2021
ʻOku Finangalo ʻa ʻEtau Tamai Hēvaní ke Tau Foki Ange
Siulai 2021


ʻOku Finangalo ʻa ʻEtau Tamai Hēvaní ke Tau Foki Ange

Mahalo kuó ke tō atu ki loto ʻi he hala fononga foki ki hoʻo Tamai Hēvaní ʻo lahi ange ʻi he meʻa ʻokú ke fakatokangaʻí.

ʻĪmisi
man walking in light

Naʻe fakaʻamu maʻu pē ʻeku ongomātuʻá, ʻApalesito mo Meseitesi Soālesi, ke na ngāue fakafaifekau. Ne na loto ke totongi fakafoki ki he ʻEikí e ngaahi tāpuaki lahi kuó na maʻu ʻi hona fāmilí talu ʻena kau ki he Siasí. Ne maʻu haʻana faingamālié ʻi he 1989, ʻi heʻena tali ha uiuiʻi ke ngāue ʻi he Temipale São Paulo Brazil

Ka neongo ia, hili ha ngaahi māhina siʻi pē mei heʻena kamata ngāue fakafaifekaú, ne mahaki mafu ʻeku tangataʻeikí peá ne mālōlō ai. Lolotonga hono meʻafakaʻeikí, ne u puke mai ʻeku faʻeé ʻi heʻemau tuʻu ʻi muʻa he puha mate ʻeku tangataʻeikí.

“Mami, ko e hā e meʻa te ke hoko atu ki aí?” Naʻá ku fehuʻi ange.

Naʻá ne tali mai, “Ne u fakaʻamua mo hoʻo tangataʻeikí e misiona ko ʻení. “ʻOku ou lolotonga ngāue ai, pea teu hokohoko atu ai pē—maʻana pea mo au.”

Naʻe vahe ange ʻe ha palesiteni temipale angaʻofá ha uitou ke ngāue ko ha hoa ʻo ʻeku fineʻeikí, pea ne hokohoko atu e ngāue fakafaifekau ʻeku faʻeé ʻo laka hake ʻi ha māhina ʻe 20. Naʻe faitāpuekina ia ʻe heʻene ngāue fakafaifekaú, pea ne tāpuekina ʻe heʻene tuí mo e sīpingá hoku fāmilí pea mo au.

Lolotonga ʻene ngāue fakafaifekaú, ne mālōlō foki mo haʻaku ongo taʻokete ʻe toko ua, pea mālōlō mo haʻama fānau ʻe toko ua mo hoku uaifí. Ko e ʻuluakí, ne fāʻeleʻi taʻehoko ia pea ʻikai ke ne moʻui, pea mole hono uá ʻi ha tama-tō. Lolotonga e taimi faingataʻa ko ia homau fāmilí, naʻe ʻi he temipalé ʻeku faʻeé ʻi he aho kotoa pē ko hono toe fakapapauʻi ʻene tuí—mo fakamālohia ʻamautolú—ki he palani ʻo e fakamoʻuí.

Naʻe poupouʻi ia ʻe heʻene tui ki ha toe fakataha nāunauʻia mo ʻeku tamaí pea mo e talaʻofa ʻo e moʻui taʻengata ʻi he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvaní ʻi ha taʻu ʻe 29 ko ha uitou ʻo aʻu ki he fakaʻosinga ʻo hono ngaahi ʻahó, ʻi he taʻu motuʻa ko e 94.

Ko e Palani ʻo e Fiefiá

ʻOku tau monūʻia ʻi heʻetau hoko ko ha Kāingalotu ʻo e Siasí ke tau ʻilo kuo fakafoki mai e ongoongoleleí. ʻOku moʻoni ko e palani ʻo e Fakamoʻuí ʻa e “palani lahi ʻo e fiefiá” (ʻAlamā 42:8). ʻOku talaʻofa ki he moʻoní mo e faivelengá, ha pale taʻengata ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.

Hangē ko hono fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻe hū ʻa e meimei fānau kotoa ʻa e Tāmai Hēvaní ki ha puleʻanga ʻo e nāunau ʻe tolú. Koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, ʻe fakahaohaoʻi ʻa kinautolu ʻe toe tuʻu ʻi he “toetuʻu ʻa e kau angatonú” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:17) mo nau maʻu e nāunau fakasilesitialé.

ʻOku tali ʻe ha kau mēmipa tokolahi ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e tokāteline ko ʻení. Ko e meʻapangó, mahalo he ʻikai tui ha niʻihi ʻoku fekauʻaki ia mo kinautolu fakataautaha. ʻOku nau fakahoko ha ngaahi fehalaaki. Neongo ʻoku nau kei fakalakalaka fakalaumālie pē, ka ʻoku tuai. ʻOku nau fifili pe te nau toe lelei feʻunga nai ki he puleʻanga fakasilesitialé.

Kapau ʻokú ke pehē ʻokú ke kau ʻi he kulupu ko iá, manatuʻi e folofola ʻa e ʻEikí ki ha kulupu ʻe taha ʻo ha kakai tui: “Hanga hake homou ʻulú pea fiemālie, he ʻoku ou ʻiloʻi ʻa e fuakava kuo mou fai kiate aú” (Mōsaia 24:13).

ʻOku ʻofa mo finangalo ʻa e ʻOtuá ke tau foki kotoa hake ki Hono ʻaó. Mahalo kuó ke tō atu ki loto ʻi he hala fononga foki kiate Iá ʻo mamaʻo ange ʻi hoʻo fakakaukaú.

“Angatonu mo Moʻoní”

ʻĪmisi
woman resting her head in her hands

ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava vahe 76, ʻoku fakahā ʻe he ʻEikí e founga ʻe lava ke maʻu ai ʻe Heʻene fānaú e puleʻanga fakasilesitialé. Kapau ko ha mēmipa koe ʻo e Siasí mo maʻu ha fakamoʻoni, kuó ke ʻosi kamataʻi ʻe koe ho hala fonongá, ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá:

  • Kuo pau ke tau maʻu ʻa e “fakamoʻoni ʻo Sīsuú” mo tui “ki hono huafá” (veesi 51).

  • (Kuo pau ke tau papitaiso ʻi he fakauku (vakai ki he veesi 51).

  • Kuo pau ke tau “maʻu ʻa e Laumālie Māʻonioní ʻi he hilifaki ʻo e nima” ʻe ia kuo fakanofo mo fakamaʻu ki he mālohi ko ʻení (veesi 52).

Ka neongo ia, ʻe fie maʻu ki he ngaahi sitepu kehé ha ngāue ʻe fakahoko ʻi he toenga ʻo e moʻuí, pea ʻoku ongoʻi loto-foʻi ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻi he taimi ʻoku nau tōnounou aí. ʻOku tau ngāue kotoa pē ki he ngaahi fiemaʻu ko ʻení. Fakamālō koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku tau lava kotoa ai ʻo maʻu kinautolu:

  • Tauhi e ngaahi fekaú pea “fakamaʻa ʻa [kitautolu] mei [heʻetau] ngaahi angahala kotoa pē” (veesi 52).

  • “Ikuna ʻi he tui” (veesi 53).

  • Ke “fakamaʻu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e talaʻofá” (veesi 53), ko hono fakamoʻoniʻi ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní “ki he Tamaí kuo fakahoko totonu [ʻetau] ngaahi ouau fakamoʻuí, pea kuo tauhi ʻa e ngaahi fuakava ʻoku fekauʻaki mo iá.”1 ʻOku talaʻofa ʻe he Tamaí ʻa e fakamaʻu ko ʻení “kiate kinautolu kotoa pē ʻoku angatonu mo moʻoní” (veesi 53).

Ko e “angatonu mo moʻoni,” naʻe fakahā ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoní (1899–1994), “ko ha fakalea lelei ia kiate kinautolu ʻoku loto-toʻa ʻi he fakamoʻoni kia Sīsuú. ʻOku nau loto-toʻa ʻi hono taukaveʻi e moʻoní mo e angamāʻoniʻoní. Ko e kāingalotu ʻeni ʻo e Siasí ʻoku nau fakahoko totonu honau ngaahi uiuiʻi ʻi he Siasí (vakai, T&F 84:33), totongi ʻenau vahehongofulú mo e ngaahi foakí, moʻui maʻa, poupouʻi honau kau taki ʻi he Siasí ʻi he leá mo e ngāué, tauhi e ʻaho Sāpaté ko ha ʻaho māʻoniʻoni, pea talangofua ki he ngaahi fekau kotoa pē ʻa e ʻOtuá.”2

ʻOku ʻi ai ha fiemaʻu fakaʻosi ʻe taha ki hono maʻu ʻo e tuʻunga māʻolunga taha ʻo e puleʻanga fakasilesitialé, ʻa ia ʻoku faʻa ui ko e hakeakiʻí. Kuo pau ke tau hū ki he “fuakava foʻou mo taʻengata ʻo e malí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 131:2), ʻa ia ʻoku fakahoko ʻi he temipalé ʻi he mafai totonu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Fakatatau ki he palani ʻaloʻofa hotau Fakamoʻuí, ʻoku tau ʻiloʻi ʻe ʻatā e ngaahi tāpuaki fakasilesitialé ʻi he moʻui ka hokó kiate kinautolu ne ʻikai maʻu ha faingamālie ki he ouau ʻo e sila ʻi he temipalé ʻi he moʻuí ni ka ne nau faivelenga ʻo aʻu ki he ngataʻangá.

ʻOku tau ako ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ko e fānau kotoa pē ʻa e ʻOtuá ʻoku nau tauhi ʻEne ngaahi fekaú mo faivelenga, neongo e ngaahi tūkunga ʻo e moʻuí, ʻe faitāpuekina mo “maʻu hake ʻa kinautolu ki he langí koeʻuhi ke nau nofo mo e ʻOtuá ʻi he tuʻunga fiefia ʻoku ʻikai hano ngataʻanga” (Mōsaia 2:41). ʻOku ʻi ai maʻu pē ha ʻamanaki lelei maʻatautolu ʻi he ʻaloʻofa mo e palani ʻofa ʻo e fakamoʻui ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.

Ko e Tāpuaki ʻo e Fakatomalá

ʻĪmisi
man praying

Faitaaʻi ʻe Hyun Lee

Kuo akoʻi ʻe heʻetau palōfita ʻofeiná, Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “ʻOku ʻikai ʻamanaki e ʻEikí ia te tau haohaoa ʻi he tuʻunga ko ʻeni ʻo ʻetau fakalakalaka taʻengatá. Ka ʻokú Ne ʻamanaki ke fakautuutu ange ʻetau haohaoá. Ko e fakatomala fakaʻahó ko e hala ia ki he maʻá, pea ʻoku ʻomi ʻe he maʻá ʻa e mālohí.”3

Naʻe pehē foki ʻe Palesiteni Nalesoni, ʻoku hanga ʻe hono “fakahokó mo [e feinga ke] toe kiʻi lelei ange ʻi he ʻaho takitahá” ʻo ʻomi kiate kitautolu ha “mālohi fakaivia.”4 ʻI heʻetau fakaʻaongaʻi e mālohi fakaivia ko iá ke fakafepakiʻi ʻa e tangata pe fefine fakakakanó (vakai, Mōsaia 3:19), ʻoku tau tupulaki lahi ange ai ʻi he hala foki ki heʻetau Tamaí.

Koeʻuhí he ʻikai lava ke nofo ha meʻa taʻe maʻa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá (vakai, Mōsese 6:57), ʻoku tau ngāue maʻu ai pē ʻi ha liliu fakalaumālie moʻoni—ʻi heʻetau ngaahi fakakaukaú, ngaahi holi ʻo hotau lotó mo hotau ʻulungāngá. ʻI he ngaahi lea ʻa e ʻAposetolo ko Paulá, ʻoku tau faifeinga ke hoko ko ha kakai foʻou ʻia Kalaisi, ʻo fetongi māmālie ʻetau tōʻonga moʻui motuʻá ʻaki ha ngaahi tōʻonga moʻui foʻou (vakai, 2 Kolinitō 5:17). ʻOku hoko ʻa e liliu ko ʻení ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea ʻi heʻetau faifeinga ke toe lelei ange ʻi he ʻaho kotoa pē.

Ko e muimui ʻi he Fakamoʻuí ʻi he feinga ke hoko ʻo hangē ko Iá, ko ha founga ia hono siʻaki kitautolu, ʻa ia naʻá Ne fakamahinoʻi ko hano toʻo hake ia ʻetau kolosí (vakai, Mātiu 16:24–26). ʻOku tau toʻo hake ʻetau kolosí ʻi heʻetau:

  • Mapuleʻi e ngaahi holi hotau lotó, ngaahi uʻá, mo e fie maʻú.

  • Fiemālie ke “fakavaivai ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻoku lelei ke [tau] faí” (Mōsaia 3:19).

  • Fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē (vakai, Molonai 10:32).

  • Fakavaivai hotau lotó ki he finangalo ʻo e Tamaí, ʻo hangē ko ia ne fakahoko ʻe he Fakamoʻuí.

Pea ko e hā ʻoku tau fakahoko ʻi he taimi ʻoku tau tūkia aí? ʻOku tau tafoki ki heʻetau Tamaí mo kole kiate Ia ke “ngāue ʻaki ʻa e taʻataʻa fakalelei ʻo Kalaisí koeʻuhi ke [tau] lava ʻo maʻu ha fakamolemole ʻo [ʻetau] ngaahi angahalá” (Mōsaia 4:2). ʻOku tau toe faifeinga pē ke ikunaʻi hotau ngaahi vaivaí mo siʻaki ʻa e fai angahalá. ʻOku tau lotua ha ʻaloʻofa, ʻa e “mālohi ke fakahokó mo e faitoʻo fakalaumālie” ʻa Sīsū Kalaisí.5 ʻOku tau toʻo hake ʻetau kolosí mo hoko atu ʻetau fonongá, neongo pe ko e hā hono lōloá mo e faingataʻá, ki he fonua talaʻofa ʻo Honau ʻaó.

Falala ki Heʻene Ngaahi Talaʻofá

Ko ʻetau moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá, ko e ngāue mo e nāunau ia ʻa e ʻOtuá (vakai, Mōsese 1:39). ʻOku kau ʻi heʻetau ngāue ke aʻusia e nāunau ko iá ʻa ʻetau loto-toʻa ʻi heʻetau fakamoʻoní lolotonga ʻetau ʻi he māmaní.

Naʻe mamata ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi ha mata meʻa-hā-mai ʻe hanga ʻe he kakai faivelengá ʻo “ikunaʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:60). Naʻá ne pehē kimui ange, “ʻE fakahā ʻa e ngaahi taloni mo e ngaahi puleʻanga, mo e ngaahi pule fakapilinisi mo e ngaahi mālohi kotoa pē, pea fokotuʻu atu ia kiate kinautolu kotoa pē kuo nau kātaki ʻi he loto-toʻa koeʻuhi ko e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:29).

ʻI heʻetau falala ki he ngaahi talaʻofa ko ʻení, he ʻikai ke tau loto-foʻi ai ʻiate kitautolu, ʻi hotau ngaahi ʻofaʻangá, pe ko ʻetau fānaú. Te tau faifeinga ke fakahoko hotau lelei tahá ke tokonia e niʻihi kehé ke nau fai ʻa e meʻa tatau. He ʻikai teitei lelei feʻunga ha taha ʻiate kitautolu, ʻiate kitautolu fakataautaha pē, ke fakahaofi ʻi he puleʻanga fakasilesitialé, “kae ngata pē ʻi he ngaahi ngāue māʻoniʻoni, mo e ʻaloʻofa, mo e manavaʻofa ʻa e Mīsaia Māʻoniʻoní” (2 Nīfai 2:8), pea ʻoku ala malava pē ke tau maʻu ai ʻa e tāpuaki ko iá.

ʻI heʻetau hokohoko atu ʻi he faivelengá, ʻoku ou fakamoʻoni te tau maʻu ʻa e “fiefia ʻoku ʻikai hano ngataʻangá” ʻi he ʻao ʻo e Tamaí mo e ʻAló. “ʻOiauē manatu, manatu ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni; he kuo folofola ʻaki ia ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá” (Mōsaia 2:41

Ngaahi Fakamatalá

  1. Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e Talaʻofá,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org.

  2. Ezra Taft Benson, “Valiant in the Testimony of Jesus,” Ensign, Feb. 1987, 2.

  3. Russell M. Nelson, “ʻE Lava Ke Tau Fai Lelei Ange pea Lelei Ange,” Liahona, Mē 2019, 68.

  4. Russell M. Nelson, “Te Tau Lava ʻo Fai Lelei Ange pea Toe Lelei Ange,” 67.

  5. “ʻAloʻofá,” Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, topics.ChurchofJesusChrist.org.