2011
ʻOua Naʻa Kākaaʻi ʻa Kimoutolu
Māʻasi 2011


Talafungani ʻo e Ongoongoleleí

ʻOua Naʻa Kākaaʻi ʻa Kimoutolu

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Siosefa Filitingi Sāmita, ko e Palesiteni hono 10 ʻo e Siasí, ʻi he ʻaho 19 ʻo Siulai 1876. Naʻe fakanofo ko e ʻAposetolo ʻi he ʻaho 7 ʻo ʻEpeleli 1910, pea hikinimaʻi ko e Palesiteni ʻo e Siasí ʻi he ʻaho 23 ʻo Sānuali 1970. Ne akoʻi ʻe Palesiteni Sāmita ʻi he lea ko ʻeni ʻi he 1953 e toʻu tupú ke ʻoua naʻa kākaaʻi ʻa kinautolu ʻe he ngaahi fakakaukau hala ʻa e māmaní.

Mei he “Entangle Not Yourselves in Sin,” Improvement Era, Sept. 1953, 646–47, 671–72, 674, 676–78; naʻe fakaleleiʻi e fakamataʻitohi lahí mo e fakaʻilonga leá.

Lolotonga ʻoku feinga ha niʻihi ke liliu ʻenau ngaahi tuʻunga moʻuí ke hoa mo e ākenga ʻa māmaní, kuo pau ke tau tuʻumaʻu ʻi he folofolá mo e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí kuo fakahā maí.

ʻĪmisi
President Joseph Fielding Smith

ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani mātuʻaki faingataʻa, pea te u lea mahinongofua atu; ʻoku tau moʻui ʻi ha māmani kuó ne siʻaki e ʻOtuá pe ʻoku lolotonga vave pē ʻene hokó. ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani kuo manavahē ʻa e kau faifekau Kalisitiane ʻo e ngaahi tui fakalotu kehekehé ʻi he ngaahi fakakaukau ʻa e tangatá, pea ʻikai ke nau maʻu e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻo nau feinga ai ke liliu e folofolá, pe ko e ʻuhinga ʻo e folofolá ke fenāpasi mo e ngaahi fakaʻuhinga hala ʻoku lahi hono ʻave holo ʻi māmani he ʻaho ní, ko ha ngaahi fakaʻuhinga ʻoku ʻikai ke fuʻu fepaki fēfē mo e fakahā fakalangí; ʻoku hanga ʻe he kakai ko ʻeni ʻoku manavahē mo puleʻi ʻe he mālohi ʻo e fakaʻuhinga halá ʻo liliu e ngaahi tokāteliné ke tatau mo e ngaahi fakaʻuhinga pea mo e ngaahi fakakaukau ʻoku ʻikai makatuʻunga ʻi he ʻOtuá. He ʻikai lava ke tau fai ia. …

“ ʻOku ulo ʻa e māmá ʻi he fakapoʻulí, pea ʻoku ʻikai ʻiloʻi ia ʻe he fakapoʻulí; ka neongo iá, ʻe hokosia ʻa e ʻaho te mou ʻiloʻi ai ʻa e ʻOtuá foki, kuo fakaake ʻa kimoutolu ʻe ia pea ʻiate ia.

“Te mou toki ʻiloʻi kuo mou mamata kiate au, pea ʻoku ou ʻi ai, pea ko e maama moʻoni au ʻoku ʻiate kimoutolú, pea ʻoku mou ʻiate au; ka ne ʻikai pehē ʻe ʻikai te mou lava ʻo tupulaki” (T&F 88:49–50).

Ko ha fakahā fakaʻofoʻofa ʻeni. ʻOku kau ia ki he ngaahi meʻa lahi ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ki he kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí. ʻOku ou fifili pe ko hotau toko fiha nai kuo nau lau ʻa e vahe 88? Laukonga ke lahi ange ʻo ʻikai ko e vahe 88 pē. Kaveinga ʻaki ia—ʻoku ʻikai mo ha kaveinga ʻe toe lelei ange ai—kae lau kotoa e fakahaá. ʻIkai! Lau kātoa e tohí. Naʻe tuku mai ʻe he ʻEikí ha fekau ʻi he vahe ʻuluaki pē ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻa ia ko e talamuʻaki ia ʻo e tohí ni, ʻa e talamuʻaki ʻa e ʻEikí:

“Fakatotolo ʻi he ngaahi fekau ko ʻení, he ʻoku moʻoni mo totonu ia, pea ko e ngaahi kikite mo e ngahi talaʻofa ʻoku ʻi aí, ʻe fakamoʻoniʻi hono kotoa” (T&F 1:37).“Fakatotolo ʻi he ngaahi fekau ko ʻení.” Ko e hā hono lahi ʻo ʻetau ʻofa ki he ʻEikí? Ko e hā ʻa e fekau lahi tahá? Kuo fakahā mai ia ʻe he ʻEikí ʻi he vahe 59 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, pea ʻokú Ne fakaʻaongaʻi ia ki he kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻeni ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá:

“Ko ia ʻoku ou fai kiate kinautolu [kāingalotu ʻo e Siasí] ʻa e fekau, ʻo lea ʻaki ʻeni: ke ke ʻofa ki he ʻEiki ko ho ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa mo ho mālohí, ʻatamaí, mo e iví kotoa; pea ke ke tauhi kiate ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí” (T&F 59:5). …

Ko ia ko e ʻuluaki ʻo e ngaahi fekaú kotoa ke ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki hotau laumālié kotoa, pea tauhi kiate Ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, pea kuó Ne fekau mai ke tau ʻiloʻi e ngaahi moʻoni ko ʻeni kuo fakahā kiate kitautolu ʻi he kuonga fakakosipeli ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá.

Ko e toko fiha nai ʻiate kitautolu kuo tau fai ia? ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, pea mo e kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí, ʻoua naʻa ngata hoʻomou mahinó ʻi ha veesi pē ʻe taha [T&F 88:86, ʻi he kaveinga ʻo e Mutualé ki he taʻu ko iá], ʻa ia ko ha kaveinga fakaʻofoʻofa ʻeni, ka mou fakatotolo ʻi he folofolá ke ʻoua naʻa kākaaʻi ʻa kimoutolu ʻe he ngaahi fakaʻuhinga, ngaahi tōʻonga, mo e ngaahi tokāteline hala ʻoku lahi ʻi māmani he ʻaho ní. Ka mou fai ʻeni, ka mou maʻu ʻi homou lotó ʻa e fakahinohino ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻa ia ʻoku ʻi ai e totonu ʻa e mēmipa kotoa ʻo e Siasí ke ne maʻú, ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, he ʻikai takihalaʻi ʻa kimoutolu ʻe he ngaahi fakaʻuhinga ʻa e tangatá he ʻe fakahā ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí kiate kimoutolu ʻoku nau hala, pea te mou maʻu ʻa e laumālie ʻo e faʻa ʻiloʻiló ke mahino kiate kimoutolu. …

Ka mahino e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí kiate kimoutolu, te ne fakatauʻatāinaʻi kimoutolu. Kapau ʻoku ʻikai ke kau e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi hoʻomou sofupoló, volipoló, pasiketipoló, lová, hulohulá, mo hoʻomou ngaahi fakafiefia kehé, he ʻikai hanau mahuʻinga kiate kimoutolu. Tuku ke fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he laumālie ʻo e lotu pea ʻi he tui. ʻOku ou pehē ko e meʻá ia—mahalo pē ʻoku ʻikai fie maʻu ke u lea ʻaki—ka ko ia pē. Fai e meʻa kotoa pē mo e mata ʻoku hanga taha pē ki hono fakalāngilangiʻi ʻo e ʻOtuá, pea tau ako ke langaki hake mo fakamālohia kitautolu mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Frank Helmrich