2021
Ko e Lotu ke ʻIloʻi ʻa e Moʻoní Pea mo ʻEku Tali Taʻeʻamanekiná
Siulai 2021


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko e Lotu ke ʻIloʻi ʻa e Moʻoní Pea mo ʻEku Tali Taʻeʻamanekiná

Ne faifai peá u fakakaukau ke lau e Tohi ʻa Molomoná ke ʻilo pe naʻe moʻoni. Pea naʻá ku maʻu ha tali taʻeʻamanekina ʻi he taimi naʻá ku fehuʻi ai ki he Tamai Hēvaní.

ʻĪmisi
talavou ʻoku sote hina ʻoku lau folofola

ʻI heʻeku kei taʻu hongofulu tupú, naʻe fakaafeʻi ʻe heʻeku palesiteni Kau Talavoú ʻa e kau talavou ʻi homau uōtí ke nau lau e Tohi ʻa Molomoná ke ʻosi ki he fakaʻosinga ʻo e taʻú.

Naʻe ʻikai ke u tali e fakaafe ko iá. Kuó u faʻa mateuteu maʻu pē ke fakahoko ha faʻahinga tukupā, ka naʻá ku ʻi ha tuʻunga māʻulalo fakalaumālie moʻoni.

Ko e mālié, he naʻá ku lolotonga “teuteu” he taimi ko ʻení ke ngāue fakafaifekau, ka naʻe ʻikai ke u maʻu ha loto-holi. Naʻe vaivai ʻeku fakamoʻoní, peá u pehē loto pē te u ngāue pē ke fakafiefiaʻi ʻeku ongomātuʻá. Naʻá ku fakakaukau ko e hili pē ʻeku ngāue fakafaifekaú, te u fakakaukauʻi pē ʻa e meʻa ke faí. Te u tui ki he meʻa naʻá ku fie tui ki aí mo fakahoko pē ʻeku meʻa pē ʻaʻaku.

Neongo naʻá ku ʻosikiavelenga heʻeku ngāue fakaakó he taimi ko iá, ka naʻá ku tō ki ha tuʻunga ʻo e nofo noa fakalaumālié. Naʻá ku ongoʻi mamaʻo ʻaupito mei he ʻOtuá pea kamata ke u fakafehuʻia ʻEne moʻuí. Naʻá ku veiveiua ki he moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo e uiuiʻi ʻa Siosefa Sāmita ke hoko ko ha palōfitá. Naʻá ku fefaʻuhi mo e mahuʻinga fakatāutahá mo e fehiʻa pē kiate kitá, pea naʻe ʻikai haʻaku fakamoʻoni mālohi ki he taumuʻa ʻo e moʻuí.

“Naʻá ku ʻi he vanu fakapoʻuli tahá” (Mōsaia 27:29), ko ia naʻe siʻi ʻeku loto-holi ke lau e Tohi ʻa Molomoná.

Laukonga pea mo ha Taumuʻa

ʻI ha pō ʻe taha, naʻá ku lau ai ha talanoa mo ʻeku maʻu ha ongo ʻoku ou tui mo ʻiloʻi ʻaki hoku lotó kotoa naʻe haʻu ia mei he Laumālié. Naʻe tohoakiʻi ʻaupito ʻe he tohí ni ʻa ʻeku tokangá, pea ne u maʻu ha fakakaukau kiate au kuo teʻeki ke u ako fakamātoato ʻa e Tohi ʻa Molomoná—ʻo ʻikai fuʻu fakamātoato ʻo hangē ko ʻeku lau mo fakalaulauloto ki he tohi ko ʻení.

Naʻá ku ako fakatoupīkoi pē e Tohi ʻa Molomoná, hiki ha fakamatala, mo toutou lotua ia kimuʻa, ka naʻe ʻikai ke u fakatokangaʻi ha konga mahuʻinga ʻo e naʻinaʻi ʻa Molonai ʻi he vahe fakaʻosi ʻo e Tohi ʻa Molomoná: ke kole ʻi he “loto-fakamātoato, mo e loto moʻoni” (Molonai 10:4). Naʻá ku ʻiloʻi ko e taimi lelei taha ia ke u toe kole ai ki heʻeku Tamai Hēvaní ha talí. Naʻá ku ongoʻi fiekaia fakalaumālie, pea ko e taimi ko ʻení naʻe mahuʻinga ʻa e talí kiate au. Naʻe ʻikai ke u fakatokangaʻi ia ka naʻá ku aʻu ki ha taimi mahuʻinga fakalaumālie, ʻa ia naʻe makatuʻunga ai ʻeku tui ki he ongoongoleleí ʻi heʻeku ʻiloʻi pe naʻe moʻoni pe ʻikai e Tohi ʻa Molomoná.

ʻI he pō tatau pē naʻá ku maʻu ai ʻa e ongo ko iá, naʻe kamata ke u lau e Tohi ʻa Molomoná—ka ʻi he taimi ko ʻení ne ʻi ai ha taumuʻa.

ʻI heʻeku vēkeveke he taimí ni ke tali e fakaafe hoku taki ʻi he Kau Talavoú pea fakaʻosi hono laú ʻi he fakaʻosinga ʻo e taʻú, naʻá ku lau ʻeku kiʻi tohi siʻisiʻí ʻi he faingamālie kotoa pē: ʻi he lēlué, heka pasi ki he akó, ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi kalasí, ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi ngāué, kimuʻa pea ʻi he ʻosi ʻa e maʻu meʻatokoní, pea kimuʻa he mohé. Naʻá ku lau ia ʻi he faingamālie kotoa pē ne ala maʻú. Pea ko e taimi kotoa pē naʻá ku lau aí, naʻá ku lotu maʻu pē: “ʻOku fie maʻu ke u ʻilo. ʻOku fie maʻu ke u ʻilo.”

Ko Hono Maʻu ʻEku Tali Taʻeʻamanekiná

ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻá ku ʻalu ai mo hoku fāmilí ki he Temipale Manila Filipainí, ka naʻe ngalo ʻeku lekomeni temipalé. Ne u maʻu ʻeku kiʻi Tohi ʻa Molomona siʻisiʻí, ko ia ne u tangutu ʻi ha feituʻu talitali pea hoko atu ʻeku laú. Ne u faʻa tuʻu ʻo vakai ki he fakaʻofoʻofa ʻo e temipalé—ʻa e maama senitaliá, sitepú, matapā sioʻata fakalanulanú, pea mo e kakai ne nau fehūʻaki ʻi he loto-ʻapasia lahi fau mo e ʻofa lahi ʻi honau lotó ki he ʻEikí.

Fakafokifā pē lolotonga ʻeku laukongá, ne u maʻu ha fakakaukau matuʻaki mahino mei he Laumālié ʻi hoku ʻatamaí. ʻI he taimi ne hoko aí, naʻe lea mai ia ʻi ha ngaahi tuʻunga kehekehe. Naʻá ku fuʻu ʻohovale ʻi he taimi ne u maʻu aí peá u tangutu hangatonu hake. Ne u maʻu ha ongo mālohi ʻaupito he ʻikai ke u lava ʻo tukunoaʻi ia ke pehē ko ha fakakaukau pe ongo tupukoso pē ia.

Totoo ‘to,” ko e meʻa ia ne ongo mai ki hoku ʻatamaí.

Ko ha lea faingofua kae mahuʻinga ʻi heʻeku lea fakafonua ko e Takāloká, ʻa ia ʻoku ʻuhinga, “ʻOku moʻoni ʻeni.”

ʻOku Moʻoni ʻEni

Kuó u maʻu ha fakamoʻoni naʻe moʻoni e Tohi ʻa Molomoná—ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá. Naʻe faifai peá u ʻiloʻi ia ʻaki hoku lotó kotoa he naʻá ku ʻiloʻi naʻe haʻu e ongo ko iá mei he langí.

Ka ʻoku ʻikai ko e meʻa pē ia naʻá ku akó.

ʻI heʻeku tupu haké, ne u lau e Tohi ʻa Molomoná mo ako e ongoongoleleí ʻi he lea faka-Pilitāniá. Ko hono moʻoní, lolotonga e ngaahi fuofua taʻu ʻo ʻeku moʻuí, naʻe lelei ange ʻeku lea faka-Pilitāniá ʻi he lea faka-Takāloká. Ka ʻi hono maʻu e ongo fakalaumālie ko ʻení ʻi he lea faka-Takaloká—ʻa e lea fakafonua hoku fonuá—naʻe ongo moʻoni ia ki hoku lotó.

Naʻá ku ʻilo ʻi he momeniti ko iá ʻoku ʻafioʻi au ʻe he ʻOtuá ʻi ha founga moʻoni mo fakatāutaha.

Naʻá ku ʻiloʻi ʻokú Ne ʻi ai moʻoni. Naʻá ku ʻiloʻi ʻokú Ne lea ‘i heʻeku lea fakafonuá, ʻokú Ne ʻofa ʻiate au, pea ʻokú Ne ʻafioʻi hoku ngaahi faingataʻaʻiá mo hoku ngaahi vaivaí. Naʻá ku maʻu ʻa e fakapapau ko iá, ka naʻe ʻi ai mo ha meʻa kehe naʻá ku fie ʻilo pau, ko ia naʻá ku fekumi leva ki he talí he taimi pē ko iá: “Tamai Hēvani, ko ha palōfita moʻoni nai ʻa Siosefa Sāmita?” Naʻe toe haʻu ʻa e ongo ko iá ʻo mālohi ange ki hoku lotó: “Totoo ‘to!

Naʻá ku ʻiloʻi leva ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne mamata ki he Tamaí pea mo e ʻAló fakatouʻosi. Naʻe fakafoki mai ʻa e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻo fakafou ʻia Siosefa Sāmita.

Ko ha nonga mo e fiemālie mo e ʻilo moʻoni naʻá ku maʻú! ʻI he momeniti ko iá, naʻá ku fie lele ki tuʻa ʻi he temipalé ʻo taʻalo ʻeku kiʻi Tohi ʻa Molomoná he ʻataá mo kaila, “Totoo ‘to! Totoo ‘to!” Ne u ongoʻi tatau mo ʻAlamaá ʻi heʻene pehē, “ʻOiauē, ko e fiefia, mo e maama fakaofo kuó u vakai ki aí” (ʻAlamā 36:20).

Ko Hono ʻIlo ʻa e Moʻoní

Hili e aʻusia ko ʻení, naʻe liliu leva ʻeku ʻuhinga ki he ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú. Ne ʻikai fuoloa kuo fakahū ʻeku fōmú, pea maʻu hoku uiuiʻí ke ngāue ʻi Kololato, USA. Naʻá ku fuʻu loto vēkeveke ʻaupito. Naʻá ku ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha tokotaha naʻá ne aʻusia e meʻa ne u fouá—ʻo tangi ki ha tokoni mo fakaʻānaua ki he fiefiá mo e moʻoní. Pea naʻá ku ʻiloʻi te nau maʻu ʻa e tokoni mo e fiefia ko iá ʻo fakafou ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻo hangē pē ko ia ne u maʻú.

ʻOku ou fakaʻamu te tau lava kotoa ʻo ʻiloʻi: “Totoo ‘to!