻo faitāpuekina ʻema nofo-malí mo ʻema fānaú. Ko ia, kuo faitāpuekina nai au ʻe he Fineʻofá? ʻAupito!

ʻE lava fēfē ke ngāue fakataha ʻa e lakanga fakataulaʻeikí mo e kau taki ʻo e ngaahi houalotú ke fakamālohia ha uooti pe kolo?

Sisitā Hōlani: Naʻe fokotuʻu e Fineʻofá ʻo fakatatau mo e founga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku hā heni ʻene potupotutatau ʻa e lakanga fakataulaʻeikí mo e Fineʻofá ʻo fakamamafaʻi mai ai ʻoku fakatou fakamālohia ʻe he tangatá mo e fefiné ʻa e angamāʻoniʻoni ʻoku ʻi hona lotó. ʻOku fie maʻu ʻe he houʻeiki tangatá ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e houʻeiki fafiné, pea fie maʻu ʻe he houʻeiki fafiné ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e houʻeiki tangatá. ʻOku tau ako ʻo ʻiloʻi ia ʻi he temipalé. ʻE toe mālohi ange e ngaahi uōtí mo e ngaahi koló ʻi he ngāue fakataha ʻa e lakanga fakataulaʻeikí mo e kau taki ʻo e ngaahi houalotú. Kuó ma mamata ʻi he mālohi ʻo e ngaahi fakataha alēlea fakauōtí ʻi he feituʻu kotoa pē kuó ma nofo ai.

Ko e kakai fefine mo tangata kotoa pē ko e ngaahi kupu kinautolu ʻo e sino ʻo Kalaisí, pea ko ha kau mēmipa fakaʻofoʻofa moʻoni ia! ʻOku tau ako ʻi he folofolá “kapau ʻoku ʻikai te mou taha, ʻoku ʻikai ʻaʻaku ʻa kimoutolu” (T&F 38:27) pea “ ʻoku ʻikai faʻa lea ʻa e matá ki he nimá, ʻOku ʻikai te ke ʻaonga kiate au” (1 Kolinitō 12:21).

ʻEletā Hōlani: Koeʻuhí ko e ngaahi faingataʻa ʻo e kuonga ní, ʻoku totonu ai ke ngāue fakataha ʻa e kau taki ʻo e uōtí pe koló. Ko e pīsopé ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke tataki ʻa e uōtí. Ko e fakataha alēlea fakauōtí ʻa e feituʻu ʻoku fai ai ʻa e fakafekauʻaki ʻoku fie maʻú. Ko e lelei ange e ngāue ʻa e fakataha alēleá, ko e lelei ange ia e ngāue ʻa e Siasí. ʻOku hoko moʻoni ʻeni ʻi he uooti pe kolo kotoa pē.

ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he pīsopé ʻa e fakataha alēlea fakauōtí ko ha taimi ke nau vakaiʻi ai mo e kau taki fakauooti kehé ʻa e ngaahi fie maʻu ʻa e uōtí. ʻOku ʻi ai nai ha kāingalotu ʻoku fie maʻu uelofea fakatuʻasino? ʻOku ʻi ai nai ha talavou ʻoku teuteu ke ngāue fakafaifekau? ʻOku teuteu ha ngaahi hoa mali ke ō ki he temipalé? Ko e hā ʻe lava ʻe kitautolu ko e fakataha alēlea fakauōtí ʻo fai ke tokoní?

Manatu he ʻikai lava ke fakamavahevaheʻi e ngaahi meʻa ʻoku hohaʻa ki ai ha faʻē mo e ngaahi fie maʻu ʻa ʻene fānaú mo hono husepānití. ʻOku sio e palesiteni Fineʻofá ki he ngaahi fie maʻu fakakātoa ʻa e fāmilí pea mo hono kau mēmipa fakafoʻituituí ʻo fakafou ʻi he kau faiako ʻaʻahí. Ko ha maʻuʻanga tokoni mālohi ia ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻi ha fakataha alēlea fakauooti.

ʻE lava fēfē ke tokoni e Fineʻofá ki he Siasí ʻi hono feau e ngaahi faingataʻa ʻo e senituli 21?

ʻEletā Hōlani: Kuo hanga ʻe he taʻemaau ʻo e tuʻunga fakaʻikonōmikaʻoku lolotonga ʻi ai ʻa māmaní ʻo toe fakafōtunga foʻou e tuʻunga fakapaʻanga ʻi he funga ʻo e māmaní. Ka kuo hoko maʻu pē ʻa hono akoʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e tokoní mo e moʻui fakapotopotó ko ha konga ʻo e Fineʻofá. ʻE lau ʻe māmani ʻoku fakamoli Tonga hono fakatolonga e fuaʻiʻakaú pe tuitui monomono he senituli 21. Ka ko e taimi ní ʻoku ʻi ai ha kakai ʻoku fiekaia mo mokosia. Kiate kinautolu, ʻoku hoko e hina fuaʻiʻakau fakatolongá mo ha monomono māfana ko ha ʻofa tō mei langi. He ʻikai ha taimi ʻe teitei pehē ai ʻoku fakamoli-Tonga ʻa e moʻui fakapotopotó. ʻOku ʻikai ko ha toe foki ʻeni ia ki he senituli 19 ka ko e feituʻu ia ʻoku fie maʻu ke tau ako mei ai ʻi heʻetau laka atu ki he senituli 21. ʻOku maʻu ʻe he ngaahi pōtoʻi ngāue mo e ngaahi fakakaukau naʻe taukaveʻi maʻu pē ʻe he Fineʻofá ha ngaahi tali lahi ki he ngaahi faingataʻa ko ia ʻoku tau lolotonga fehangahangai mo ia ʻi māmaní kotoa.

Ko ha fuka ʻa e “ ʻOku ʻIkai Fakaʻau ʻo Ngata ʻa e ʻOfá” ʻe lava ke fakatahatahaʻi kotoa ʻaki ʻa e fāmili ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku ʻikai ko ha polokalama ia—ka ko ha ui mahino mo leʻolahi ia ʻa e ongoongoleleí (vakai, 1 Kolinitō 14:8–10). He ʻikai ʻaupito ngata ʻa e ongoongoleleí, ko ia ʻoku taau ʻene hoko ʻa e “ ʻOku ʻIkai Fakaʻau ʻo Ngata ʻa e ʻOfá” ko e moto ʻo e Fineʻofá (1 Kolinitō 13:8). ʻOkú ne fakamālohia ʻa e ngāue fakataha ʻa e houʻeiki tangata mo fafine Siasí ki he taumuʻa tatau—ʻa ʻenau feinga ke hoko ko ha kau ākonga ʻa Kalaisi.

Peá ka angiangi mai ʻa e havilí, tuku ke ne angi mai. Ka tō mai ʻa e matangí, tuku ke tō mai. Ko e hā pē ha fehuʻi, ʻoku hoko maʻu pē ʻa e ongoongoleleí ko e tali ki ai. ʻE kei tuʻuloa maʻu pē ia. ʻOku tau langa ʻi he maka ko Sīsū Kalaisí, pea ʻe tokoniʻi kitautolu ʻi he ngaahi taimi faingataʻá ʻe Heʻene ongoongoleleí ʻa ia ʻoku fefeka hangē ha maká.

Sisitā Hōlani: ʻOku ou pehē ʻoku ʻi he loto pē ia ʻo e kakai fefiné ʻa e holi ke tokoniʻi ʻa e niʻihi ʻoku faingataʻaʻiá. Tatau ai pē pe ko e fefiné ʻoku kei talavou pe matuʻotuʻa, mali pe teʻeki mali. ʻOku ʻoange ʻe he Fineʻofá kiate ia ʻa e faingamālie totonu ke ne tokoni ai he ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻa e kakai ʻoku faingataʻaʻia. Pea ʻoku ʻi ai pē foki e taimi ʻoku fie maʻu tokoni ai ʻa e fefine kotoa pē. Ko e moʻoni ko ha tefitoʻi moʻoni taʻengata ʻa e “ ʻOku ʻIkai Fakaʻau ʻo Ngata ʻa e ʻOfá” pea ʻi ai ʻene pōpoaki mālohi ʻe lava ke moʻui ʻaki ʻe ha taha pē.

ʻEletā Hōlani: Manatuʻi ʻoku ʻikai fakangatangata e ngāue tokoni ʻa e Fineʻofá ki he kāingalotu pē ʻo e Siasí. ʻOku tau feinga kotoa pē ke tauhi hotau fāmilí, ka ko e feohi fakatokoua ʻa e Fineʻofá—pea fakatautefito pē ki he ngāue tokoní—ʻoku ʻikai hano ngataʻanga. ʻOku tokoni ia ke tau fengāueʻaki mo e fāmili he kaungāʻapí ʻoku ʻikai ke tau tui tataú pe ko ʻetau kau ki ha ʻekitivitī ke tokoni ki ha ʻapiako ʻi he kolo pe tokoni ʻi hono tauhi ke maʻa mo malu hotau ngaahi feituʻú mo e tukui koló.

Ko e hā e ngāue ʻe fai ʻe he Fineʻofá ʻi he kahaʻú?

Sisitā Hōlani: ʻOku mahino pē ʻe fakahoko ʻe he Fineʻofá ha ngāue mahuʻinga ʻi he kahaʻú. Ko e fakaʻau ko ia ke fakapoʻuli ange ʻa e māmaní, ko e ulo lahi ange ia ʻa e maama ʻo e ongoongoleleí. ʻOku mahuʻinga ʻa e Fineʻofá ʻi hono akoʻi ʻo e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí ki hotau kakai fefiné. Ko e akonaki mahuʻinga taha aí ʻa hono fekau mai ki he māmaní ʻe he ʻOtua ko ʻetau Tamai Hēvaní, ʻa Hono ʻAlo pē Taha Naʻe Fakatupú, ʻa Sīsū Kalaisi. ʻOku akoʻi kitautolu ʻe Heʻene Fakaleleí, Toetuʻú, mo e faʻifaʻitakiʻangá ke tau tui kiate Ia, fakatomala, fai ha ngaahi fuakava, pea tau feʻofoʻofani. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e maama he ʻikai ʻaupito fakaʻau ʻo ngatá—ʻa e maama ulo ngingila ʻe hū atu ʻi he loto fakapoʻulí.

ʻEletā Hōlani: ʻOku pehē ʻi he Mātiu 7:16, “Te mou ʻilo ʻa kinautolu ʻi honau ngaahi fuá.” Hangē ko ʻení, neongo naʻe kei iiki ʻema fānaú, ka naʻe lava pē ke nau fakatokangaʻi ʻa e līʻoa ʻa ʻenau faʻeé ki he ongoongoleleí mo e ngāue ʻoku fai ʻe ha fefine ʻi aí. Naʻa nau faʻa ō pē mo ia ʻi heʻene tokoni ki he kau Fineʻofá. Naʻa nau lotu he taimi ʻe niʻihi ke moʻui ʻemau kā motuʻá. Naʻa nau sio ki heʻene tui ha fuʻu kote motuʻa pea lue he sinoú ke tokoni ki ha kau Fineʻofa ʻi Niu ʻIngilani. Naʻa nau kei iiki ka naʻe ʻikai teitei ngalo ia ʻiate kinautolu. Naʻa nau sio ki he feilaulau mo e moʻui faivelenga ʻa ʻenau faʻeé, pea ko hono olá ko e fakatukupaaʻi ʻe homa ʻofefiné ʻene moʻuí ki he ngāue tokoní, pea fakaʻapaʻapaʻi mo fakaʻofoʻofaʻia homa ngaahi fohá ʻi he ngāue mo e moʻui līʻoa ʻa homa ngaahi ʻofefine ʻi he fonó. ʻOku mahino mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻenau faʻeé hono ʻiloʻi ʻe heʻema fānaú ʻa e feituʻu mahuʻinga ʻo e hakeakiʻi ʻo e kakai fefine ʻi heʻenau moʻuí pea ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

ʻE pehē pē ʻa e fekumi ʻa e niʻihi kehé ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻo e “ngaahi fua” ʻo e moʻui ʻa e Kāingalotú—ʻa e ngaahi fua ʻoku maʻu ʻi heʻetau ngāue ko ia ke hoko ko ha kau ākonga ʻa e ʻOtua moʻuí. Ko e maama ulo ngingila ʻeni he ʻikai teitei lava ʻo ʻai ke fakapoʻuli. ʻOku ulo ngingila e kahaʻu ʻo e Fineʻofá he ʻoku ulo ngingila ʻa e ongoongoleleí. He ʻikai teitei mate ʻa e maama ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Pea ʻi he fakaʻau ʻo lahi ange e ngaahi fie maʻu ʻa e tangatá, ʻe moʻoni leva ʻa e ui ʻa e ongoongoleleí. Ko kinautolu ʻe tuʻu muʻomuʻa ʻi he faʻahinga te nau ʻave ʻa e pōpoaki ko iá mo fai e ngaahi tokoni ʻofa faka-Kalaisí ko ha kau tangata maʻu lakanga fakataulaʻeiki angamāʻoniʻoni mo e kau Fineʻofa ʻo e Siasí.

Toʻohemá: faitā ʻa Welden C. Andersen © IRI; tā fakatātaaʻi ʻo e ngaahi ʻatá ʻe Matthew Reier mo Craig Dimond