2015
O Upu e Suia ai lo Tatou Lalolagi
Oketopa 2015


O Upu e Suia ai lo Tatou Lalolagi

Na faaalia e se aufono a le itu i Ghana pe faapefea e le fefautuaai faatasi ma le faaaogaina o punaoa i le lotoifale ona mafai ona fatuina ni avanoa mo le tuputupu ae faaletagata lava ia ma le auauna atu i isi.

Ata
illustration of people helping each other climb a tower of books

Ata na tusia e Taylor Callery

O Sister Vida Osei o Ghana e manao e aoao e faitau ma tusitusi i le gagana Peretania. Sa ia taumafai i polokalama o le alalafaga i le tele o taimi ae na loto vaivai ma fiu i totonu o ni vaiaso. Ona oo lea i se tasi Aso Sa a o auai i sauniga i le Paranesi Lua, sa ia iloaina ai sa lagolagoina e le Itu o Asamankese se polokalama o le tusitusi ma le faitautusi faa-Peretania. Sa ia filifili e faaaoga le avanoa ma lesitala loa.

Sa ia vave iloaina o le polokalama lenei e ese. O le a mafai ona ia auai ma uo mai le lotu. E faaaoga tusitusiga Paia mo le suesueina, o lea la o le a ia aoaoina le gagana Peretania ma le talalelei i le taimi lava e tasi.

E lua masina talu ona amata le vasega, na tuuina mai e Vida lana tatalo muamua i se vasega—muamua lava. E tolu masina talu ona amata, na ia tuuina mai ai lana lauga muamua-lava i le sauniga faamanatuga, o se vaega i le Faatwi, o se gagana i le lotoifale o Aferika, ma se vaega i le gagana Peretania. I le fa masina talu le amataga, sa amata ona ia tusia i se tamai api masaesae ia oka, o tau, ma totogi mo lana galuega i le avea ai ma se suisui e faigaluega tutoatasi. Sa faaitiitia ni nai mea sese ma tagata faatau, maua ni tau e sili ona pau mai kamupani siiatoa, ma maua ai ni tupe e sili atu nai lo le taimi muamua i masina ua tuanai.

“Sa ou matua‘i matamuli lava e auai i se vasega ma soo se isi lava tagata,” o lana tala lea. “Ae ina ua faia le vasega o le tusitusi ma le faitautusi i le falelotu faatasi ma tagata o le ekalesia sa ou iloaina, na tuuina mai ia te au le lototele e toe taumafai ai. Ma o lenei ua mafai ona ou faitau i tusitusiga paia ma faaleleia atili ai la‘u pisinisi e ala i le faitau ma tusitusi i le gagana Peretania.”

I Aferika i le itu i-saute o Sahara, e toatele tagata, aemaise lava tamaitai, e le iloa faitau ma tusitusi. O le le iloa faitau ma tusitusi ua matuai salalau lava ma o se alagaupu tuai a Aferika e faapea, “Afai e te manao e nana se mea, tusi i se tusi.” Mo tamaitai o le Au Paia o Aso e Gata Ai e pei o Vida, e ui i lea, o le iloa tusitusi ma faitautusi ua faateleina.

Luitau e Faatoilalo

O le faatapulaaina o auala o femalagaaiga ma le tapulaa o aoaoga lautele i le tele o atunuu o le itu i-saute o Sahara o lona uiga o avanoa e faatapulaaina, ae maise lava mo teine. Ona o le maualuga o le tau o aoga ma tulaga faatapulaa o teine i le sosaiete, i le tele o tagata o le faitautusi e foliga mai o se tomai e le mafai ona maua. I Kana, mo se faataitaiga, e ui o le gagana Peretania o le gagana aloaia, e fuafuaina faapea e itiiti ifo ma le afa o tamaitai matutua e tautatala faa-Peretania. I nuu maotua o Kana, o le lua-vae tolu o tamaitai matutua e le iloa faitau ma tusitusi.

“O le tele o tamaitai i o matou taulaga ma nuu e le tautatala Faaperetania,” o le tala lea a Seth Oppong, peresitene o le Itu o Abomosu i le Misiona i Sisifo a Kana Accra. “O la matou gagana i le lotoifale, o le Faatwi, ua avea ma se gagana tautala mo le tele o seneturi. Faatoa faia talu ai lava se alafapeta mo le Faatwi, ma e laiti lava ni nai tagata e faitau foi, i ai.”

“O tuafafine e tatau ona faalagolago i isi—e tele lava o a latou tane pe a latou faaipoipo, po o upu i talanoaga mai uo pe afai latou te lei faaipoipo—ina ia malamalama ai i mataupu faavae ma aiaiga a le Ekalesia,” na faamatala mai ai e Georgina Amoaka, le peresitene o le Aualofa a le itu. “O le toatele ua i ai se manao tele e auauna atu, ae e le mafai ona latou faitau i tusi lesona po o mekasini ma o a latou avanoa e auai i le lotu ua faatapulaaina.”

Fautuaga mai le Aufono

Talu ai o tamaitai e le tautatala Igilisi i o latou aiga po o le maketi, o le auai i le Ekalesia e tuuina atu lo latou uunaiga autu e aoaoina le gagana. Ae o tagata ua leva ona lolotu ma tagata fou liliu mai atonu e fetaia‘i ma le tetee faaleaiga e faatatau i polokalama tusitusi ma faitautusi. Na talanoaina e le aufono a le itu lenei popolega, ona saunoa atu lea o Peresitene Oppong i taitai perisitua ma taitai o ausilali i paranesi taitasi e uiga i se auala o le a faalautele ai i le itu le aoaoga o le tusitusi ma le faitautusi. A o tatala atu i tamaitai uma i le nuu, o le polokalama o le a taulai atu i tamaitai i le Ekalesia. Nai lo le valaaulia o tagata taitoatasi, o valaaulia e tuuina atu ia auai atu i ni vaega—mo se faataitaiga, au peresitene o le Aualofa ma le Peraimeri o le a auai faatasi ina ia mafai ona latou lagolago e le tasi i le isi.

E faavae i talanoaga ma paranesi, na filifili taitai o le itu e faia vasega o le faitau ma le tusitusi i paranesi taitasi i Aso Sa faapea foi ma le faalua i le vaiaso. Ina ua mavae se taumafaiga atoatoa mo le ono masina, o tusi faamaonia o le faamaeaina o le kosi o le a tauaao atu ia i latou na auai soo ma faamaeaina meaaoga na manaomia.

Punaoa e Fetuunai i Manaoga

“O se tasi o luitau o le sailia o se auala e aoao atu ai le faitau ma tusitusi i tagata e na o se gagana tautala e iloa” o le tala lea a Elder Jim Dalton, o se faifeau faamisiona matua o loo auauna atu i le itu. “Ona o le Faatwi o se tu ma agaifanua o se gagana tautala-ae-le-tusitusia, o le toatele o tagata e tautatala ai e le iloa pe faapefea ona tusiaina, o lea sa matou amata ai i le aoao e tusitusi.”

O Ransford Darkwah o le fautua maualuga o le Itu o Abomosu e galulue ma faifeautalai e toalua ua maea misiona, o Francis Ansah ma Cecelia Amankwah, e faaaoga ai se tusi lesona na lomia i le lotoifale. O tagata auai na faaali i ai ni ata ma fai i ai e tusi e uiga i mea na latou vaaia. Na fesoasoani lenei mea ia te i latou e atiina ae tomai autu o le tusitusi a o aoaoina e mafaufau faaPeretania. O le taimi lava e maua ai ni tomai autu, ona mafai lea ona faaaoga ni punaoa e sili atu ona faigata.

Sauniuniga ma le Faaleleia

A o lei amataina le polokalama, sa aoaoina e tagata tomai faapitoa o le tusitusi ma faitautusi faiaoga e le gata i le aoaoina o metotia, ae faapea foi i le auala e aoao atu ai le faatinoina o le tumama ma tomai o le olaga faaleaiga. Ae e oo lava i le aoaoga sili ona lelei e le mafai ona muai vaaia nisi o luitau sa fetaiai ai i le taimi lava na amata ai vasega: o le pe soo o le eletise i le eria na faigata ai vasega o le afiafi, o tala felauai o tagata eli auro le pulea o loo feoai i auala i le po na faatupuina ai le popole, ma e i ai taimi o i latou e i ai ki na le mafai ona taunuu atu i le taimi e tatala ai fale o le ekalesia.

Na toe faia foi, le talanoaga a le aufono a le itu i le mea e tatau ona fai. I le tali atu i la latou fautuaga, na amata ona o mai faatasi vaega o tagata e auai i le vasega. Sa tuuina atu ia i latou moliuila e fesoasoani ia i latou mo le saogalemu e savavali ai i luga o auala savali. Na faatagaina e taitai o le lotoifale le faaaogaina o ni afi e faaola ai moli o fale o le ekalesia i le po. O tagata e-faatuatuaina o le ekalesia sa nonofo latalata i falelotu sa tuuina atu i ai ki ina ia mafai ona latou tatalaina vave ai fale.

Aoaoga i le Faauuga

E onosefulu-tasi tagata o le ekalesia ma tagata sailiili sa amata i le polokalama. Na faamaeaina e le toa fasefulu-tolu uma ia vasega ma meaaoga. I le faauuga, sa valaaulia i latou e tuuina atu ni aoaoga puupuu.

Ata
Participants, family members, and friends celebrate at graduation ceremonies for the district-sponsored literacy program.

“A o lei amataina le polokalama o le tusitusi ma faitautusi, sa le mafai ona ou faitauina se mea se tasi,” o le tala lea a Sandra Obeng Amoh o le Paranesi o Sankubenase. “A malaga lo‘u toalua mo le galuega, ou te lei faia lava ni afiafi faaleaiga. O ni nai vaiaso ua mavae ina ua malaga o ia, sa fesoasoani ia te au lou atalii matua e faitau le tusi lesona, ma sa ou tuuina atu se lesona i le gagana Peretania i la’u fanau. Talu mai lena taimi ua ou faia lava i vaiaso uma e le‘i i ai ai lo‘u toalua i le fale.”

O Prosper Gyekete, o le e ui lava e le lava lona tomai faa-Peretania o loo avea pea o se tagata faamaoni i le Paranesi Lua o Abomosu, sa faitau se molimau e tolu fuaiupu na tusia e ia lava. Sa ia fai mai sa le mafai ona ia faitau pe tusitusi a o lei amataina le vasega ae o le taimi nei ua mafai ona ia fesoasoani i lana fanau talavou i a latou meaaoga. “Faafetai i mea ua ou aoaoina,” na ia saunoa ai, “ua mafai ona avea au ma se tama e sili atu ona lelei.”

“Ua mafai nei ona ou faitauina tusitusiga paia e au lava ia,” o le tala lea a Kwaku Sasu o le Paranesi a Kwabeng. “O le taimi muamua, sa ou iloa e moni le Tusi a Mamona e ui lava sa le mafai ona ou faitauina. O lenei ua ou iloa e moni ao ou faitau i ai. O la‘u molimau ua tuputupu ae ma tuputupu ae.”

Na fai mai le au peresitene o le Aualofa a le Paranesi o Asunafo latou te faapaiaina aso Tofi taitasi e talanoa atu ai le tasi i le isi i le na o le Igilisi lava. “Sa faapea ona uumi ai nisi talanoaga i lena aso aua sa matou le mafai ona mafaufau i upu sao e fai atu e le tasi i le isi,” o le tala lea a Evelyn Agyeiwaa, le peresitene o le Aualofa. “Ae na vave ona amata ona faaliliu e le tasi i le isi, ma sueina le upu sao e fai atu. Talu ai ona sa matou aoao faatasi, e leai se tasi o i matou sa ma pe fefe e fai atu ni upu sese. E na ona fesoasoani o le tasi i le isi.”

Faateleina Faamanuiaga

Na fai mai tamaitai o e na faamaeaina le polokalama o le tusitusi ma le faitautusi a le Itu o Abomosu na latou maua se lagona e sili atu ona lelei e uiga ia i latou lava ma o le a sili atu ona auai i le ekalesia. Sa oo ina sili atu lo latou naunau e talia valaauga, faitau tusitusiga paia, ma aoao atu i le lotu ma i le fale foi. Sa faamaeaina foi e nisi o alii le polokalama. O le tele lava o faifaatoaga mo le aiga, sa fai mai ua sili atu nei ona latou fuafuaina tau ma faatau o a latou faatoaga, fesoasoani i tamaiti i a latou meaaoga, ma faitau tusitusiga paia e i latou lava ma o latou aiga.

I le faamalosiauina e ala i le manuia i Abomosu, o le Itu tuaoi o Asamankese ua faalauiloa lana lava polokalama o le tusitusi ma le faitautusi.

“O le mafai ona faitau ma tusitusi ua suia o matou olaga ma olaga o a matou fanau,” o le tala lea a Gladis Aseidu o le Paranesi a Sankubenase. “O upu ua suia lo matou lalolagi, ma matou te faafetai i lo tatou Tama oi le Lagi.”

Tagata auai, o tagata o le aiga, ma uo e faamanatuina i sauniga o le faauuga mo le polokalama o le tusitusi ma le faitautusi na lagolagoina e le itu.

Faatusa o le ie na saunia e le Africanway/iStock/Thinkstock