2015
O Iosefa le Tagatavaai
Oketopa 2015


O Iosefa le Tagatavaai

Na faamanino mai e le talaaga le auala na faataunuuina ai e Iosefa Samita lana matafaioi o se tagatavaai ma faaliliuina le Tusi a Mamona.

Ata
Profile portrait of Joseph Smith.

O Iosefa Samita, na faafetaia David Rogers, faaaloaloga o le Community of Christ Library-Archives, Independence, Missouri

I le aso 6 o Aperila, 1830, o le aso sa faatulagaina ai e Iosefa Samita le Ekalesia a Keriso (na mulimuli ane ta‘ua o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai),1 na ia folafola atu le upu o se faaaliga i e na faapotopoto ai. “Faauta,” na folafola mai e le siufofoga o le Atua i totonu, “ia i ai se tala faamaumau e tausia i totonu o outou; ma i totonu o lena tala faamaumau ia taua [o Iosefa Samita] o se tagatavaai” (MF&F 21:1).

O le faailoga e sili ona iloagofie o le matafaioi a Iosefa Samita o se tagatavaai i le Ekalesia sa faatoa faatulagaina o le Tusi a Mamona, lea sa ia faamatala mai pea lava pea na faaliliuina “i le meaalofa ma le mana o le Atua.”2 O le toatele o i latou e sili ona latalata ia Iosefa i le tausaga a o lei faatulagaina le Ekalesia na molimauina le faagasologa, lea na oo mai ai le Tusi a Mamona ma sa i ai se malamalama i le uiga o le upu tagatavaai.

O Le Uiga o le Tagatavaai

O le a le uiga o le tagatavaai i le perofeta talavou ma e na soifua i lena taimi? Sa ola ae Iosefa i se aiga na faitauina le Tusi Paia, lea o loo ta‘ua soo ai tagatavaai. I le 1 Samuelu, mo se faataitaiga, ua faamatalaina e le tusitala: “Sa faapea i Isaraelu anamua le upu a le tagata e alu e fesili i le Atua, O mai ia ina tatou o i le tagata vaai: aua o le Perofeta i nei ona po sa ta’ua o ia anamua o se Tagatavaai” (1 Samuelu 9:9).

O loo taua foi i le tusi Paia tagata na mauaina faaaliga faaleagaga e ala i mea faitino e pei o tootoo,3 se gata apamemea i luga o se pou (lea na avea ma se faailoga ua salalau tele o le galuega faafomai),4 se efota (o se vaega o le laei faaleperisitua paia lea na aofia ai maa taua e lua),5 ma le Urima ma le Tumema.6

O le “vaai” ma “tagatavaai” sa avea ma vaega o le aganuu Faaamerika ma le aiga lea na soifua ae ai Iosefa Samita. Na matele i le gagana o le Tusi Paia ma le faafefiloi o aganuu Egelani na aumaia e tagata malaga i Amerika i Matu, o nisi tagata i le uluai seneturi lona 19 sa talitonu e mafai e tagata taitoatasi e talenia i le “vaai”, po o le mauaina o faaaliga faaleagaga, e ala i mea faaletino e pei o maa talifaaaliga.7

Sa taliaina e Iosefa Samita talavou ia auala masani a tagata o ona aso, e aofia ai le manatu o le faaaogaina o maa talifaaaliga e matamata ai i mea faitino ua leiloloa po o mea o loo natia. Ona o tala faatusipaia na faaali mai ai le faaaogaina e le Atua o mea faitino e taulai atu ai i le faatuatua o tagata po o le fesootai atu i le faaleagaga i aso anamua, o Iosefa ma isi na manatu i le mea lava lea e tasi mo o latou aso. O matua o Iosefa, o Iosefa Samita le matua ma Lusi Maki Samita, na faamautinoaina le aafia o le aiga i lenei aganuu ma lo latou faaaogaina o mea faitino i lenei ala, ma o le nuu o Palamaira ma Manaseta, Niu Ioka, lea sa nonofo ai le au Samita, na sailia Iosefa e sue ai ni mea faitino na leiloloa a o lei masii atu o ia i Penisilevania i le taufaasiusiuga o le 1827.8

Mo i latou e aunoa ma se malamalamaaga i le ala na ola ai tagata i la latou tapuaiga i le seneturi lona 19 i le itulagi lea a Iosefa, o maa talifaaaliga e mafai ona avea o se mea fou, ma ua loa ona felafolafoai ai tagata atamamai i le vaitaimi lenei o lona olaga. I se isi itu o se taunuuga o le Malamalama po o le Vaitau o le Filosofia, o se vaitaimi na faamamafaina ai le saienisi ma le lalolagi ua suesueina nai lo mea faaleagaga, o le toatele i aso o Iosefa na lagonaina o le faaaogaina o mea faitino e pei o maa po o tootoo e le moni pe le talafeagai mo faamoemoega faalelotu.

I tausaga mulimuli ane, a o ta‘u atu e Iosefa lana tala ofoofogia, sa ia faamamafa atu ana faaaliga vaaia ma isi aafiaga faaleagaga.9 I se faatusatusaga, o nisi o ana paaga muamua na taulai atu i lona amataga o le faaaogaina o maa talifaaaliga i se taumafaiga e faaumatia ai lona tulaga i se lalolagi ua faateteleina ai le teena o na ituaiga o faiga. I o latou taumafaiga o le talaiga, o Iosefa ma isi uluai tagata na filifili e le taulai atu i le uunaiga a le aganuu a tagata i a latou taumafaiga e talai, a o le toatele e liliu mai faamoemoeina na oo i se suiga i auala sa latou malamalama ai i mataupu faalelotu i le Vaitau o le Filosofia. I le mea na avea ma faavae o faaaliga, e ui i lea, na faaauau e Iosefa ona aoao mai o maa talifaaaliga ma isi mea e faaaoga e talifaaaliga ai, faapea foi ma le tomai e galulue faatasi ai ma i latou, e taua ma o ni meaalofa paia mai le Atua.10

Mea Faigaluega na Faaaoga e Faaliliu ai le Tusi a Mamona

O maa talifaaaliga o loo faaalia foi i tala faasolopito o loo faamatalaina ai Iosefa Samita ma le faaliliuga o le Tusi a Mamona. O le talafaasolopito aloaia a Iosefa, na amata i le 1838, na faamatalaina ai le asiasiga a se agelu, na faailoa mai o Moronae, o le na ta‘u atu ia te ia e uiga i papatusi auro na tanumia i se mauga lata ane. Na toe faamatalaina e Iosefa a o ia talanoa ma le agelu, sa “tatalaina se faaaliga” manino i lona mafaufau o lea na ia “iloa ai lea mea” ina ua mulimuli ane vaai lava ia i ai faaletagata (o Iosefa Samita—alafaasolopito 1:42).

Ata
Joseph Smith depicted kneeling on the Hill Cumorah as the angel Moroni stands above him. The angel Moroni appears dressed in white and surrounded by intense light as he is holding the gold plates. The event took place on September 22, 1827. Painting number 2 of the 23 paintings in the "Mormon Panorama" series.

O tagata o le Ekalesia i lona talafaasolopito atoa na saili ia malamalama i le uluai talafaasolopito o Iosefa Samita ma lona mauaina ma le faaliliuina o papatusi auro. O lenei ata na tusia e le tusiata o C. C. A. Christensen i le 1886 o loo faaalia ai Iosefa Samita ua mauaina papatusi mai le agelu o Moronae.

O le Agelu o Moronae ua Tilivaina Papatusi ia Iosefa Samita, saunia e C. C. A. Christensen

I le talafaasolopito sa amata e Iosefa ona tusiaina i le 1838, na lapataia e Moronae o ia “o le a taumafai Satani e faaosooso ia te aʼu (ona o le tulaga mativa o le aiga o loʼu tamā), ia maua mai papatusi mo le faamoemoe ia mauʼoa.” O lenei mea sa ia faasa mai ia te aʼu, ua fai mai e ao lava ona lē i ai ia te aʼu “se isi lava faamoemoe” i le maua mai o papatusi tau lava o le faamamaluina o le Atua, ma e ao ona lē tosina i se isi lava manaoga nai lo le atinaega o le malo o le Atua; a lē o lea “e lē mafai ona ou mauaina papatusi” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:46). I lona talafaasolopito muamua o le 1832, ua faamatala e Iosefa, “Ou te … saili Papatusi ina ia maua ai oa ae le tausia le poloaiga e tatau ona i ai le manatu tasi i le Mamalu o le Atua.”11 O se taunuuga, sa manaomia e toe foi atu i le mauga i tausaga taitasi mo le fa tausaga seia oo ina ia saunia o ia mo le mauaina o papatusi (tagai i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:53–54).

Na faamatalaina e Iosefa ina ua iu lava ina ia mauaina papatusi mai ia Moronae i le 1827, na ia mauaina foi ni maa se lua e faaaoga i le faaliliuina. Sa ia tuua ma ni paaga vavalalata ni tala o nei maa, ma faamatalaina e papae po o le manino i foliga vaaia, ua faatulaga faalapotopoto po o aufana siliva e pei o ni matatioata po o tioata faaonapo nei, ma fesootai atu i se ufifatafata tele.12 E pei ona faamatalaina, o lenei masini faaletagatavaai semanu e mafiafia. Na fai mai le tina o Iosefa Samita na te aveese maa mai le ufifatafata mo le faafaigofieina a‘o faaaogaina.13

Ua taua e le tusiga o le Tusi a Mamona nei maa o “maa faaliliu” ma faamatalaina “sa saunia mai i le amataga, ma sa tuulima faasolo mai i lalo mai lea tupulaga i lea tupulaga, mo le faamoemoe o le faaliliuina o gagana,” na “tausia ma faasaoina ia mea e le aao o le Alii” (Mosaea 28:14–15, 20).

Ua faamatala foi e le tusi pe na faapefea ona tuuina atu e le Alii “maa e lua” i le uso o Iareto, faatasi ai ma se folafolaga e faapea o le a latou fesoasoani i augatupulaga i le lumanai e toe maua mai ana upu. “Ia tusi nei mea ma faamaufaailogaina,” na faatonuina ai o ia e le Alii, “ma o le a ou faaali atu i latou i lau lava taimi e tatau ai, i le fanauga a tagata.” O nei maa, na faamalamalama mai e le Alii, “ia faamalamalama atu e nei maa i mata o tagata mea o le a e tusia.” (Eteru 3:24, 27).

Ata
Detail from a page of the original Book of Mormon manuscript containing the departure of Lehi’s family from Jerusalem in what is today 1 Nephi 2.

Faamatalaga mai se itulau o le tusiga muamua o le Tusi a Mamona o loo i ai le o ese o le aiga o Liae mai Ierusalema lea ua i ai nei o le 1 Nifae 2. Na faalau atu e Iosefa Samita le Tusi a Mamona i ni nai tusiupu, e aofia ai Oliva Kaotui, o le tusiupu mo nei laina.

Faaaloaloga a le Church History Library, ATA UA FAALELEIA MO LE FAAMANINOINA

E oo atu i le taimi na maea ai e Iosefa Samita ona faalau lana faaliliuga o le Tusi a Mamona i le au tusiupu i le ogatotonu o le 1829, o le uiga o le tagatavaai ua faamaninoina atili i le tusiga. O loo i Le Tusi a Mamona se valoaga e faatatau ia Iosefa o Aikupito na folafolaina atu o se tasi o ana fanau—e manino lava o Iosefa Samita—o le a avea ma “se tagata vaai filifilia” e aumaia isi sulugatiti “i le malamalama e uiga i feagaiga” na osia e le Atua ma o latou tuaa (2 Nifae 3:6, 7).

I se isi tala o le Tusi a Mamona, na tuuina atu e Alema le Itiiti ia faamatalaupu i lona atalii o Helamana. “Ia faasaoina nei faamatalaupu,” Na fautuaina ai e Alema o ia, e faatatau i maa e lua i aufana siliva. Ae ua sii mai foi e Alema se valoaga ua faaali mai e faasino i se maa se tasi: “Ma sa fetalai mai le Alii: o le a ou saunia mo laʼu auauna o Kaselama se maa, lea o le a susulu atu i le pouliuli mai le malamalama” (Alema 37:21, 23).

Ia matauina, e ui lava na tuuina mai i le anotusi o “faamatalaupu” (numera e tele), o lenei valoaga o loo tautala e uiga i le tuuina atu i se auauna i le lumanai “se maa” (numera tasi), lea o le a susulu atu i le pouliuli mai le malamalama.”14 Sa talitonu Au Paia o Aso e Gata Ai anamua o lenei auauna na valoia o Iosefa Samita.15

O le mea moni, o se faamaoniga o le talafaasolopito ua faaalia ai faapea e le gata i maa ua taua o “faamatalaupu,” na faaaogaina e Iosefa e le itiiti ifo i le tasi se isi maa faamatalaupu i le faaliliuina o le Tusi a Mamona, e masani ona tuuina i totonu o se pulou ina ia mafai ona taofia ai le malamalama. E tusa ai ma paaga a Iosefa, sa ia faia lenei mea ina ia iloa lelei upu i luga o le maa.16

E oo atu i le 1833, ua amata e Iosefa Samita ma ana uo ona faaaoga le faaupuga faatusipaia “Urima ma le Tumema” e faasino i soo se maa e faaaoga mo le mauaina o faaaliga paia, e aofia ai faamatalaupu a sa Nifae ma le maa e tasi a le tagatavaai.17 O lenei faaupuga le manino ua faafaigata ai taumafaiga e toefaatulaga le auala tonu lea na faaliliuina ai e Iosefa Samita le Tusi a Mamona. E le gata i le faaaogaina o le faamatalaupu, e tusa ai ma Matini Harisi, na faaaogaina foi e Iosefa se tasi o ana maa talifaaaliga mo le faafaigofieina i le taimi o le faaliliuga o le Tusi a Mamona. O isi punaoa na faamaonia le suia o meafaigaluega faaliliu a Iosefa.18

Ina ua Uma ona Lolomi le Tusi a Mamona

Ina ua uma le lolomiga o le Tusi a Mamona ia Mati 1830, na amata e Iosefa Samita ma ana failautusi ona galulue i se galuega ua iloa nei o le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia, o se toe iloiloga faaperofeta o le lomiga a le King James.19 E ala i le tala a Iosefa, o le faaaogaina o faamatalaupu a sa Nifae mo lenei galuega faatino o le faaliliuga sa le o se filifiliga aua sa le o toe i ai i latou.

Ua faamatala mai e le talafaasolopito o Iosefa faapea “ia tausia saogalemu ia mea, ma le pogai na fai mai ai le avefeau a uma ona ou faia o le mea ua manaomia mai loʼu lima. Pe a, e tusa ai ma faia fuafuaga, o le avefeau e taua mo i latou, ou te tuu atu ai ia te ia; ma ua i ai i latou i lana tausiga seia oo i le aso nei” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:60).

A o faamatala mai e Peresitene Polika Iaga (1801–77), “na toe tuu e Iosefa le U[rima ma le] T[umema] faatasi ma papatusi ina ua [u]ma lona faaliliuina.”20

Ata
Bust portrait of Joseph Smith. He is depicted wearing a dark suit, white shirt with a high collar and white tie.

Mo le faitau afe o tagata o le ekalesia i le taimi o lona soifuaga atoa ma le faitau miliona talu mai lona maliu, ua lauiloa Iosefa Samita o le perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga.

O Iosefa Samita, na faafetaia David Rogers, faaaloaloga a le Community of Christ Library-Archives, Initipene, Misuri

Na i ai ia Iosefa isi maa talifaaaliga, ae i le saunoaga a Elder Orson Pratt (1811–81), se sui o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ma na avea ma Tusitalafaasolopito o le Ekalesia mulimuli ane, o Iosefa ua matua foi i le taimi lea i lona malamalama faaleagaga. I se fonotaga i le aso 28 o Iuni, 1874, na auai Peresitene Polika Iaga ma le toatele o isi Pulega Aoao, na tau atu e Elder Pratt i lana au faalogologo e uiga i le auai “i le tele o taimi” ao “faaliliuina [e Iosefa Samita] le Feagaiga Fou.” O le vaai e leai ni mea faigaluega faaliliu na faaaogaina i le taimi o le faagasologa o le faaliliuga, na ia mafaufau pe aisea “na lei faaaogaina ai [e Iosefa] le Urima ma le Tumema, e pei o le faaliliuina o le Tusi a Mamona.”

A o vaavaai atu Elder Pratt i le Perofeta o faaliliu, “O Iosefa, e pei o loo ia faitauina ona manatu, na tilotilo i luga ma faamalamalama mai na tuuina mai ia te ia e le Alii le Urima ma le Tumema ao leai sona poto masani i le Agaga o musumusuga. Ae o lenei ua ia malamalama i le faagaoioiga o lena Agaga, ma e le‘i manaomia le fesoasoani a lena mea faigaluega.”21

Sa faamatala atu e Polika Iaga i se isi faapotopotoga ona manatu e uiga i le mauaina o se maa talifaaaliga. “Ou te le [i]lo[a] pe na i ai lava sou manao ina ia maua ai se tasi [o na maa],” sa ia toe tomanatu ai.22 O le faamatalaga a Polika na faailoa mai ai lona malamalama faapea o maa talifaaaliga e le manaomia ina ia avea ai ma se tagatavaai.

I le aso 25 o Oketopa, 1831, na auai ai Iosefa Samita i se konafesi i Oreni, Ohaio. I le taimi o le konafesi, na fai mai lona uso o Ailama na ia “manatu e sili ona lelei pe a tuuina atu faamatalaga o le oo mai o le tusi a Mamona e Iosefa lava ia i toeaina na auai ina ia iloa mea uma mo i latou lava.” E tusa ai ma mataupu o le fonotaga, o Iosefa, “na saunoa mai e lei fuafuaina e ta‘u atu i le lalolagi mea uma i le oo mai o le tusi a Mamona” ma “e le tatau ai mo ia ona famatala nei mea.”23 Ona ua matua o ia i lana matafaioi o se tagatavaai, ma ua talitonu o maa talifaaaliga sa le manaomia i faaaliga, atonu sa ia popole o le a taulai tele atu tagata i le auala na oo mai ai le tusi, ae itiiti tele i le tusi lava ia.

O le manatu e sili ona tulagaese na faia e Iosefa Samita e uiga i le faaliliuga o le Tusi a Mamona o le faapea na ia faia “i le meaalofa ma le mana o le Atua.”24 O le tusi lava ia, sa ia aoaoina ai taitai o le Ekalesia, “sa sili atu ona sa‘o i soo se Tusi i luga o le lalolagi & o le maaauau o la tatou tapuaiga,” ma e ala i le usitaia o ona mataupu, o le au faitau o le a latalata “atu ai i le [A]tua … nai lo [se] isi lava tusi.”25

Faamatalaga

  1. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 115.

  2. Faatomuaga i le Tusi a Mamona, ca. Aok. 1829, i Documents, Voluma 1: Iulai 1828–Iuni 1831, vol. 1 o Documents series of The Joseph Smith Papers (2013), 93. Tagai foi “O Mau a Molimau e Toatolu,” Tusi a Mamona.

  3. Tagai Esoto 4:1‒5, 17, 20‒21; 7:8‒21; 8:16‒19; 9:22‒26; 10:12‒15; 14:15‒18; 17:1‒13; Numera 17:1‒10; 20:7‒11; Eperu 9:4.

  4. Tagai Numera 21:7‒9; Ioane 3:14‒15.

  5. Tagai Esoto 28:12; 35:9, 27; 1 Samuelu 23:9‒12; 30:7‒8.

  6. Tagai i Esoto 28:30; Levitiko 8:8; Numera 27:21; Teuteronome 33:8; 1 Samuelu 28:6; Esera 2:63; Neemia 7:65.

  7. Mo nisi faamatalaga i lenei aganuu faalelotu o le seneturi lona 19, tagai i le Journals, Volume 1: 1832–1839, vol. 1 o le Journals series of The Joseph Smith Papers (2008), xix; ma Revelations and Translations, Volume 3: Printer’s Manuscript of the Book of Mormon, vol. 3 of the Revelations and Translations series of The Joseph Smith Papers (2015), xv–xvi; Dallin H. Oaks, “Recent Events Involving Church History and Forged Documents,” Ensign, Oke. 1987, 68–69.

  8. Tagai i le faamatalaga a Iosefa Samita le Matua, e pei ona siiina mai i le Francis W. Kirkham, A New Witness for Christ in America: The Book of Mormon, vol. 2 (1959), 366; tagai foi Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” tusi 3, itulau 10, josephsmithpapers.org/paperSummarylucy-mack-smith-history-1844-1845. Na toe manatua e Matini Harisi le suesueina o le agavaa o Iosefa i le tuuina atu ia te ia e sue se fao i se faaputuga o vaomago (tagai i le “Mormonism—No. II,” Tiffany’s Monthly, Iulai 1859, 164).

  9. Tagai, mo se faataitaiga, Iosefa Samita—Talafaasolopito i le Penina Tau Tele.

  10. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:10‒11. Tagai foi i le faaupuga muamua lava o lea ua avea nei ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 8, na faatatau ia Oliva Kaotui a o ia e fia fesoasoani atu ia Iosefa Samita i le faaliliuina o le Tusi a Mamona (Faaaliga, Ape. 1829—E, i le Documents, Volume 1: Iulai 1828–Iuni 1831, 44–47).

  11. Iosefa Samita, “History, ca. Summer 1832,” i le Histories, Volume 1: 1832–1844, vol. 1 o le Histories series of The Joseph Smith Papers (2012), 14.

  12. Tagai i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:35; Joseph Smith, “Church History,” i le Histories, Volume 1: 1832–1844, 495; Martin Harris, i “Mormonism—No. II,” 165–66; “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” tusi 5, itulau 7–8, josephsmithpapers.org.

  13. Tagai, mo se faataitaiga, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” tusi 5, josephsmithpapers.org.

  14. E malamalama lelei, o lenei eseesega ua le mautonu ai tagata tusitala. Tagai, mo se faataitaiga, Bruce R. McConkie, Mormon Doctrine, lom. 2 (1966), 307–8; Joseph Fielding McConkie and Robert L. Millet, Doctrinal Commentary on the Book of Mormon, 4 vol. (1987–92), 3:278; ma Matthew B. Brown, All Things Restored: Confirming the Authenticity of LDS Beliefs (2000), 62.

  15. Tagai William W Phelps, Lauga o le Maliu o Iosefa ma Ailama Samita, Church History Library, Sate Leki Iuta; Orson Pratt,“Explanation of Substituted Names in the Covenants,” The Seer, Mat. 1854, 229; William W. Phelps, tusi ia Polika Iaga, Ape. 10, 1854, i le Brigham Young, Office Files, 1832–1878, Church History Library, Aai o Sate Leki. i le Revelations and Translations, Volume 2: Published Revelations, vol. 2 o Revelations and Translations series of The Joseph Smith Papers (2011), 708–9.

  16. Mo nisi faamatalaga i le faaliliuga, tagai i le “Book of Mormon Translation,” e maua i lds.org/topics/book-of-mormon-translation. Tagai foi Russell M. Nelson, “A Treasured Testament,” Ensign, Iulai 1993, 61–65; Neal A. Maxwell, “By the Gift and Power of God,” Ensign, Ian. 1997, 36–41.

  17. Uilifoti Uitilafi, mo se faataitaiga, na taua se maa talifaaaliga sa ia vaai i ai i Navu o se Urima ma le Tumema (Api o talaaga a Wilford Woodruff, Tes. 27, 1841, Church History Library). Tagai foi i le Revelations and Translations, Voluma 3: Printer’s Manuscript of the Book of Mormon, xix.

  18. Tagai i le Revelations and Translations, Voluma 3: Printer’s Manuscript of the Book of Mormon, xviii–xix.

  19. Mo se otootoga puupuu o amataga o lenei taumafaiga, tagai i le Documents, Volume 1: Iulai 1828–Iuni 1831, 150–52.

  20. Minute, aso 17 o Ape., 1853, Church History Library.

  21. “Two Days’ Meeting at Brigham City, Iuni 27 ma 28, 1874,” Millennial Star, Aok. 11, 1874, 498–99.

  22. Minute, aso 30 o Setema, 1855, Church History Library.

  23. Minute, Oke. 25–26, 1831, i le Documents, Volume 2: Iulai 1831–Ianuari 1833, vol. 2 o Documents series of The Joseph Smith Papers (2013), 84.

  24. Faatomuaga i le Tusi a Mamona, ca. aokuso 1829, i le Documents, Voluma 1: Iulai 1828–Iuni 1831, 93. Tagai foi “O Le Mau a Molimau e Toatolu,” Tusi a Mamona.

  25. Iosefa Samita, i le api o talaaga a Wilford Woodruff, Nov. 28, 1841, Church History Library; po o faatomuaga i le Tusi a Mamona.

  26. Tavita Uitimera, An Address to All Believers in Christ (1887), 32.

  27. Mo nisi faamatalaga e uiga i le toe foi mai o Oliva Kaotui i le Ekalesia a o lei maliu o ia, tagai i le Scott F. Faulring, “The Return of Oliver Cowdery,” i le John W. Welch and Larry E. Morris, lol., Oliver Cowdery: Scribe, Elder, Witness (2006), 321–62.

  28. Tagai i Minute, 30 Setema, 1855, Church History Library, Salt Lake City; “David Whitmer,” The Historical Record, Oke. 1888, 623; Maria L. Cowdery Johnson to David Whitmer, Ian. 24 1887, Community of Christ Library-Archives, Independence, Missouri; ma Franklin D. Richards, Journal, Mat. 9, 1882, Church History Library.

  29. Minute, aso 17 o Ape., 1853, Church History Library.

  30. Minute, aso 30 o Setema, 1855, Church History Library.

  31. Tagai Zina Young to Franklin D. Richards, Iulai 31, 1896, i le Journal History of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, Iulai 31, 1896, 4, Church History Library.

  32. Tagai i le B. H. Roberts, A Comprehensive History of the Church, 6:230–31; Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, tuuf. Bruce R. McConkie, 3 vol. (1954–56), 3:225; Bruce R. McConkie, Mormon Doctrine, lom. 2 (1966), 818–19.

Iosefa ma lona faletua o Ema Hale Samita, sa nonofo i le vaega fogafale tasi o lenei fale i le taimi o se vaega o le faaliliuga o le Tusi a Mamona. O le faatulagaga o le fogafale lua i le itu taumatau o le fale o se faaopoopoga mulimuli ane.

Faaaloaloga a le Church History Library

Faamatalaga mai se itulau o le tusiga muamua o le Tusi a Mamona o loo i ai le o ese o le aiga o Liae mai Ierusalema lea ua i ai nei o le 2 Nifae. Na faalau atu e Iosefa Samita le Tusi a Mamona i ni nai tusiupu, e aofia ai Oliva Kaotui, o le tusiupu mo nei laina.

Faaaloaloga a le Church History Library, ATA UA FAALELEIA MO LE FAAMANINOINA

O tagata o le Ekalesia i lona talafaasolopito atoa na saili ia malamalama i le uluai talafaasolopito o Iosefa Samita ma lona mauaina ma le faaliliuina o papatusi auro. O lenei ata na tusia e le tusiata o C. C. A. Christensen i le 1886 o loo faaalia ai Iosefa Samita ua mauaina papatusi mai le agelu o Moronae.

O le Agelu o Moronae ua Tilivaina Papatusi ia Iosefa Samita, saunia e C. C. A. Christensen

I le 1883, The Contributor, o se mekasini na lolomiina e le Ekalesia, na faapitoa i le Mau a Molimau e Toatolu o le Tusi a Mamona. O le Au Paia o Aso e Gata Ai ua leva ona latou iloaina le matafaioi taua na faia e alii taitasi i le fesoasoani atu ia Iosefa Samita e faaliliu ma lolomiina le Tusi a Mamona.

Faaaloaloga a le Church History Library