2021
ʻI He Taimi ʻo e Loto-Veiveiuá, Fakaava pē ʻa e Matapaá ki he Tuí
Siulai 2021


Kakai Lalahi Kei Talavoú

ʻI He Taimi ʻo e Loto-Veiveiuá, Fakaava pē ʻa e Matapaá ki he Tuí

Neongo mahalo te tau veiveiua ha ngaahi taimi ʻe niʻihi ʻi heʻetau ngaahi aʻusia fakalaumālié, ka ʻe malava ke foki kotoa mai e fakapapau ne tau ongoʻi kimuʻá.

ʻĪmisi
woman standing before open door

Neongo kapau ne ohi hake kitautolu ʻi he Siasí pe toki papi ului kimui ange ʻi he moʻuí, ʻoku ʻi ai hotau tokolahi mahalo kuo tau aʻusia ha ngaahi taimi ʻo e fakafehuʻiá mo e veiveiuá. Mahalo pē kuo tau maʻu ha ngaahi aʻusia fakalaumālie fakaofo ka kuo tau fifili ʻeni he taimí ni: Ne moʻoni nai e ngaahi aʻusia fakalaumālie ko iá, pe ne u fakakaukauloto pē au ʻoku ou ongoʻi e Laumālié? Fēfē kapau ʻoku ʻikai moʻoni ha taha ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení? Pea fēfē leva ʻeku ngaahi fehuʻi ʻoku teʻeki ʻi ai hano talí? Te u lava fēfē ʻo nofo ʻi he Siasí kapau ʻoku ʻikai ke u fakapapauʻi ʻoku ʻikai toe moʻoni ia?

Kiate aú, ne u ʻohovale ʻi heʻeku maʻu e ngaahi fehuʻi ko ʻení hili ʻeku ngāue fakafaifekaú! Kuó u ʻiloʻi e moʻoní ʻi ha loto-fakapapau moʻoni ʻou fie ʻalu ai ʻo malanga ʻaki ia ki he niʻihi kehé ʻi ha taʻu ʻe taha mo e konga—pea ʻi he taimi ní ʻoku ou veiveiua he meʻa kotoa kuó u ʻilo mo akoʻí. He toki meʻapango moʻoni ia kapau ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku moʻoni ai. Ko ia ai, naʻe moʻoni nai, ʻa e kotoa ʻo e meʻa ne u akoʻí? Pe naʻá ku fie maʻu pē ʻe au ke moʻoni? Hili ʻeku vakai ki ha ngaahi kaungāmeʻa ʻoku nau mavahe mei he Siasí pea lolotonga ʻeku fehangahangai mo e veiveiua ʻo e tuí, naʻá ku fifili pe kuó u kākaaʻi nai au.

Lolotonga e taimi ko ʻení, ne ʻikai tuku ai ʻeku ʻalu ki he lotú pe talangofua ki he ngaahi fekaú koeʻuhí ne u maʻu ha ngaahi fehuʻi lalahi. Ka, koeʻuhí ne u maʻu ha ngaahi fehuʻi, ne u feinga ke muimui he faleʻi ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní ke “fakatupulaki [ʻeku] malava fakalaumālie ke maʻu ʻa e fakahaá.”1

Ne u ʻilo “ʻoku ʻikai ha toe meʻa te ne fakaava e ngaahi langí ʻo hangē ko hono fakatahaʻi ʻo e tupulaki ʻi he māʻoniʻoní, talangofua kakató, fekumi fakamātoató, mo e keinanga fakaʻaho ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisi ʻi he Tohi ʻa Molomoná, mo e taimi pau ʻoku fakatukupaaʻi ki he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí.”2 Ne u ongoʻi ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke nofo ofi ki he ʻOtuá. Hili iá, ko Ia pē ʻa e tokotaha te ne maʻu e ngaahi tali ki heʻeku ngaahi fehuʻí.

Talanoa ʻo ʻIunisí

ʻI ha ʻaho ʻe taha lolotonga ʻeku lau ʻa e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ne u lau ai fekauʻaki mo ha talanoa fakaofo ʻo ha fefine ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí he kuonga muʻá. Hangē ne maʻu ʻe ʻIunisi Felengilini ha ngaahi fehuʻi mo ha ngaahi hohaʻa tatau mo aú.

Naʻe papitaiso ʻa ʻIunisi ʻi Niu ʻIoke ʻe ha faifekau ko ʻIlaisiā ʻEipolo. Naʻá ne ului moʻoni ki he ongoongoleleí ʻi heʻene papí. Ka ʻi he mavahe ʻa ʻIlaisiā ki Kānata ke malanga aí, naʻe kamata ke maʻu ʻe ʻIunisi ha loto-veiveiua ki he ongoongoleleí mo e meʻa kuó ne ʻilo ʻoku moʻoní. Naʻe kamata ke ne fifili pe ko ha palōfita moʻoni nai ʻa Siosefa Sāmita pea ko ha folofola moʻoni nai e Tohi ʻa Molomoná pe ʻikai. Ne ʻikai ke ne maʻu ha mohe lelei, ʻi heʻene fakakaukau mahalo kuo kākaaʻi iá.

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia ʻIlaisiā e faingataʻaʻia ʻa ʻIunisí ʻo fakafou ʻi ha misi, pea naʻá ne foki leva ki Niu ʻIoke. ʻI heʻene tukituki atu he matapā ʻo ʻIunisí, naʻá ne ʻohovale—kuó ne palani ke talaange kiate ia ʻoku ʻikai ke ne toe maʻu ʻa e tuí ʻi he taimi te na toe fetaulaki aí. Ka naʻá ne fakahū atu ia. ʻI hono fakaafeʻi ia ʻe ʻIlaisiā ki heʻene malanga he efiafi ko iá, naʻá ne kiʻi momou pea ʻikai fie ʻalu. Ka naʻe faifai pē ʻo ne loto ki ai peá ne ʻalu ke fanongo ki he meʻa te ne lea ʻakí.

ʻI he malanga ʻa ʻIlaisiaá, naʻá ne lau ʻa e 1 Pita 4:12, ʻa ia ʻoku fakalea ʻo pehē, “ʻoua te mou ofo ʻi he ʻahiʻahi vela ʻa ia ʻe ʻahiʻahi ʻaki ʻa kimoutolú.” Ne ʻikai lava ke mālohi e ʻahiʻahi vela naʻe feinga ke fakaʻauha e tui ʻa ʻIunisí—ʻi he fanongo ʻa ʻIunisi ki he lea ʻa ʻIlaisiaá, ne mole atu ʻene loto-veiveiuá. ʻOku fakalea ia ʻi he Kau Māʻoniʻoní ʻo pehē: “Naʻe toe foki mai ʻa e fakapapau naʻá ne ongoʻi kimuʻá.”3

Foki Mai ʻa e Fakapapau Naʻe Ongoʻi Kimuʻá

Naʻe ueʻi au ʻe he aʻusia ʻa ʻIunisí, pea kuó u toutou fakakaukau ki ai. Hangē pē ko ʻIunisí, ne u ako mei he ngaahi lea mahinongofua mo mālohi ʻa ʻIlaisiaá. ʻOku totonu ke “ʻoua te [tau] ofo” ʻi heʻetau maʻu ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo ʻetau tuí. ʻOku SAI ʻaupito pē ia. Neongo ne ʻi ai ha taimi ne hangē ʻoku lilingi hifo ai e moʻoní mei he langí, ka ʻe ʻi ai pē ha ngaahi taimi kumui ange te tau ongoʻi ai ha honge fakalaumālie. Mahalo te tau fifili pe ne tau ongoʻi moʻoni nai e ʻuhá. ʻI he teʻeki ke tau maʻu ha ngaahi tali mo ha ngaahi fakapapaú, ʻe lava ke hokohoko atu ʻetau lotu ki ha fakahaá. ʻE lava ke tau fekumi ki ha fakamoʻoni ke tau ʻilo ʻoku kei moʻoni pē he ʻahó ni ʻa e meʻa ne moʻoni ʻaneafí. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Kapau naʻe tonu ia ʻi he taimi naʻá ke lotua ai ia mo falala mo moʻui ʻaki iá, ʻoku tonu ia he taimí ni. … Fehangahangai mo e ngaahi meʻa ʻokú ke veiveiua aí. Mapuleʻi hoʻo ngaahi manavasiʻí.”4

ʻI hono toe fakaava ʻe ʻIunisi ʻa e matapaá ki hono kaungāmeʻa faifekaú, naʻa mo e taimi naʻá ne fifili ai pe ʻoku totonu ke ne fakaava iá, naʻá ne toe fakava hono lotó. Naʻe toe lava e ʻEikí ʻo alanima atu kia ʻIunisi mo tokoniʻi ia ke ne ongoʻi ha fakapapau ʻo e meʻa kotoa naʻá ne ʻilo kimuʻá. ʻI ha founga tatau, te tau lava kotoa ʻo tuku fakaava ʻa e matapaá ki he tuí naʻa mo e taimi ʻoku tau fefaʻuhi ai mo e loto-veiveiuá. ʻE lava ke hokohoko atu pē ʻetau fai e meʻa ʻoku totonú mo fekumi ki he fakahaá—naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai ke tau fakapapauʻi ai e meʻa ʻoku tau faí.

ʻOku tau fakaava ʻa e matapaá ʻi heʻetau hokohoko atu ke fai e fanga kiʻi meʻa iiki kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá ʻoku lelei ki hotau ngaahi laumālié. ʻOku tau tauhi ʻa e Sāpaté ke māʻoniʻoni mo ʻalu ki heʻetau ngaahi fakatahaʻangá. ʻOku tau lau ʻa e folofolá, neongo kapau ko ha veesi pē ʻe taha he taimi ʻe niʻihi. ʻOku tau fanongo ki ha foʻi himi pe lea konifeleni. ʻOku tau talanoa ki he Tamai Hēvaní fekauʻaki mo ʻetau ngaahi hohaʻá mo e ʻamanaki leleí mo kole kiate Ia ke tokoniʻi kitautolu ke ʻilo ʻa e moʻoní. ʻOku tau tauhi e ngaahi fekaú, fakatomala, mo fekumi ki he takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Kapau ko e meʻa pē ʻoku tau maʻú ko ha loto-holi ke maʻu ʻa e tuí, te tau kei lava pē ʻo hokohoko atu hono fakahoko ʻo e fanga kiʻi meʻa īkí pea tuku ʻa e loto-holí ke ngāue ʻiate kitautolu. ʻE lava ke tau fakaʻatā ha konga ʻi hotau lotó ke tupulaki ai ha tui ʻoku lahi angé. (Vakai, ʻAlamā 32:27.)

Ko e Meʻa ʻOku ou ʻIló

ʻĪmisi
man standing before open door

Neongo ʻoku ʻi ai ha ngaahi taimi ʻoku ou fifili, hē, mo loto-veiveiua ai, ka kuó u ako mo toe ako maʻaku pē ko e Siasi ʻeni ʻo Kalaisí. Neongo ne ʻikai ko ha tangata haohaoa ʻa Siosefa Sāmita, ka ʻoku ou ʻilo ko ha palōfita ueʻi fakalaumālie ia ʻa e ʻOtuá naʻá ne feilaulauʻi ʻa e meʻa kotoa pē mo fakahoko hono lelei tahá. ʻOku ou ʻilo foki ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha lekooti fakakuonga muʻa mo ha folofola toputapu moʻoni ia naʻe tauhi malu mai peé maʻatautolu ʻi hotau kuongá. ʻOku hokohoko atu hono fakapapauʻi mai ʻe he Tamai Hēvaní e ngaahi moʻoni ko ʻení kiate au ʻi he ʻaho kotoa pē. Pea ʻoku ou fiefia naʻá Ne fakapapauʻi foki e ngaahi moʻoni ko ʻení kia ʻIunisi Felengilini.

ʻOku ou ʻilo ʻi heʻetau fakaava ʻetau ngaahi matapaá mo e lotó ki he moʻoní, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau ongoʻi ʻa e meʻa ʻoku moʻoní mo ia ʻoku ʻikai moʻoní ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. He ʻikai toe veiveiua ʻetau ngaahi aʻusia fakalaumālié ʻi he taimi ko iá. Pea ʻi he momeniti kotoa pē mei ai, ʻi heʻetau ongoʻi ʻoku fakaoloolo mai ʻa e loto-veiveiuá kiate kitautolú, te tau lava ʻo fakamanatuʻi e meʻa ne tau ongoʻi kimuʻá. ʻE lava ke foki mai ʻetau fakapapau ki he ngaahi moʻoni ne tau ongoʻi kimuʻá ʻo hangē pē ko ia ne hoko kia ʻIunisí.

ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau moʻui ʻi heʻetau veiveiuá ʻo fuʻu fuoloa kapau te tau pikitai pē kitautolu ki heʻetau ngaahi aʻusia fakalaumālié. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke “fakamahuʻingaʻi ho ngaahi manatumelie toputapú. … Falala ʻokú ke maʻu ia mei hoʻo Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá. Tuku ke nau ʻomi ʻa e faʻa kātakí ki hoʻo veiveiuá mo e mahinó ki hoʻo faingataʻaʻiá. ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo fakahā loto-fiemālie mo mataʻikoloa ʻaki ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālie fakangalongataʻa ʻoku hoko ʻi hoʻo moʻuí, ʻe lahi ange ʻa ʻene hoko mai kiate koé.”5

ʻOku ou ʻilo ko kinautolu ʻoku faifeinga ke maʻu ha ngaahi aʻusia fakalaumālie foʻou mo ngāue ʻaki ʻenau tui kia Kalaisí, ʻoku moʻoni ʻa e palōmesi ko ʻení: “Ko ia ʻoku tui [kia Kalaisí] ʻe ʻikai ʻaupito fieinua ia” (Sione 6:35). ʻE hoko mai e ngaahi tali ʻoku tau fie maʻú. Te tau lava ʻo ikunaʻi e ngaahi ʻahiʻahi vevela ʻa Sētane ʻi hotau halá. Pea te tau lava ʻo tauhi ʻetau faivelenga ki hotau ʻOtua ʻofá ʻi he kotoa ʻetau moʻuí.

Ngaahi Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Liahona, Mē 2018, 96.

  2. Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau ʻEtau Moʻuí,” 95.

  3. Vakai, Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018), 315–17.

  4. Jeffrey R. Holland, “Cast Not Away Therefore Your Confidence” (Brigham Young University devotional, Mar. 2, 1999), 4, speeches.byu.edu.

  5. Neil L. Andersen, “Ngaahi Manatu Melie Fakalaumālie Fakangalongataʻá,” Liahona, Mē 2020, 21–22.