2021
Ko hono ʻOmi ʻa e Ongoongoleleí ki Pulukāliá
Siulai 2021


Fakaʻilekitulōnika Pē

Ko hono ʻOmi ʻa e Ongoongoleleí ki Pulukāliá

Te tau lava ʻo ako ha meʻa lahi fekauʻaki mo e mālohi ʻo e ngāue fakafaifekaú mei he ngaahi meʻa ko ʻeni ne hoko ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí.

ʻĪmisi
hala makamaka ʻi Pulukālia

ʻI he ʻaho 30 ʻo Siulai 1899, naʻe papitaiso ai ʻe Misika Mākou, ko ha faifekau Sēpia naʻe malanga ʻi ʻIulope kotoa, ʻa ʻAuka Timitolovi, ko e fuofua papi ului Pulukāliá, ofi ki Konisiteniā ʻi Lomēnia.1

Naʻe malanga ʻa Mākou mo Timitolovi ʻi Lomēnia ʻi ha lea fakafonua ʻe fā mo papitaiso ha kau papi ului ʻe niʻihi kimuʻa pea tuli kinaua ʻe he kau maʻu mafai fakalotofonuá.2 ʻI Sune 1900, naʻe malanga ai ʻa Mākou mo Maikolo Timitolovi, ko ha papi ului Pulukālia ne papitaiso ʻi Pukalesi, ʻi Lusē mo Sofia ʻi Pulukālia.3 Hili ha ngaahi uike lahi ʻi Sofia, naʻe puke pōpula ʻa Mākou ʻo fakaʻekeʻeke, pea tuli kimuʻa peá ne papitaiso ha toe kau papi ului.4

Naʻe ʻikai ke toe malangaʻi e ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻi Pulukālia ʻi he taʻu ʻe 90. ʻI he ʻosi ʻa e kuonga Fakakominiusí, naʻe folau ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá he taimi ko iá, ki Sofia mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí. Lolotonga ha fakataha ʻa ʻEletā Nalesoni mo e kau ʻōfisa fakapuleʻangá ʻi Fēpueli 1990, naʻá ne fehuʻi ange pe ko e hā ʻe lava ʻe he Siasí ʻo fakahoko maʻa Pulukāliá pea naʻe kole ange ke ʻoange ha kau faiako lea faka-Pilitānia.

ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ko iá, naʻe kamata ai ha kau faifekau ʻe toko ono, ko e tokolahi tahá ne ʻi ai ʻenau taukei fakafaiako, ʻi hono akoʻi ha ngaahi kalasi lea faka-Pilitānia ʻi Sofia, Palaveti, mo Samolieni. Naʻe maʻu ʻe ʻEletā Mōlisi mo Sisitā ʻĀneta Maua ha kāingalotu tokolahi ʻo e Siasí—ne papitaiso ʻi ha feituʻu kehe ʻi ʻIulope—kuo nau ʻosi nofo ʻi he feituʻú. ʻI he ʻaho 14 ʻo ʻOkatopa 1990, naʻe kamata fakahoko ai ʻe he ongomātuʻa Mauá ʻa e ngaahi fakatahaʻanga fakauike ʻa e Siasí ʻi hona ʻapi nofoʻangá. ʻI loto ʻi ha māhina ʻe taha, naʻe laka hake ʻi he toko 50 ʻa e kakai naʻa nau fakataha mai ki he kiʻi fale nofo totongi siʻisiʻi ʻa e ongomātuʻa Mauá ki he ngaahi fakataha fakauiké.5 ʻI he tūʻuta ʻa e fuofua kau faifekau malangá ʻi Nōvemá, naʻe tatali ha kakai ʻe toko ono ke papitaiso.6 ʻI he fakautuutu e kau fiefanongo ki he Siasí, ne ʻikai fuoloa kuo mahino ʻa e fie maʻu ko ia ke ʻi ai ha ʻuluʻi ʻōfisi ʻo ha misiona ʻi Pulukāliá.

ʻI ha pongipongi ʻe taha ʻi ʻEpeleli 1991, naʻe nofo ʻa Kili mo Nevenika Kiliakevi ʻi hona ʻapi ʻi Veisiniá ʻi he tatangi ʻa e telefoní. Naʻe ‘ilo ʻe Nevenika he taimi pē ko iá ʻa e leʻo angamahení: “ʻE lava nai ke u lea kia Brother Kiliakevi?” ko e kole ange ia ʻa ʻEletā Tōmasi S. Monisoní.7

Na‘á ne tali ange, “ʻIo.” Kae kimuʻa peá ne ʻave ʻa e telefoní kia Kilí, ne pehē ange ʻe ʻEletā Monisoni, “ʻE fēfē nai hoʻo ongoʻí ʻo kapau naʻe uiuiʻi ho husepānití ko e fuofua palesiteni fakamisiona ʻi Pulukāliá?”8

Naʻe hola ʻa Kili mo Nevenika mei Pulukālia ʻi he 1963 mo ʻena fānaú, ko Sūlia mo Pita, pea nau kau ki he Siasí ʻi Falanisē kimuʻa pea nau toki nofo ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Neongo naʻe fakamanamana e kau maʻu mafai Kominiusí kia Kili ʻe tāmateʻi ia pea ʻe ngāue pōpula ki he mate hono fāmilí ʻo kapau ʻe faifaiangé pea nau foki ange, ka naʻe talaʻofa kia Kili ʻi ha tāpuaki te ne malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi Pulukālia. Naʻa nau ongoʻi malu ke foki, ʻi he ʻi ai ha puleʻanga foʻoú. Neongo e ngaahi hohaʻa lahi ki he moʻui lelei ʻa Kilí, ka naʻá ne tali loto-toʻa mo Nevenika ha ui ke ngāue.9 Naʻe pehē ʻe Nevenika, “Naʻá ku loto-vēkeveke ke sio ki hoku kāingá mo e kaungāmeʻá kotoa mo vahevahe mo kinautolu ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.”10

ʻI he teuteu ʻa Kili mo Nevenika ke foki ki hona fonua tupuʻangá, naʻe aʻu mai ki he senitā akoʻanga fakafaifekau ʻi Polovo, ʻIutā, USA ʻa e fuofua kau faifekau te nau ngāue ʻi heʻena takí. Ko e faiako he lea fakafonuá naʻá ne talitali lelei kinautolu ʻi honau fuofua ʻahó ko Sūlia Kiliakevi Kasiueli, ko e ʻofefine ʻo Kili mo Neveniká.11

Naʻe fakaava fakaʻofisiale e Misiona Bulgaria Sofia ʻi Siulai 1991. ʻI he tui, vilitaki, mo e ngaahi ngāue ʻa e kāingalotu fakalotofonuá mo e kau faifekaú, ne ʻikai fuoloa kuo tali lelei ʻa e Siasí ʻe he puleʻangá.12 ʻI he fakaʻosinga ʻo e 1991, ne laka hake he Kāingalotu Pulukālia ʻe toko 150 ne papitaisó.13

ʻI he ngaahi taʻu lahi kimuʻa pea hoko e faingamālie ke malanga ʻaki e ongoongoleleí ʻi Pulukāliá, naʻe kamata ke fakahoko ʻe he ʻEikí ha ngaahi teuteu. Neongo e fuoloa e mavahe ʻa e Siasí mei he fonuá mo e ngaahi faingataʻa kimuʻá, ka naʻe hanga ʻe he tui mo e faivelenga ʻa kinautolu naʻe teuteuʻi ʻe he ʻEikí ʻo fakaava ʻa e matapā ke tali ai ʻe ha niʻihi tokolahi kehe ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí.

Ko hai kuo teuteuʻi ʻe he ʻEikí maʻau ke ke vahevahe ki ai ʻa e ongoongoleleí? Kuó Ne tofa fēfē ʻa e halá maʻaú? ʻIloʻi ʻoku fakatatali mai ha ngaahi mana kiate koe ʻi hoʻo fekumi ki he ngaahi faingamālie ke malanga ʻaki e ongoongoleleí, “ʻo fakatatau ki he tufakanga ko ia ʻo e Laumālié mo e mālohi ʻe foaki kiate [koé]” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 71:1).

Fakamatalá

  1. Kahlile B. Mehr, Mormon Missionaries Enter Eastern Europe (2002), 9, 362–63.

  2. Mehr, Mormon Missionaries Enter Eastern Europe, 9, 362, 364–66.

  3. Mehr, Mormon Missionaries Enter Eastern Europe, 365–66.

  4. Mehr, Mormon Missionaries Enter Eastern Europe, 369.

  5. Kahlile B. Mehr, “Keeping Promises: The LDS Church Enters Bulgaria, 1990–1994,” BYU Studies Quarterly, vol. 36, no. 4 (1996–97): 72–77.

  6. Mehr, “Keeping Promises,” 78.

  7. aNevenka Leonid Kiriakov, My Life Story (2003), Church History Library, Salt Lake City, 160; naʻe fakatonutonu e kalamá.

  8. Kiriakov, My Life Story, 160; naʻe fakatonutonu e kalamá.

  9. Mehr, Mormon Missionaries Enter Eastern Europe, 216–17.

  10. Kiriakov, My Life Story, 164; naʻe fakatonutonu e fakamataʻitohi lahí.

  11. Mehr, “Keeping Promises,” 87–88.

  12. Kiriakov, My Life Story, 160–78.

  13. Mehr, “Keeping Promises,” 91.