2011
Fakamavahevaheʻi ʻe ha Tāfea, Fakatahaʻi ʻe he Lotú
Māʻasi 2011


Fakamavahevaheʻi ʻe ha Tāfea, Fakatahaʻi ʻe he Lotú

Ne ʻefihia e fāmili Toalasí ʻi honau ngaahi loki mohé, ʻātakaiʻi ʻe he nāunau falé, mo nau pipiki ki he ʻū vaʻa ʻakau, ko ia ne nau fai ʻa e meʻa pē taha te ne lava ʻo fakahaofi kinautolú.

Ko ha ʻaho Sāpate nonga e ʻaho 25 ʻo Sepitema, 2005 kia Vikitā Manuela Toalasi Kīlosi, hono uaifi ko ʻAmileti Monei ʻIuliná, mo hona fāmilí. Kuo nau foki mai mei he lotú ʻo mālōlō, lau tohi, mo fiefia pē ʻi honau ʻapi ʻi he ʻotu moʻunga ʻo Kosita Liká he hoʻatā ne lōngonoa mo kiʻi ʻuhoʻuha ko ʻení.

Ne ʻuhoʻuha pē he konga lahi ʻo e fakaʻosinga e uiké, pea ko e meʻa maheni pē ia ki he feituʻú pe faʻahitaʻú. ʻI he taimi 5 efiafí nai, ne fakatokangaʻi ʻe Misa Toalasi ʻoku kiʻi māʻolunga hake ʻa e vai he vaitafe ofi ki honau ʻapí ʻi hono māʻolunga angamahení pea fakaʻau ke ofi ange ki fale. Naʻá ne fakahā fakalelei pē ʻeni ki hono fāmilí, peá na tokateu pē mo hono foha taʻu 11 ko ʻĒlikí ʻaki hono mono ha ngaahi sipi kafu he ʻū matapaá ke taʻofi ha hū ange ʻa e vaí ki loto.

Hili pē ha ngaahi momeniti siʻi mei ai kuo māʻolunga hake e vaitafé ʻo lahi hake he mita ʻe taha mo e kongá (fute ʻe nima) ʻa e vaí takatakai he falé. Lau sekoni pē mo e hū atu ʻa e vaí he ʻū matapā sioʻatá. (Ne toki ʻilo ʻe he fāmilí kimui ne tupu e ʻoho pehē ange ʻa e vaí mei ha holo ʻa e kelekelé.) Naʻe kaila ʻa Misa Toalasi ki hono fāmilí ke nau lele ki he tafaʻaki ki muí ʻa ia ne ʻi ai e ʻulu ʻakau pea māʻolunga ange ai e kelekelé. Ne mavahe hono ngaahi ʻofefine kei taʻu hongofulu tupu ko Sōfia, Kōlina mo Mōnika mei fale he taimi pē ko iá.

Ka ne ʻikai lava ʻa Sisitā Toalasi ʻo hū ki tuʻa. Ko ia naʻá ne lele ai ki ha loki mohe ʻe taha mo ʻIlisapesi, ko ha kiʻi taʻahine ne nau tokangaʻi he fakaʻosinga ʻo e uike ko iá. Naʻá na kaka fakavave ki he funga mohengá ʻa ia ne fakaofo ʻene tēteé. Naʻe ʻikai ke na ʻiloʻi pe ʻoku ʻi fē pea naʻe fēfē ʻa e toengá. Ne pehē ange ʻe ʻIlisapesi kia Sisitā Toalasi, “ ʻOua te ke tangí. Manatuʻi ʻoku ʻofa ʻa hotau ʻOtuá ʻiate kitautolu.” Naʻá na kamata lotu leva.

Ne muimui atu ʻa Misa Toalasi ki tuʻa ʻi hono ngaahi ʻofefiné mo ʻene fakatokangaʻi naʻe ʻikai ke ʻiloa ʻa ʻĒliki. Naʻá ne feinga atu he tafe mālohi ʻa e vaí ʻo foki ki fale. Naʻá ne maʻu ʻa ʻĒliki ʻoku tuʻu ʻi ha fokotuʻunga veve—ko ha holisi kuo holo, nāunau fale, veve, mo ha ngaahi vaʻa ʻakau kuo ʻomi ʻe he vaí ʻo fokotuʻutuʻu ʻi ha matapā ʻoku mapuni. Naʻá na hū atu ki peito pea tuku ʻe Misa Toalasi ʻa ʻĒliki ʻi ha feituʻu naʻe māʻolunga mo malu. Naʻá ne toki ʻiloʻi hake kuo takatakai ha nailoni ʻi hono ongo vaʻé ʻo faingataʻa ʻene ngaué. Ka naʻe lava ke ne teke ke mamaʻo ʻa e ʻaisí mo ha ngaahi nāunau fale ke ʻoua naʻa mapuni e matapaá ʻo maʻu ai ia mo hono fohá ʻi loto.

Naʻe lava ke sio atu ʻa ʻĒliki mo Misa Toalasi mei peito ki he fānau fefiné ʻi he tafaʻaki ki muí, ka naʻe ʻikai ke na ʻiloʻi pe naʻe fēfē ʻa Sisitā Toalasi mo ʻIlisapesi. Naʻe fokotuʻu ange ʻe Misa Toalasi ke na kole fakataha ki he Tamai Hēvaní ke tokoni mai.

ʻI he taimi ko iá, naʻe lotu foki mo e fānau fefiné ʻi tuʻa ʻi ha funga kuava. Ne lava pē ke sio atu ʻa Sōfia, Kōlina mo Mōnika ki he ʻoho atu ʻa e vaí ki honau falé. Mei he meʻa ne nau mamata ki aí, he ʻikai ha taha ia ʻi loto he falé ʻe kei moʻui. Naʻa nau hohaʻa ki honau fāmilí, mokosia mo ilifia pea naʻa nau hivaʻi ha ngaahi himi mo lotu fakataha.

ʻOku pehē ʻe Sōfia, “Naʻa mau kole ki he Tamai Hēvaní ke ʻai muʻa ke maha hifo e vaí. Naʻa mau ʻilo naʻe fie maʻu ke mau tui; he ʻikai lava ke hoko ha mana kapau he ʻikai ke mau tui. Ko e momeniti fakafiefia tahá ʻa ʻemau ʻāʻā hake ʻo sio kuo holo hifo e vaí.”

Naʻe kei holo hifo pē. Taimi siʻi pē kuo hū mai ʻenau tamaí ki tuʻa ʻo ʻeke ange pe naʻa nau sai pē. Kuo fakapoʻuli he taimi ko ʻení, ko ia naʻá ne foki ki fale, maʻu e foʻi teʻelango, pea ʻai ha foʻi ama ʻo tutu ʻaki ha penisini ke ʻilo ʻe he kaungāʻapí naʻe ʻi fale ʻa e fāmilí.

Naʻe sio mai ha kaungāʻapi ki he foʻi amá pea haʻu ʻo tokoni. Naʻá ne tokoniʻi hifo e fānau fefiné mei he funga ʻakaú peá na fetuku mo Misa Toalasi e ʻū meʻa naʻa nau tataʻo e matapā ʻo e loki mohe naʻe ʻi ai ʻa Sisitā Toalasi mo ʻIlisapesí. Ne nofo e fāmilí he pō ko iá mo hanau kāinga.

Naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe he fāmili Toalasí e lahi ʻo e maumau ne hoko ki honau ʻapí he naʻa nau mavahe mei aí kuo fakapoʻuli. Naʻa nau foki mai he pongipongi Mōnité ʻo ʻilo kuo mole ʻenau meʻa hono kotoa.

Ka naʻe ʻikai ke nau lāunga. ʻOku pehē ʻe Misa Toalasi, “Naʻa mau ʻilo naʻe foaki ʻe [he ʻEikí] pea kuo toʻo atu ʻe [he ʻEikí]” (vakai, Siope 1:21). Neongo naʻe fakaʻauha honau ʻapí mo ʻenau koloá, ka naʻe pehē ʻe Sisitā Toalasi naʻa “nau fakamālō pē he ne mau mamata ki hono fakaava mai ʻo e matapā ʻo e langí kiate kimautolu,” ʻi hono fakahaofi ʻenau moʻuí mo e ngaahi tāpuaki ne hoko mai aí.

Ko e konga lahi ʻo e ngaahi tāpuaki ko iá naʻe fakafou mai ʻi he angaʻofa ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Kosita Liká. ʻI he ʻaho Tuʻapulelulú, naʻe maʻu ʻe he fāmilí ha ʻū mohenga mo e nāunau fale kehe, meʻakai, vala, mo e ngaahi meʻa naʻa nau fie maʻú mei he kāingalotu ʻo e ngaahi siteiki ʻi he ʻēlia Seni Hoseí. Ne ʻosi e ʻaho ʻe fā mei ai kuo maʻu ha feituʻu ke nofo ai e fāmilí.

ʻOku pehē ʻe Sisitā Toalasi, “Naʻa mau ʻilo ʻoku fakahā ʻe he ʻOtuá ʻEne ʻofa kiate kimautolú ʻo fakafou ʻi he kakai kehé. Ne tokolahi ʻaupito e kakai, ʻa e tangata mo e fefine, ne tokoni mai he taimi ko ʻení. Ne mau ongoʻi ʻofeina lahi. Ne ʻikai ha ʻuhinga ke mau fehuʻi ai, “Ko e hā ʻoku hoko ai ʻeni kiate kimautolú?”

Naʻe pehē ʻe Misa Toalasi ia, “Ko e mana ʻemau hao moʻui kotoá. ʻOku ʻikai ha veiveiua kuo tupulaki e tui ʻa homau fāmilí. ʻOku ou ʻilo pau ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kimautolu.”

ʻOku toe pehē ʻe Sisitā Toalasi, “Kuo fuoloa e ʻi ai ʻemau moto fakafāmili: ʻ ʻOku kau mai e ʻOtuá ʻi he kihiʻi meʻa kotoa ʻo ʻemau moʻuí.” Ne mau ʻilo fakapapau ʻeni hili e meʻa ne mau aʻusiá. ʻOku ʻafioʻi kimautolu ʻe he Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne tali ʻemau ngaahi lotú.”

Ngaahi tā fakatātā ʻa Bjorn Thorkelson