2011
Ko e Ngāue ʻa e Tokotaha Faifakamoʻuí
Māʻasi 2011


Ko e Ngāue ʻa e Tokotaha Faifakamoʻuí

ʻE lava ke faitoʻo ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi loto ʻoku kafó, ʻa e fetaʻemahinoʻakí, mo e tāufehiʻá kapau te tau kumi tokoni mei Heʻene folofolá mo ʻEne Fakaleleí.

ʻĪmisi
Elder Yoshihiko Kikuchi

Naʻe vahe au ʻi ʻAokosi ʻo e 1978 ke u ʻalu ki ha konifelenisi fakasiteiki ʻi Soulu, Kōlea Tonga. Ne u ʻi he holó hili e fakataha fakatakimuʻa ʻa e lakanga fakataulaʻeikí mo e fanafana mai ʻi hoku telingá ha fefine taʻu 60 nai ʻi he lea faka-Siapaní, “ ʻOku ʻikai ke u saiʻia he kakai Siapaní.”

Ne u ʻohovale mo ofo. Ne u tafoki ʻo tali faka-Siapani ange, “Meʻapango ko hoʻo ongoʻi peheé.” Ne u fifili pe ko e hā nai ha meʻa naʻe hoko ʻi heʻene moʻuí ʻo tupu ai ʻene maʻu e ongo ko iá. Ko e hā ha maumau kuo fai ʻe hoku kakaí ki hono kakaí?

Naʻá ku lea ʻo kau ki he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne feilaulau maʻongoʻongá he fakataha efiafi ʻo e konifelenisi faka-siteikí. Ne u fai ki he kāingalotu ʻo e siteikí ʻa e talanoa kia Nīfaí mo hono ʻave ia ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ki ha moʻunga māʻolunga. Naʻá ne mamata ai ki he ʻakau ʻo e moʻuí ʻa ia ne mamata ki ai ʻene tamai ko Līhaí, peá ne mamata ai ki he valevale ko Sīsuú, (vakai, 1 Nīfai 11:1–20). Pea naʻe fehuʻi ange ʻe ha ʻāngelo pe naʻá ne ʻiloʻi e ʻuhinga ʻo e fuʻu ʻakau ne mamata ai ʻene tamaí ʻi he meʻa-hā-maí.

Ne taliange ʻe Nīfai, “ ʻIo, ko e ʻofa ia ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku aʻu atu ki he loto ʻo e fānau ʻa e tangatá; ko ia, ʻoku lelei taha ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē.” Pea toe pehē ʻe he ʻāngeló, “ ʻIo, pea ʻoku fakafiefia taha ia ki he laumālié” (1 Nīfai 11:22–23).

ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻofa ʻa e ʻOtuá ke ikunaʻi ʻa e loto fakamaau mo e taʻefemahinoʻaki kotoa pē. Ko e fānau moʻoni kitautolu ʻa e ʻOtuá, pea ʻe lava ke tau maʻu ʻa ʻEne ʻofá ʻi hotau laumālié kapau te tau loto ki ai.

Te u ʻofa he Fakamoʻuí,

Muimui Hono halá,

Pea tokoniʻi ha taha,

ʻI ho mālohi ʻOʻoú.1

Ko Hai Au Ke u Fakamāuʻi ha Taha?

Naʻe ʻikai ke u palani ki ai ka ne u kamata talanoa ki heʻeku fehokotaki mo e kakai Kōleá. Ne u fakamatala ki he haʻofangá ʻeku tupu hake mo ha toko hiva Kōlea ne u tokoua ʻaki mo tuofefine ʻaki. Naʻa nau faʻa omi ki homau ʻapí, pea naʻá ku faʻa ʻalu mo hoku ngaahi tokouá mo e tuofāfiné ki honau ʻapí. Naʻá ku kai meʻakai Kōlea mo ako e ngaahi hiva faka-Kōlea. Naʻe mali hoku mehikitangá mo ha tangata Kōlea lelei. Naʻá na ʻohake ʻena fānaú ʻi Siapani ʻi he kolo tatau pē ne u tupu hake aí.

Naʻá ku kole ki ha taha lolotonga ʻeku leá ke ne tā e pianó kau hivaʻi ha foʻi hiva faka-Kōlea mo Palesiteni Hou Nami Lī (Ho Nam Rhee), ko e fuofua palesiteni fakasiteiki ʻi Kōlea Tongá. Hili iá ne u kole kia Palesiteni Lī ke tokoni mai ʻi hono hivaʻi ʻo e fasi fakafonua ʻa Kōleá, neongo naʻe talu pē ʻeku hivaʻi ia heʻeku kei siʻí. Kuo fuoloa taʻu ʻeku ako ia mei heʻeku faʻētangata Kōleá, ka naʻá ku manatuʻi pē hono fakaleá. Ne u kole leva ki he haʻofangá ke mau hiva fakataha. Naʻa nau tuʻu kotoa ki ʻolunga ʻo hivaʻi ʻenau fasi fakafonua mālié. Ne tō e loʻimata, pea naʻe faingataʻa ke u hiva. Naʻe ʻi ai ha laumālie fakaʻofoʻofa.

Naʻá ku fakahā ange ki he kāingalotu ʻo e siteikí ʻa ʻeku ʻofa ʻiate kinautolu ʻo hangē pē ko ʻeku ʻofa ʻi he kau Kōlea ne u tokoua ʻakí—he ko e fānau kotoa kitautolu ʻa e ʻOtuá, he ko e ngaahi tuongaʻane mo e tuofāfine kotoa ʻa kitautolu ʻi he ongoongoleleí pea koeʻuhí ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá (vakai, 1 Nīfai 11:22, 25). Ne mau ongoʻi kotoa ʻa e ʻofa taʻengata ko iá, pea naʻe tangi ʻa e meimei tokotaha kotoa ʻi he haʻofangá. Naʻá ku talaange kiate kinautolu, ʻOku ou ʻofa ʻiate kimoutolu ko hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻi he ongoongoleleí.

ʻI he ʻosi e fakatahaʻanga efiafí, ne tuʻu laine mai e kāingalotu ʻo e siteikí ke mau feʻiloaki. Ko e fefine Kōlea taʻu 60 naʻe muimuitaha he lainé, peá ne tangi mo kole fakamolemole mai. Naʻe mālohi ai e Laumālie ʻo e ʻEikí. Ne hapai kimautolu kotoa ʻe he kapakau faifakamoʻui ʻo e Fakamoʻuí, pea naʻe ongo ki he haʻofangá ʻa e laumālie ʻo e melinó. Ne u ongoʻi ko e taha pē au ʻo kinautolu.

[Ko hai au ke fakamāuʻi ha taha

Lolotonga ʻeku taʻehaohaoá?

ʻOku fufū fakalongolongo pē ʻi he lotó

ʻA e mamahi ʻikai mamata ki aí.]

Naʻe Liliu ʻEku Fakakaukaú ʻe Hoʻo Pōpoakí

Ne uiuiʻi au ko ha mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú ʻi he 1977. Talu mei ai mo ʻeku monūʻia ke ʻaʻahi ki ha ngaahi siteiki ʻe laungeau. ʻI he ʻosi ha fakataha fakatakimuʻa ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻe taha ʻi Teilasivila, ne haʻu ha tangata lahi ʻo fanafana mai kiate au naʻe tāmateʻi hono tokouá ʻi he Tau Lahi hono II ʻa Māmaní pea naʻá ne fehiʻa he kakai Siapaní. Ka ʻi he hili ʻa e konifelenisí, naʻe haʻu e tangata tatau pē kiate au ʻoku tangi. Ko ʻene tangi fiefia, peá ne fāʻofua mai kiate au he naʻe ongo kiate ia ʻa ʻeku vahevahe ʻa e talanoa ʻo hoku fakauluí mo ʻeku ʻofa ki he kakai ʻAmeliká.

ʻI ha toe taimi ʻe taha ne haʻu ai ha fefine ʻi ha konifelenisi fakasiteiki ʻi Siosiā, ʻi ʻAmelika ʻo talamai naʻe mate ʻene tamaí ʻi he Tau Lahi hono II ʻa Māmaní. Ka ʻi he hili e fakatahá naʻá ne talamai, “ ʻOku ou kole fakamolemole atu. Ne u nofo pē mo e tāufehiʻá ʻi hoku lotó he naʻe tāmateʻi ʻeku tamaí ʻe he kakai Siapani.” Peá ne toki pehē mai, “Naʻá ke talamai naʻe mate foki mo hoʻo tamaí he taú, ka kimui aí naʻá ke tali e ongoongoleleí, ʻo ne liliu hoʻo moʻuí. Pea ʻokú ke talamai ʻeni ʻokú ke ʻofa ʻiate kimautolu. ʻOku ou ongoʻi mā. Neongo naʻe fāʻeleʻi au he Siasí ka naʻá ku ongoʻi tāufehiʻa ki ho kakaí ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni. Ka kuo liliu ʻe hoʻo pōpoakí ʻeku fakakaukaú.” Kuo hoko ha ngaahi meʻa tatau lahi pehē kiate au. Kuo lava ke u feʻiloaki mo ha kakai tokolahi, pea lava ke mau feʻofaʻaki mo femahinoʻaki koeʻuhí ko e ongoongoleleí.

Kuo Toʻo Kotoa ʻEku Ongoʻi Halaiá

Hili ha ngaahi taʻu siʻi mei ai, ne kole mai e supavaisa ʻo e kau faifekau ngāue tokoní ʻi ha faeasaiti naʻe fai hili ha ʻaʻahi ki ʻĀtama-ʻonitai-ʻĀmani, ke u talanoa ki he founga hoku fakauluí. Ne u fai ʻeni peá u fakamālō ki he ngaahi mātuʻa ne ʻi he faeasaití ʻi hono teuteuʻi ʻenau fānaú ke ngāue fakafaifekaú mo hono fekauʻi mai kinautolu ki hoku matapaá.

ʻI heʻeku lulululu mo kinautolu mo teuteu ke u mavahé, naʻe pehē ʻe he supavaisá, “Kimuʻa pea tau mātuku atu mei he fakatahá ni, ʻoku ʻi ai e meʻa ʻoku ou loto ke vete atu.” ʻOku ʻikai ke u manatuʻi e ngaahi lea pau naʻá ne fakaʻaongaʻí, ka naʻe ʻuhinga peheni:

“Hangē ko ia ʻoku mou ʻiloʻí, ʻi heʻeku kei talavoú, ne u ngāue maʻa hoku fonuá ko ha sōtia ʻAmelika Tautahi. Ne u tāmateʻi ha kau sōtia Siapani tokolahi lolotonga ʻeku ngāué. Ne u pehē kuó u ngāue faivelenga maʻa hoku fonuá, ka ʻi he ngaahi taʻu lahi, ko ʻeku sio pē ki ha kakai ʻĒsia, tautautefito ki he kakai Siapaní, ne u ongoʻi loto-mamahi lahi. Taimi ʻe niʻihi naʻe ʻikai ke u lava ʻo fai ha ngāue. Naʻá ku talanoa ki ai mo e kau maʻu mafai ʻo e Siasí peá u fakamatala e ngaahi ongo ne u maʻú ki ha kau fai faleʻi fakapalofesinale.

“ ʻI heʻeku sio kia ʻEletā mo Sisitā Kikuesi mo hona fohá, ne foki ʻeku manatú. Ka ne u toki fanongo ki he vahevahe ʻe ʻEletā Kikuesi ʻene fakamoʻoní mo talanoa ki hono fakauluí, ʻene ʻofa ki he ʻEikí mo e ongoongoleleí, pea mo ʻene ʻofa kiate kitautolu takitahá. Naʻá ne pehē naʻá ne fehiʻa ʻi he kakai ʻAmeliká mo e kau sōtia ʻAmeliká ka kuo liliu ʻe he ongoongoleleí ʻene moʻuí ʻo fakafou ʻi he mālohi faifakamoʻui ʻo e ʻEikí. ʻI heʻeku fanongo ki aí, ne hangē ne u fanongo mo au foki ki he leʻo ʻo e ʻEikí ʻoku pehē mai, ‘Kuo ʻosi ia. Kuo lelei.’ ”

Ne mafao mai hono ongo nimá, hiki kinaua ki ʻolunga, tafe mo e loʻimata mei hono fofongá peá ne pehē, “Kuo toʻo atu kotoa ʻeku ongoʻi halaiá. Kuo toʻo atu ʻeku kavenga mafasiá!”

Naʻá ne haʻu ʻo fāʻofua kiate au. Naʻe haʻu foki mo homa ongo uaifí, pea ne mau feʻiloaki mo tangi.

Kuó u ʻilo ʻe lava ke fakamoʻui ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi loto ʻoku kafó, ʻa e fetaʻemahinoʻakí, mo e tāufehiʻá kapau te tau kumi tokoni mei Heʻene folofolá mo ʻEne Fakaleleí. ʻOkú ne fakamoʻui kitautolu ʻi he founga tatau naʻá Ne fakamoʻui ʻaki e kau ʻIsilelí ʻi hono huhu kinautolu ʻe he ngatá (vakai, Nōmipa 21:8–9; 1 Nīfai 17:41; ʻAlamā 33:19–21). Ko e “folofola fakafiemālie ʻa e ʻOtuá … ʻoku fakamoʻui ʻa e laumālie ʻoku kafó” (Sēkope 2:8), pea “ ʻi hono ngaahi taá [ʻa ia] ʻoku tau moʻui aí” (ʻĪsaia 53:5; Mōsaia 14:5).

[Te u hoko ko e tauhi ʻo hoku tokouá;

Te u ako e ngāue ʻa e tokotaha faifakamoʻuí.

Pea ki he kafó mo e ongosiá

Te u ʻofa lahi ki ai.]

Te u ʻOatu ha Miniti ʻe 10

Naʻe fāʻeleʻi au ʻi ha kiʻi kolo siʻisiʻi ʻi he motu fakatokelau ko Hokaitó, ʻi Siapani. ʻI hoku taʻu nimá, naʻe mate ʻeku tamaí ʻi ha ʻohofi mei ha vakauku ʻAmelika. Naʻá ku fehiʻa kei siʻi pē ki he kakai ʻAmeliká. Ne u tupu hake pē mo ia, kae ʻikai ke u ʻiloʻi totonu e meʻa naʻe hoko ʻo hoko ai e taú.

Naʻa mau masiva he taimi naʻá ku ʻosi ai mei he ako lotolotó. Naʻe ʻikai maʻu ʻe heʻeku faʻeé ha paʻanga ke fakahū au ki he akoʻanga māʻolungá, ko ia ne u fakakaukau ke u ʻalu ʻo ngāue ke maʻu ha paʻanga ke hoko atu ʻeku akó. Naʻe ʻikai maʻu ha ngāue ʻi homau kiʻi koló, ka naʻe maʻu ʻeku ngāue ko e ngaohi ʻo e tofú (ngaohi ʻaki e piini mo e huʻakau fatu) ʻi Mulolani ʻa ia naʻe tupu hake ai ʻeku faʻeé pea houa ʻe hiva e ʻalu ki ai mei ʻapí.

ʻI heʻeku ʻi Mulolaní, naʻá ku ʻā hake he 4:30 pongipongí he ʻaho kotoa, ngaohi tofu ʻo aʻu ki he hoʻataá, pea tufa ia ki he ngaahi falekoloa kehekehe ʻo aʻu ki he taimi 6 efiafí. ʻI he ʻosi e ngāué, naʻá ku tafitafi, fetongi, kai, peá u lele ki he ako poʻulí. Ne u foki ki ʻapi he taimi 10:30 poʻulí nai, peá u mohe he 11. Tupu mei he fuʻu lahi ʻeku ngāue, ne vave e mole hoku iví pea hoko mo ʻeku puke.

Naʻá ku nofo ʻi he ʻapi ʻo e tokotaha naʻe ʻaʻana ʻa e falekoloa tofú, ka naʻá ku nofo mei he ngāué peá u kole ki heʻeku faʻē tangatá ke ma nofo ʻi hono ʻapí kae lava ke fakaʻosi hoku ʻuluaki taʻu ʻi he akoʻanga māʻolungá. Neongo e ngaahi faitoʻó ka neu kei puke pē. Naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā e meʻa ke faí, pea ne u fuʻu hohaʻa ʻaupito peá u ongoʻi te u mate. Naʻá ku lotu mālohi ʻo pehē, “Kapau ʻoku ʻi ai ha ʻOtua, fakamolemole ʻo Ke tāpuakiʻi au ke u sai.” Naʻá ku lotu leva ʻo hangē ʻoku fiematamuʻá: “Kapau te Ke fakamoʻui au, te u totongi fakafoki atu.”

Lolotonga ʻeku ʻi he ʻapi ʻo ʻeku faʻētangatá, ne efiafia e tukituki ange ha ongo muli he matapaá ʻi ha efiafi ʻe taha. Ko ha ongo faifekau kinaua mei he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko e tokotaha ko ʻEletā Lao—ko e hoa takí ko ha taha faama ʻi Seni ʻAnitoni ʻi ʻAitahō, ʻi ʻAmelika; ko e tahá ko ʻEletā Pota—ko ha faifekau foʻou mei Sōleki Siti. Naʻe momoko, ʻuhoʻuha, pea mei fakapoʻuli, pea kuo taimi ke na foki ki ʻapi. Ka ne ʻi ai e ʻuhinga ʻena kei tukituki holo he ngaahi matapaá.

Ne u toko taha pē he taimi naʻá na tukituki ai ʻi hoku matapaá. Ne u fakaava e matapaá ʻo pehē ange, “ ʻIkai, mālō pē.”

Ne loto-fakatōkilalo mo vilitaki pē e ongo talavoú ni, ka ne u toe pehē ange, “ ʻIkai mālō pē.” Hili iá ne u pehē ange, “Naʻa mou tāmateʻi ʻeku tamaí.” Ne u kei ʻita pē.

Ne ʻikai ʻunua e ʻeletā mei ʻAitahoó ʻo ne ʻeke mai pe naʻá ku taʻu fiha. Ne u pehē ange, “He ko e hā hono mahuʻinga hoku taʻú? Mo kātaki ʻo ō.”

Naʻá ne tali mai, “ ʻOku ou fie fai atu ha talanoa ki ha tamasiʻi ʻokú mo toʻu pē ʻa ia naʻá ne mamata ki hoʻo Tamai Hēvaní mo ho Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOkú ma fie vahevahe atu e talanoa ko iá.” Naʻá ku mei moʻutuʻua ai pē he matapaá.

Ne u pehē ange, “Te u ʻoatu ha miniti ʻe 10.”

Ne fuʻu ongo ki hoku lotó ʻa e miniti ʻe 10 ko iá peá ne liliu ʻeku moʻuí. Ko ha talanoa mahuʻinga mo fakaʻofoʻofa fau ne fai mai ʻe he ongo faifekaú. Ne u ʻiloʻi ai ko e fānau au ʻa e ʻOtuá pea naʻá ku haʻú meiate Ia. Naʻe omi e ongo faifekaú he ʻaho kotoa he naʻá ku puke.

Lolotonga ʻena tā e ngaahi lēsoní kiate aú, ne akoʻi mai ʻe he ongo faifekaú ʻa e talanoa fakaʻofoʻofa ʻo hono Toe Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí. Ne ʻomi ʻe he ongoongoleleí ʻa e ʻamanaki lelei mo e loto fie moʻui kiate au. Naʻe papitaiso au hili pē ha ngaahi uike siʻi mei he tukituki ʻa e ongo faifekaú ʻi hoku matapaá.

[Fakamoʻui, te u ʻofa ʻi hoku tokouá

Hangē ko ʻeku ʻilo hoʻo ʻofá,

ʻOku ʻiate koe ʻa hoku mālohí, ʻeku māmá,

He te u hoko ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻAfioná.

Fakamoʻui, te u ʻofa ʻi hoku tokouá—]

ʻEiki, te u muimui atu.

ʻOku nāunauʻia, kāfakafa, mo fakaʻofoʻofa e mālohi faifakamoʻui ʻo e ʻOtuá. ʻOku ou fakafetaʻi kiate Ia ʻi Heʻene ʻaloʻofá, ʻi Heʻene ʻofá, mo e mana ʻo ʻEne faifakamoʻui fakalangí. ʻOku ou fakafetaʻi kiate Ia ʻi he moʻoni ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, ʻa ia ʻokú ne “ ʻomi ʻa e mālohi ke fakamaʻa ʻetau ngaahi angahalá, ke fakamoʻui mo foaki mai ʻa e moʻui taʻengatá.”2

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻoni e ngaahi lea ʻa ʻAlamā kia Sisolome ʻi he Tohi ʻa Molomoná: “Kapau ʻokú ke tui ki he huhuʻi ʻa Kalaisí, pea ʻi Heʻene ʻaloʻofá ʻe lava ʻo fakamoʻui koe” (ʻAlamā 15:8).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “ ʻEiki, Te u Muimui Atu,” Ngaahi Himi, fika 127.

  2. L. Tom Perry, “ ʻOmi ʻa e Ngaahi Laumālie Kiate Au,” Liahona, Mē 2009, 110.

Ko Kalaisi ko e Fakafiemālié, tā ʻe Carl Heinrich Bloch; Ko Hono Fakaʻā ʻe Kalaisi ʻa e Tangata Kuí, tā ʻe Sam Lawlor

Konga naʻe toʻo mei he Ko Mōsese mo e Ngata Palasá, tā ʻe Sébastien Bourdon; tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe David Stoker

Konga naʻe toʻo mei he Tutukí, tā e Carl Heinrich Bloch, fakaʻaongaʻi ʻi he fakangofua ʻe he Musiume Hisitōlia Fakapuleʻanga ʻi Feletilikisipooki ʻi Hilelotí, Tenimaʻake; tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe David Stoker