2021
Taimi ki he Lotú!
Siulai 2021


Fakaʻilekitulōnika Pē: Ngaahi ʻAta ʻo e Tuí

Taimi ki he Lotú!

Naʻe tokoniʻi kimaua ʻe he ongo faifekau “ʻāngelo” naʻá na vilitaki ʻi hono akoʻi mai e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ke ma maʻu e ʻofa mei he Tamai Hēvaní mo ha moʻui mohu tāpuekina.

ʻĪmisi
ko ha toko ua ʻokú na lue fakataha he halá

Faitaaʻi ʻe Leslie Nilsson

ʻI he taimi ne kamata akoʻi ai kimaua ʻe he ongo faifekau taimi kakató, naʻá ku taʻetui pea naʻe fakakikihi hoku husepānití. Naʻe ʻikai ke ma fuʻu fie fanongo ki he ongoongoleleí, ka naʻá na loto-fakapapau ke akoʻi kimaua pea naʻá ma ʻilo he ʻikai ke na foʻi.

ʻI ha pō Tokonaki ʻe taha ne u ʻalu ai mo hoku husepāniti ko Haveá ki ha paati ne fuʻu poʻulia. Koeʻuhí ne ma ʻā fuoloa he poʻulí, naʻá ma moʻumohea ai pea ngalo e fakaafe mei he ongo faifekaú ke mau maʻulotu fakataha mo kinaua he ʻaho hono hokó.

ʻI heʻema fanongo ki heʻena tukituki ʻi homa matapaá he pongipongi Sāpaté, naʻá ma fepehēʻaki mo Havea, “Ta mohe loi pē ʻo tukunoaʻi kinaua.”

Ka naʻe kei tukituki pē ʻa e ongo faifekaú. Ne faifai peá na ui mai, “Brother mo Sisitā Vasikuesi, ʻokú ma ʻilo ʻokú mo ʻi hena. Kapau he ʻikai ke mo fakaava e matapaá, ʻe lava pē ke ma kaka atu he holisí ʻo tokoni atu ke mo teuteu ki he lotú!”

Naʻá ma ʻiloʻi naʻá na fakakata, ka naʻá ma fakakaukau ke ma tuʻu ʻo fakaava ʻa e matapaá, mo fakangalingali pē naʻe ʻikai ke ma fanongo kiate kinaua. Naʻá ma hū atu mo mili homa matá ke hangē pē naʻá ma toki ʻā haké. Naʻá na ʻiloʻi ko ʻema fakangalingali ka naʻe ʻikai ke na talamai.

Naʻá na pehē mai, “Ko hoʻomo maau pē te tau ō ki falelotu.

Naʻá ma teuteu mo ʻema ongo kiʻi tamaikí, pea mau mavahe leva. Naʻe ueʻi kimautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he lotú he ʻaho ko iá. Talu mei ai mo e ʻikai ke mau teitei liʻaki ha lotu. Ko e ʻaho 17 ʻo ʻOkatopa 1976 ne papitaiso ai kimautolú, ko e ʻaho fakafiefia taha ia ʻo ʻemau moʻuí. Naʻe liliu fakaʻaufuli kimautolu ʻi heʻemau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasí.

Naʻe hangē ʻa e ongo faifekau ko iá—ʻa ʻEletā Liti Hālisi mo Mati Kemisilī—ko ha ongo ʻāngelo kiate kimautolu. ʻI heʻena akoʻi kimautolu ki he founga hono fakahoko ha efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, naʻá na ʻomi ʻena souní kotoa. Naʻa mau lava pē ʻo hao kotoa mo e kau faifekau ko iá ki homau kiʻi ʻapí. Ko e fuofua himi naʻa mau hivaʻí ko e “ʻOfa ʻi ʻApí.” Kuo mau manatuʻi maʻu pē ʻa e ongo naʻa mau maʻú.

Ne ʻeke mai ʻe ʻEletā Hālisi kimui ange, “ʻOkú mo ʻilo e ʻuhinga naʻá ma feinga mālohi ai ke akoʻi mo ʻomi kimoua ki he siasí?” Naʻá ne tali mai leva, “Koeʻuhí ʻokú ma ʻilo te mo hoko ko ha kau taki ʻi he Siasí.”

Naʻe ʻikai teitei ngalo ia ʻiate kimaua. Talu mei heʻemau papitaisó, kuó ma maʻu ha ngaahi faingamālie lelei ke feinga ke faʻifaʻitaki ki he Fakamoʻuí ʻi heʻema tokoniʻi e fānau ʻa e Tamai Hēvaní. Kuó u ngāue ʻi ha ngaahi tuʻunga fakatakimuʻa lahi, kau ai ʻeku hoko ko e palesiteni ʻo e Fineʻofá mo e palesiteni ʻo e Kau Finemuí. Kuo hoko ʻa Havea ko ha palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá, tuʻo ua ʻene hoko ko ha pīsope, pea mo ha palesiteni fakasiteiki.

Naʻá ma toki ngāue taimi kakato kimuí ni ʻi ha misiona tokoni ʻofa fakaetangata ʻi Polivia. Naʻe ʻomi ʻe he uiuiʻi ko iá ʻa e tāpuaki ke fetaulaki mo ha kau tangata mo e kau fefine lelei, ʻi hono vahevahe ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí, mo e ʻofa, tokoni, mo e tokoni ʻofa fakaetangatá ki ha niʻihi ʻo e kakai mo e ngaahi feituʻu vaivai taha ʻi hotau fonuá.

Ne ʻikai fuoloa mei heni, hili ha taʻu ʻe 42 mei heʻemau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasí, ne faifai peá ma maʻu ha taha ʻo e ongo faifekau vilitaki ko ia naʻá na ʻomi ʻa e ongoongoleleí kiate kimautolú. Naʻe hoko ʻa Liti Hālisi he taimi ko iá ko ha palesiteni fakamisiona ʻi Silei. Naʻa mau fakahoko ha telefoni fakaeloto moʻoni. Naʻa mau fetāngihi ʻi heʻemau talanoa ki homau fāmilí mo ʻemau moʻui ʻi he ongoongoleleí. Naʻá ma fakamālō kiate ia ʻi he meʻa kuo foaki mai ʻe he ongoongoleleí—ko ha tōʻonga moʻui ʻoku lelei, ʻofa mei heʻetau Tamai Hēvaní, pea mo ha moʻui mohu tāpuekina.