2015
Ola ma se Manatu Moni I Ai
Oketopa 2015


Ola ma LE Manatu Moni I Ai

Mai se faigalotu i le lalolagi atoa mo talavou matutua, “Living with Purpose: The Importance of Real Intent,” na tuuina atu i le Brigham Young University–Idaho ia Ianuari 11, 2015. Mo le saunoaga atoa alu i le devotionals.lds.org.

O lona uiga o se manatu moni i ai o le faia o le mea sa‘o mo mafuaaga sao.

Ata
Gold stars

Ata na pueina e Jupiterimages/Stockbyte/Thinkstock

Sa ou aoaoina le taua o se manatu moni i ai a o ou tamaitiiti aoga talavou o le seminare. Sa luitauina i matou e lo matou faiaoga e faitau le Tusi a Mamona. Ina ia faamaumauina lo matou alualu i luma, sa ia faia se siata o o matou igoa i lalo o le tasi itu ma tusi o le Tusi a Mamona i le pito i luga. O taimi uma lava matou te faitau ai se tusi, sa ia tuuina se fetu i lo tatou igoa.

I le taimi muamua ou te lei tuu tele se taumafaiga i le faitauga, ma e lei umi ae ou iloaina ua atili ma atili ai lou mamao i tua. I le uunaia e se lagona o le maasiasi ma lo‘u agaga masani natura, sa amata ona ou faitau. O taimi uma lava sa ou maua ai se fetu, sa ou lagona le lelei. Ma o le tele atu lava o fetu sa ou maua, o le faaosofia atili foi lena o au ia ou faitau—i le va o vasega, pe a tuua le aoga, ma soo se minute avanoa lava.

O se tala maoae lenei pe afai e mafai ona ou faapea atu ia te outou o se taunuuga o au taumafaiga sa ou muamua ona uma le faitauina i le vasega—ae e leai. Ma o le a le afaina pe afai e mafai ona ou faapea atu ia te outou sa ou maua se mea e sili atu nai lo le tulaga muamua—o se molimau o le Tusi a Mamona. Ae sa lei tupu foi lena mea. Ou te lei maua se molimau. O le mea na ou maua o fetu. Sa ou maua ni fetu aua o le mafuaaga lena na ou faitauina ai. Ina ia faaaoga upu a Moronae, o lo‘u “manatu moni i ai.”

Na manino lava Moronae ina ua ia faamatalaina le ala e iloa ai le moni o le Tusi a Mamona: “Ma pe a outou maua nei mea, ou te apoapoai atu ia te outou ia outou ole atu i le Atua, le Tamā Faavavau, i le suafa o Iesu Keriso, pe ua le moni ea nei mea; ma afai tou ole atu ma le loto faamaoni ma le manatu moni i ai, ma le faatuatua ia Keriso, o le a ia faaali mai le moni o ia mea ia te outou, i le mana o le Agaga Paia” (Moronae 10:4; faaopoopo le faamamafa).

O Mafuaaga Sao

O le toe tepa i tua, e mafai ona ou vaai sa matuai sao lava ia te au le Alii. Aisea e tatau ona ou faamoemoe e maua se mea e ese mai mea sa ou saili i ai? O lona uiga o le manatu moni i ai o le faia o le mea sa‘o mo mafuaaga sao; sa ou faitauina le tusi sao mo mafuaaga sese.

Faatoa iu lava ina ou faitauina mulimuli ane le Tusi a Mamona ma le manatu moni i ai. O lenei ua ou iloa o le Tusi a Mamona e faataunuuina ona faamoemoega paia o le molimau atu i le soifuaga ma le misiona a Iesu Keriso ona sa ou faitauina ma le manatu moni i ai.

O le lesona sa ou aoaoina e uiga i le manatu moni i ai ma le Tusi a Mamona e aoga ia i tatou uma lava i soo se vaega o o tatou olaga. Ua tele taimi tatou te nofonofovale ma mulimuli i mamanu ma tu masani ua atiina ae e ala i le tele o tausaga—e pei lava tatou te o i le faatinoga e aunoa ma le mafaufau ma le faaeteete i ai po o fea e aveina i tatou i ai e na faatinoga. O le ola ma le manatu moni i ai e faaopoopoina le taulai atu ma le faamoemoega i o tatou olaga ma e mafai ona faia se eseesega tele. O le ola ma le manatu i ai o lona uiga o le malamalama i le “aisea”—le faamoemoega i tua atu o a tatou amioga. Na fai mai Socrates, “O le olaga e le iloiloina e le aoga le ola ai.”1 O lea la ia matua mafaufau loloto pe faapefea ona e faaaluina lou taimi, ma fesili soo ia te oe lava ia, “Aisea?” O le a fesoasoani lenei mea e atiina ae ai le mafaia ona e vaai i tala atu o le taimi nei. E sili mamao atu le tulimatai agai i luma ma fesili ia te oe lava, “Aisea o le a ou faia ai lena mea?” nai lo le toe tepa i tua ma faapea atu, “Aisea, oi, pe aisea na ou faia ai lena mea?”

Ata
A man looking at a wall with different types of gears on it.

Ata na tusia e Sergey Nivens/iStock/Thinkstock

O le a le Mea e Finagalo le Alii ia te Oe e Fai?

Ao avea au ma se alii talavou, sa ou filifili e le alu i se misiona. Ina ua mavae se tausaga i le kolisi ma se tausaga i le autau, sa ou maua se galuega lelei i se falemai i le lotoifale i le avea ai ma se tagata tomai i mea tau faaata. O le olaga na sologa lelei, ma o se misiona e lei foliga mai e tatau ai.

I se tasi aso, o Dr. James Pingree, o se fomai tipitipi i le falemai, sa valaaulia au i le lotu. I le gasologa o le ma talanoaga, sa ia iloaina ai ou te lei fuafuaina e auauna atu i se misiona, ma sa ia fesili mai pe aisea. Sa ou fai atu ia te ia sa fai si ou matua tele, ma atonu sa fai si tuai. Na ia fai mai ia te au e le o se mafuaaga lelei lena, ma sa ia tau mai o ia sa alu i lana misiona ina ua uma le aoga faafomai. Ona ia molimau mai lea i le taua o lana misiona.

Sa i ai se aafiaga taua o lana molimau ia te au. Na mafai ai ona ou tatalo mo le taimi muamua lava faapea—ma le manatu moni i ai. Sa ou mafaufau i le tele o mafuaaga e le alu ai i se misiona: sa ou matamuli. Sa ou maua se galuega sa ou fiafia i ai. Sa ou maua se avanoa o le sikolasipi o le a le maua pe a maea se misiona. E aupito sili ona taua, sa ou maua se uo teine, o loo faatalitali ia te au a o ou i ai i le autau, ma na ou iloaina o le a ia le faatali mo se isi lua tausaga! Sa ou tatalo ina ia maua le faamautinoaga faapea o a‘u mafuaaga sa aoga, ma sa sa‘o au.

I lou atuatuvale, sa le mafai ona ou maua le tali faigofie o le ioe pe leai, sa ou faamoemoe i ai. Ona oo mai lea o le manatu ia te au: “O le a le mea ua finagalo le Alii ia ou faia?” E tatau ona ou faailoa atu na finagalo o Ia ia te au e auauna atu i se misiona, ma na avea lea ma se taimi o le filifiliga taua tele i lo’u olaga. Pe o le a ou faia ea le mea sa ou manao e fai, po o le a faia le finagalo o le Alii? O se fesili lenei e tatau ia i tatou uma ona fai ifo ia i tatou lava i le tele o taimi.

Ma le agaga faafetai, sa ou filifili e auauna atu i se misiona ma sa tofia e galue i le Misiona a Mekisiko i Matu.

Taunuuga e Faavavau

I le tolu sefulu-lima tausaga mulimuli ane, sa faamalosiau mai loʼu atalii ia te a‘u e asiasi i Mekisiko faatasi ma ia. Sa ma faamoemoe e maua nisi o tagata sa ou aoaoina. Sa ma auai i se sauniga faamanatuga i le taulaga laitiiti lea sa amata ai la‘u misiona, ae ou te le’i iloaina se tagata e toatasi. Ina ua maea le sauniga, sa matou talanoa ma se tasi o tagata o le ekalesia ma fesili atu pe na te iloaina se tasi i luga o la‘u lisi o tagata na ou aoaoina i le tele o tausaga ua mavae. Sa matou tilotilo i le lisi e aunoa ma se faamanuiaina, seia oo ina matou taunuu i le igoa mulimuli: Leonor Lopez de Enriquez.

“Oi, ioe,” sa fai mai ai le tagata. “O lenei aiga e i le isi uarota, ae latou te auai i le lotu i lenei fale. O le latou sauniga faamanatuga e sosoo mai.”

E lei umi ona matou faatali ae savali mai Leonor i totonu o le fale. E ui lava o ia i le taimi nei ua i le ogatotonu o le 70 ona tausaga, sa ou iloaina vave lava o ia, ma sa ia iloa mai a‘u. Sa ma feopoai mo se taimi umi ma loimata.

“Sa matou tatalo mo le 35 tausaga ia e toe foi ina ia mafai ona matou faafetai atu mo le aumaia o le talalelei i lo matou aiga,” o lana tala lea.

A o ulufale mai isi tagata o le aiga i le fale, sa matou feopoai ma loimata. E lei umi ae matou iloaina o le epikopo o lenei uarota o se tasi o atalii o Leonor, o le taitai pese o se afafine o le atalii, o le ta piano o se atalii o le atalii, ma sa toatele alii talavou i le Perisitua Arona. Sa faaipoipo se tasi o lana fanau teine i se fesoasoani i le au peresitene o le siteki. Sa faaipoipo se isi tama teine i le epikopo o se uarota e lata ane. O le toatele o fanau a Leonor sa o i ni misiona, ma o lenei ua auauna atu foi fanau a fanau faamisiona.

Sa matou aoaoina o Leonor sa avea ma se faifeautalai e sili atu ona lelei nai lo a‘u. I le taimi nei e manatua e lana fanau ma le agaga faafetai ana taumafaiga lē faavaivai e aoao atu ia te i latou le talalelei. Sa ia aoaoina i latou o faaiuga laiti, i le aluga o taimi, e taunuu i se olaga atoatoa, amiotonu, ma le fiafia, ma ua latou aoaoina atu na mea i isi. Na tau mai e tagata uma, e sili atu ma le 500 tagata ua o mai i le Ekalesia ona o lenei aiga lelei e tasi.

Afai e mafai ona toe foi i tua i se talanoaga i le taimi o le taumafataga o le aoauli. E masani ona ou mafaufau faapea pe ana faapea e taulai atu Dr. Pingree i lana galuega po o isi faafiafiaga faalelalolagi, semanu e le mafai lava ona ia fesili mai pe aisea ou te le o auauna atu ai i se misiona. Ae o lana taulai atu sa i ai i isi ma le faalauteleina o le galuega a le Alii. Sa ia totoina se fatu lea na tupu, fua mai ai ni fua, ma o loo faaauau pea ona uluola taisautuaselau (tagai i le Mareko 4:20). Sa aoaoina au e la‘u misiona i taunuuga e faavavau ona o se faaiuga se tasi e fai le finagalo o le Alii.

Ia Manatua Lou Faamoemoega e Faavavau

Na ou masani ona tepa i tua i lo‘u olaga ma mafaufau pe aisea na matua faigata ai ia te au le faia o le faaiuga e alu i se misiona. Sa faigata aua sa faatosinaina au; sa galo ia te au lo‘u faamoemoega e faavavau—le manatu moni o le mafuaaga ua tatou i ai iinei.

O o‘u manaoga ma lo’u loto sa le ogatasi ma le finagalo o le Alii; ana le faapea, semanu o le a sili atu ona faigofie le faaiuga. Ma pe aisea na lē ogatasi ai? Sa ou alu i le lotu ma ou ai ma inu i le faamanatuga i aso Sa, ae ou te le‘i taulai atu i lona uiga. Sa ou tatalo, ae sa tele lava ina ou alu i le faatinoga. Sa ou faitau i tusitusiga paia ae na taitasi ma e aunoa ma le manatu moni i ai.

Ou te uunaia outou ina ia ola i se olaga fuafuaina lelei ma le taulai i ai—e tusa lava pe e te lei faia lava lena mea i le taimi ua tuanai. Aua ne‘i faavaivaia e ala i manatu i mea ua uma ona e faia pe le i faia. Ia tuu atu i le Faaola e solo mama le laupapa tusitusi. Ia manatua Lana fetalaiga: “Soo se taimi sa latou salamo ai ma saili le faamagaloga, ma le faamoemoe faamaoni, sa faamagaloina i latou” (Moronae 6:8; faaopoopo le faamamafa).

Amata nei. Ola i se olaga faamoemoeina, i le malamalama pe aisea e te faia ai mea ua e faia ma po o fea o le a taitai atu i ai. A o e faia nei mea, o le a e iloa ai o le “aisea” e sili ona taua i tua atu o mea uma e te faia o lou alofa lea i le Alii ma iloa Lona alofa atoatoa mo oe. Tau ina ia mafai ona e maua le olioli tele i lau sailiga mo le atoatoa ma le malamalama ma le faia o Lona finagalo.

Faamatalaga

  1. Socrates i Palato, Apology (2001), 55.