2021
“Te u Tataki Atu ʻa Kimoutolu”
Siulai 2021


Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 77–80

“Te u Tataki Atu ʻa Kimoutolu”

Neongo ʻoku tau hangē ha fānau fakalaumālie, ka ʻe tataki kitautolu ʻe he ʻEikí kapau te tau falala kiate Ia.

ʻĪmisi
mission president meeting with missionary

Naʻe pehē ʻe he faifekaú ne fanafana ange ʻe he Laumālié te u tokoniʻi ia ke maʻu ha tali.

Ngaahi tā fakatātā ʻa David Malan

ʻOku pehē ʻe he Fakamoʻuí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 78:17–18:

“Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ko e fānau iiki ʻa kimoutolu, pea kuo teʻeki ai mahino kiate kimoutolu ʻa hono lahi ʻo e ngaahi tāpuaki mahuʻinga ʻoku maʻu ʻe he Tamaí ʻi hono toʻukupu ʻoʻoná pea kuo teuteu maʻamoutolú;

“Pea ʻe ʻikai te mou lava ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he taimí ni; ka neongo ia, ke mou fiefia, he te u tataki atu ʻa kimoutolu. ʻOku ʻamoutolu ʻa e puleʻangá pea ʻoku ʻamoutolu ʻa hono ngaahi tāpuakí, pea ʻoku ʻamoutolu ʻa e ngaahi koloa ʻo e taʻengatá.”

ʻI heʻetau takitaha fakakaukau ki heʻetau ngaahi aʻusia ʻi he moʻuí, te tau manatuʻi pau e ngaahi taimi kuo tataki atu ai kitautolu ʻe he ʻEikí.

Ko e Tui ʻa ha Faifekau

ʻOku ou manatuʻi ha taimi ʻe taha naʻe tataki atu ai ʻe he ʻEikí ha kakai tokolahi. Ne u hoko ko ha palesiteni misiona ʻi he Misiona Brazil Porto Alegre South. Naʻe maʻu ʻe ha faifekau ʻe taha ha fokoutua naʻe ui ko e cleft palate (ava ʻa e ʻaofi ngutú), ʻa ia ne teʻeki tuʻo taha hano faitoʻo. ʻI he taimi ʻoku lea aí, ʻoku hū e ʻeá ʻi he ʻaofi hono ngutú ʻo ʻalu ki tuʻa ʻi hono ihú. Naʻe faingataʻa ki he niʻihi kehé ke mahinoʻi ia.

Naʻe talamai ʻe he faifekau talavoú ni kiate au kuó ne lotua hono palopalemá. Naʻá ne pehē ne fanafana ange e Laumālié te u tokoniʻi ia ke maʻu ha tali. Naʻe ueʻi au ʻe heʻene tui mahinongofua mo paú. Ne u tafoki ki he ʻOtuá ki ha tokoni ʻi hono kumi ha foungá.

ʻE lava ʻe ha kiʻi tafa faingofua ʻo fakaleleiʻi ʻa e palopalemá, ka ne ʻikai ko ha ngāue faingofua hono maʻu ha kau tafá. Kapau te mau fakahoko fakataautaha ia, ʻe fuʻu mamafa ia ki he fāmili ʻo e faifekaú. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e polokalama moʻui lelei ʻa e kakaí, ʻe fie maʻu ai ha ngaahi ʻaponimeni lahi, pea mahalo ʻe ʻosi ai pē ʻene toenga māhina ngāue fakafaifekaú ʻaʻana.

Ko e Tui ʻa Hoku Uaifí

ʻI he taimi kotoa pē ne u fehangahangai ai mo ha misiona faingataʻa ke fakahoko, ʻoku ou falala ki he tui mo e tokoni hoku uaifí. Ne u fakamatalaʻi ange e palopalema ʻo e faifekaú kiate ia mo kole ange ke talanoa kiate kinautolu ʻi he falemahaki fakalotofonua maʻá e kakaí. ʻOku ʻi ai nai ha founga ʻe lava ke fakahoko ai e tafá taʻetotongi pea ʻi loto he vahaʻataimi ʻoku ʻataá?

Hili hono lotua ʻe hoku uaifí ha tokoní, naʻá ne ʻalu ki he falemahakí. Naʻá ne tuʻu ʻi ha fuʻu laine mātuʻaki lōloa ʻo e kakai ʻoku tatali ke talanoa ki ha ʻōfisa. ʻI he tokolahi ange ʻa e lainé, naʻe lava ke fanongo hoku uaifí ki he founga ʻoku tokoniʻi ʻaki e ngaahi palopalema ʻi muʻa ʻiate iá. Angamahení, ʻoku talaange ki he kakaí ke nau foki mai ki ha ʻapoinimeni hili ha māhina ʻe ono pe lahi ange he taimi ʻe niʻihi.

Naʻe ʻiloʻi ʻe hoku uafií ʻe fuʻu fuoloa ia ki heʻema faifekaú. Naʻá ne ongoʻi ne ueʻi ia ke mavahe mei he lainé ʻo hū ʻi ha matapā ʻe taha. Naʻá ne maʻu ai ha tokotaha ngāue falemahaki ʻe taha. Ne fakafeʻiloaki ange ʻe hoku uaifí ia peá ne fakamatalaʻi e fie maʻu ʻo ʻema faifekaú.

ʻĪmisi
a woman talking to a surgeon

Naʻe fakahinohino ia ʻe he tokotaha ngāué ke talanoa fakahangatonu ki he toketā faitafá, ʻa ia ne ʻi he falemahakí ʻi he ʻaho ko iá ʻo fakahoko ha tafa ʻi ha fungavaka ʻe taha. Naʻá ne fakamatalaʻi ki he toketā tafá e meʻa ʻoku fakahoko ʻe he kau faifekaú mo e founga ʻe tāpuekina ai e faifekau ko ʻení kapau ʻe fakahoko kiate ia ʻa e tafa ke fakaleleiʻi e ava ʻi hono ʻaofi ngutú.

Ne ʻeke ange ʻe he tokotā tafá ha ngaahi fehuʻi. Peá ne pehē ange leva, “ʻE lava ke fakataimi-tēpileʻi e tafá ke fakahoko hili ha uike ʻe ua?” Naʻá ne fakakakato ha foomu fakafalemahaki naʻe fakamatalaʻi ai ko ha tokoni eni ki he kakai ʻo e koló pea naʻe mahuʻinga foki kiate ia. Naʻá ne ʻoange e fōmú ki hono tokoni ngāué mo kole ange ke fakataimi-tēpileʻi ʻa e ʻahó.

Hili ha ʻaho ʻe hongofulu mei ai, ne fakahoko e tafá ki heʻema faifekaú. ʻIkai fuoloa kuo foki ʻa e ʻeletaá ni ki he malaʻe ngāue fakafaifekaú, ʻokú ne fiefia mo lea mahino. ʻI he loto-vēkeveke foʻou naʻá ne maʻú, naʻá ne fakatokangaʻi kuo tākiekina ia ʻe he ʻEikí.

ʻOku hoko e aʻusia ʻa e faifekau ko ʻení ko ha fakamoʻoni ʻoku ongona ʻe he Tamaí ʻetau ngaahi lotú mo tataki atu kitautolu ʻi hotau nimá.

Ka Ne Taʻeʻoua e ʻOtuá, Ko Ha Meʻa Noa Pē Kitautolu

ʻI hono fakalea fakalaumālié, ʻoku tau hangē ko e fānau īkí. ʻOku ʻikai mahino kiate kitautolu e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga kuo teuteu ʻe he Tamai Hēvaní maʻatautolú. ʻI heʻetau tupu fakatuʻasinó, ʻoku kamata ke mahino ange kiate kitautolu e ngaahi lao fakamāmani ʻokú ne puleʻi ʻetau moʻuí. Ka ʻoku ʻikai totonu ke tau tuku e ʻilo fakamāmaní ke mahuʻinga ange ʻi heʻetau mahino ki he ngaahi tāpuaki kuo teuteu ʻe he Tamai Hēvaní maʻatautolú.

Naʻe maʻu ʻe Mōsese, ko ha palōfita maʻongoʻonga ʻo e Fuakava Motuʻá, ha aʻusia ne fakahā ai kiate ia ʻa e siʻisiʻi ʻo e meʻa ʻokú ne ʻiló. Hili ʻene “vakai ki he māmaní pea mo hono ngaahi ngataʻanga ʻo iá, pea mo e fānau kotoa pē ʻa e tangatá ʻa ia ʻoku nau ʻi aí, pea naʻe fakatupú; ʻa ia ko e meʻa naʻá ne fakatumutumu mo ofo ʻaupito ai .” Pea mavahe leva e ʻOtuá. Ne tokotaha pē ʻa Mōsese, peá ne tō ki he kelekelé.

“Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻe ʻosi ha ngaahi houa lahi pea toki lava ʻe Mōsese ʻo toe maʻu ʻa hono mālohi fakanatulá ʻo hangē ko ha tangata; peá ne pehē ʻi hono lotó: Ko ʻeni, koeʻuhi ko e meʻá ni ʻoku ou ʻilo ai ko e meʻa noa pē ʻa e tangatá, ʻa ia ko e meʻa naʻe teʻeki ai te u fakakaukau ki ai (Mōsese 1:8–10).

Kapau ne fakahā mai ʻe he ʻEikí e ngaahi meʻa kotoa pē te tau lava ʻo fai ʻaki Hono mālohí, mahalo te tau ongoʻi lōmekina. Hangē ko Mōsesé, te tau ʻiloʻi ai ka ne taʻeʻoua ʻa e ʻOtuá, ko ha meʻa noa pē kitautolu.

Mei he Sitepu ki he Sitepu

Mekehe mei hono lōmekina kitautolu, ʻoku tataki atu kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he sitepu ki he sitepu. ʻOku fakaʻatā ai kitautolu ke tau ikunaʻi ha meʻa lahi ange he meʻa ne tau mei fakahoko ʻiate kitautolu peé.

“He ʻoku pehē ʻe [he ʻEikí] ʻoku ʻikai ko hoʻomou ngaahi mahaló ʻa ʻeku mahaló, pea ʻoku ʻikai ko homou ngaahi halá ʻa hoku ngaahi halá.

“He ʻoku hangē ʻoku māʻolunga hake ʻa e ngaahi langí mei he māmaní, ʻoku pehē hono māʻolunga ʻo hoku ngaahi halá, pea mo ʻeku mahaló ʻi hoʻomou ngaahi mahaló” (ʻĪsaia 55:8–9).

Hangē ko e folofola ʻa e ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 78:18, he ʻikai ke tau “lava ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he taimí ni.” He ʻikai lava ke mahino leva kiate kitautolu e meʻa kotoa ʻoku mahino kiate Iá. Ko e hā leva ʻoku totonu ke tau faí? ʻOku tali ʻe he ʻEikí ʻo pehē: “Mou fiefia!”

ʻOku kau ʻi he ʻaʻeva fiefia ʻi he hala ʻo e fuakavá ʻa e loto-fakatōkilalo, ʻo hangē ha kiʻi tamasiʻi siʻí. Kuo pau ke tau loto-fiemālie ke akoʻi mo tataki kitautolu ʻe he Tamaí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:10). ʻOku mātuʻaki faingataʻa ʻa e moʻuí ʻa ia ʻoku ʻikai ke tau lava ai ʻo mapuleʻi e ngaahi fakaikiiki kotoa pē ʻi heʻetau moʻuí. Pea he ʻikai lava ke mahino kiate kitautolu e meʻa kotoa pē ʻoku tau foua, pe ko hotau ngaahi ʻofaʻangá, ʻi he māmani ko ʻení.

Ka ʻi heʻetau falala ki he ʻEikí mo muimui ʻiate Ia ke tataki kitautolú, te tau lava ʻo aʻusia ha meʻa maʻongoʻonga ange ʻi Hono puleʻangá ʻi he meʻa te tau ala mafakakaukauá. Te tau lava lelei ange ʻo tāpuekina e moʻui ʻa e fānau ʻetau Tamai Hēvaní. Te tau malava lelei ange ʻo fakatokangaʻi e toʻukupu ʻo e Fakamoʻuí ʻi heʻetau moʻuí. Te tau lava lelei ange ʻo ongoʻi ha loto-houngaʻia ʻi Heʻene ʻaloʻofa mo e ʻofa taʻefakangatangatá.

ʻOku ʻAmoutolu ʻa e Ngaahi Tāpuakí

Fakaʻosí, ʻoku tataki kitautolu ʻe he ʻEikí ʻaki hono fakamanatu mai “ʻoku ʻamoutolu ʻa e puleʻangá pea ʻoku ʻamoutolu ʻa hono ngaahi tāpuakí, pea ʻoku ʻamoutolu ʻa e ngaahi koloa ʻo e taʻengatá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 78:18).

Te u foki ki he sīpinga ʻo ʻeku faifekaú. Naʻe tākiekina ia ke kole ha tokoni pea naʻe tāpuekina ia ʻaki ha tafa fakafaitoʻo ʻokú ne lava ai he taimí ni ʻo fetuʻutaki mahino. Naʻe tataki atu leva ia kiate kinautolu ne mateuteu ke tali e ongoongoleleí mo hono ngaahi tāpuakí, kau ai ʻa e papitaisó. Ne u vakai maʻu pē ki he sīpinga hoku uaifí. Naʻe fakamālohia ange ʻene fakamoʻoní ʻi hono tataki ia ʻe he ʻEikí. Naʻá Ne fakaava mai leva ha matapā ʻo e langí ʻo lilingi hifo ha tāpuaki.

ʻOku ou houngaʻia ʻi heʻeku ngāue fakataha mo e faifekau talavoú ni, ʻa ia ne fonu ʻi ha tui faingofua mo mālohi. Pea ʻoku ou houngaʻia ʻi heʻeku lava ʻo moʻui taʻengata mo hoku uaifí, ʻa ia ʻokú ne ʻomi e sīpinga ʻo hono fakaʻatā ʻa e ʻEikí ke tataki atu iá.

Ko hono moʻoní ʻoku ʻatautolu ʻa e puleʻangá mo e ngaahi tāpuakí.