2021
Ko e Ngaahi Mana Naʻá Ne Tokoniʻi Au ke Maʻu e Ngaahi Lekooti Hoku Fāmilí ʻi he ʻOtu Moʻunga Suisalaní
Siulai 2021


Fakaʻilekitulōnika Pē

Ko e Ngaahi Mana Naʻá Ne Tokoniʻi Au ke Maʻu e Ngaahi Lekooti Hoku Fāmilí ʻi he ʻOtu Moʻunga Suisalaní

ʻOku nofo ʻa e taha naʻá ne faʻú ʻi Kalefōnia, USA.

Naʻe ʻikai ke ʻilo lahi homau fāmilí ha meʻa fekauʻaki mo e ngaahi kui ʻa ʻeku tamaí ʻi Suisalaní. Kae fakafou ʻi he toʻukupu tataki ʻo e Tamai Hēvaní, naʻa mau lava ai ʻo fakafonu e ngaahi konga ne ʻataá.

ʻĪmisi
laʻitā ofi ʻo e tohi motuʻa

ʻI heʻeku kei taʻu hongofulu tupú, ʻoku ou manatuʻi ʻeku sio ki heʻeku fuʻu ʻakau fakafāmilí mo fifili pe te mau maʻu fēfē ʻa e tafaʻaki ʻeku tamaí ʻi he fuʻu ʻakau fakafāmilí. Ko ʻeku tamaí, ʻa Siosefa Telipilini, ne fuofua fanauʻi ʻi ʻAmelika ʻi hono fāmilí. Naʻe hikifonua mai ʻene tamaí, ko Kīsepi, mei ha kiʻi kolo siʻisiʻi ʻi he ʻOtu Moʻunga Suisalaní ʻa ia naʻe ʻikai ke lahi haʻamau ʻilo ki ai. Naʻá ku fakaʻamu maʻu pē ke ʻi ai ha fakalakalaka ʻi heʻeku hisitōlia fakafāmilí, ko ia ne u faʻa lotua ha tokoni ʻi hono ʻiloʻi e founga ke ikunaʻi ai e ngaahi faingataʻa ne mau fehangahangai mo iá.

Ka naʻe ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi faingataʻá ni. Pea kamata ʻi hoku uiuiʻi ke ngāue fakafaifekaú, naʻá ku ongoʻi ʻa ʻEne tataki au ʻi he tokoni ha ngaahi mana hokohoko ʻe ono mei ʻĪtali ki ʻAlapama ke mau fakafonu ʻa e ngaahi konga ʻatā ʻi he fuʻu ʻakau fakafāmili ʻa ʻeku tamaí.

Mana #1

Naʻá ku ongoʻi maʻu pē te u ngāue fakafaifekau ʻi Suisalani ʻa ia naʻe tomuʻa nofo ai ʻeku ngaahi kuí. Ko ia ʻi he maʻu hoku uiuiʻí ki ʻĪtali ʻi he 1970, naʻá ku ʻohovale ka naʻá ku fiefia. ʻI he akoʻanga lea fakafonua he misioná (ʻa ia ʻoku ui he taimí ni ko e senitā akoʻanga fakafaifekaú), ne u ʻiloʻi ai ko e feituʻu fakatonga ʻo Suisalaní naʻe haʻu mei ai ʻeku ngaahi kuí, ko e konga ia ʻo hoku misioná. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻi ai ha ʻuhinga hono ui au ʻe he Tamai Hēvaní ki he feituʻu pau ko iá.

Mana #2

ʻI he aʻu ki he vaeua ʻo ʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻe vahe au mo hoku hoá ke ma hoko ko ha ongo taki fakasouni ʻi ha feituʻu naʻe kau ai ʻa e fakatonga ʻo Suisalaní—pea naʻe ʻi ai ʻema kā.

Naʻá ma ʻalu ki he kolo hoku fāmilí ko Vesalitó, pea kumi ha taha ʻo e niʻihi ne u tokoua ʻakí. Naʻá ne takimamataʻi holo kimaua mo fakafeʻiloaki kimaua ki he pātelé, ʻa ia naʻá ne fakaʻaliʻali mai ʻi heʻema kole angé e ngaahi tohi mahuʻinga ʻo e ngaahi lekooti mahuʻinga ki he feituʻú. Naʻá ma foki leva ki ʻapi, ka naʻe fakatō ʻi hoku lotó ha meʻa ʻe tupulaki ʻi he kotoa ʻo ʻeku ngāue fakafaifekaú.

Mana #3

ʻI he toe pē ha māhina ʻe taha ʻo ʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻá ku ongoʻi ne fie maʻu ke u ngāue mo kumi e ngaahi lekooti hoku fāmilí kimuʻa peá u foki ki ʻapí. Naʻá ku lotua ke u ʻiloʻi pe naʻe toe ʻi ai ha meʻa lahi ange te u lava ʻo fai, pea naʻá ku ongoʻi ha ueʻi makehe mei he Laumālié ʻo talamai ʻoku fie maʻu ke u maʻu ha tatau ʻo e ngaahi lekooti mahuʻinga ko ia ne u sio ai ʻi he ngaahi māhina kuo hilí. Naʻá ku talaange ki heʻeku palesiteni fakamisioná naʻá ku ongoʻi ne fie maʻu ke u foki ki he kolo hoku fāmilí ʻi Suisalaní mo fakamatalaʻi ange hono ʻuhingá. Naʻe maile ʻe 87 (km ʻe 140) e mamaʻo ʻo e koló, ka naʻe fakangofua au ʻe heʻeku palesiteni fakamisioná ke u ʻalu.

Mana #4

Naʻe mamalu e poó ʻi heʻema lele hake he hala fāsiʻi ʻo e moʻungá ki Vesiletó. Naʻá ma tuʻu ʻi he loto mālie ʻo e koló ʻi he siasi Katoliká. Naʻe taki leva ʻeku tokanga mo hoku hoá ki he faʻitoka ʻi he kauhala ʻe taha mei he ʻapisiasí ʻa ia naʻe māmangia ʻi he ulo ʻa e ngaahi teʻelangó.

ʻI heʻema lue ki he faʻitoká, naʻá ku ongoʻi mahino mo mālohi hono tataki au ʻe he Laumālié ʻi ha founga ne teʻeki ke u aʻusia kimuʻa. Naʻe ʻomi ʻe he ongo mo e ʻalaha ʻo e paini foʻou ko iá ha ongo he ʻikai toe ngalo ʻiate au. ʻI he faʻitoká, naʻe hangē naʻe ʻasi hoku hingoa fakaikú ʻi he meimei maka fakamanatu kotoa pē. Naʻá ma sio foki ki he malaʻe ʻo ʻeku kui-tangata hono uá; ʻoku ʻasi ai naʻe ʻalu e kakaí kiate ia ke fakaleleiʻi honau ngaahi hui kuo fasí.

Naʻá ma foki ki he ʻapisiasí ke vakai pe te ma lava ʻo maʻu ʻa e pātelé. Naʻá ma fetaulaki ai mo ha tangataʻeiki toulekeleka ʻa ia naʻá ne talamai ko e Il Giorno dei Morti, pe ko ha ʻaho mālōlō ia ʻoku ʻiloa ko e ʻAho ʻo e Pekiá (ʻa ia ko e ʻuhinga ia e ngaahi teʻelanga kotoa ʻi he faʻitoká). Naʻe talamai ʻe he tangataʻeikí naʻe malanga ʻa e pātelé ʻi he ngaahi kolo kaungāʻapí pea ʻe foki mai hili ha houa ʻe ua.

Naʻá ku tatali mo hoku hoá, pea ʻi he foki mai ʻa e pātelé, naʻá ku fakamanatu ange ʻema fetaulaki ʻi he ngaahi māhina siʻi kimuʻá peá u kole ange leva pe ʻe lava ke u toe vakai ki he ngaahi lekooti mahuʻinga ʻo e vāhengá.

Naʻá ne loto ki ai.

Mana #5

Naʻe ʻomi ʻe he pātelé ha ʻū puha tohi ne taʻu ʻe laungeau. Naʻá ku talaange ki he pātelé naʻe hanga ʻe hotau Siasí ʻo hiki e ngaahi lekōtí ki he maikolofilimi ʻi Pama, ʻĪtali, ʻa ia ʻoku maile ʻe 170 (274 km) hono mamaʻó. Naʻá ku kole ange pe te ne fakangofua ke ma ʻave ʻa e ʻū lekōtí ʻi ha ngaahi uike siʻi ʻo hiki hano tatau.

Naʻá ne toe tali lelei pē. Ne u fuʻu ʻohovale.

ʻI heʻema mavahe mei he koló, naʻá ku ofo ʻi he meʻa naʻe toki hokó peá u vakai foki ʻi he sioʻata muí ke sio pe naʻe tuli mui mai e pātelé ʻi he liliu ʻene fakakaukaú. Hili ha uike ʻe ua mei ai, naʻá ma fakafoki ʻa e ngaahi lekōtí kiate ia ʻo hangē ko ʻeku palōmesí.

Mana #6

Koeʻuhí ko e tohinimá, fakaʻaongaʻi ʻo e lea faka-Latiná, mo ʻene motuʻá, naʻe faingataʻa ke lau e ngaahi lekōtí. Ka ʻi he ngaahi taʻu siʻi pē kuo hilí, naʻá ku fakatokangaʻi ha ngaahi lekooti ʻe laungeau mei Vesileto ne fakafehokotaki ki heʻeku ngaahi kuí ʻi he FamilySearch. Ko e ngaahi laine fakafāmili ko ia naʻe faʻa aʻu pē ki he toʻu tangata ʻe tolu ki he faá, kuo aʻu ʻeni ki he toʻu tangata ʻe hivá!

Ne ʻilo kimui naʻe ʻi ai ha taha tohihohoko fakapalofesinale ʻi ʻAlapama, USA, ʻa ia ne ʻikai kau ʻi he Siasí, naʻá ma fehokotaki ʻi ha vaʻa ʻo e fuʻu ʻakau fakafāmili fakaemāmani lahí. Naʻá ne maʻu mo lau e ʻū lekooti mei he ʻū tohi ne u hiki tatau ʻi ʻĪtalí pea fakahū ia ki he FamilySearch. ʻOku fakaofo ʻa e tangatá ni; kuo tuʻo lahi ʻema fengāueʻaki fakataha. Naʻá ne pehē ko hono upload e ngaahi hingoa mo e maʻuʻanga tokoni ko iá ko ʻene founga ia ki hono totongi fakafoki ki he Siasí ʻenau ngāue kotoa pē ke maʻu e ngaahi lekōtí ʻi he FamilySearch.

ʻOku fonu hingoa he taimí ni e tafaʻaki ʻeku tangataʻeikí ʻi heʻeku saati tohi hohokó. Pea kuó u monūʻia ke fakahoko ʻenau ngāue fakatemipalé.

Kuó u faʻa fakakaukau ki he ʻuhinga ʻe fakangofua ai ʻe ha pātele Katolika ha talavou ʻAmelika—ʻa ia ko ha faifekau foki ʻi ha tui fakalotu kehe—ke ʻave ʻene ʻū lekooti mahuʻinga mei he fonuá ke hiki ha tatau. Naʻe lotua nai au ʻe heʻeku ngaahi kuí? Naʻa nau lotua nai ke fakamolū e loto ʻo e pātelé?

ʻOku ʻikai ke u ʻilo—mahalo pē ne moʻoni e ongo meʻá ni fakatouʻosi. Ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻe lava ke tokoni ʻa e Tamai Hēvaní ke fakahoko ha ngaahi mana ʻi he taimi ʻoku tau fekumi ai ki Heʻene tokoní. Pea hangē ko ia kuo talaʻofa mai ʻe ʻEletā Teili G. Lenilaní, ʻoku lahi fau e ngaahi tāpuaki ʻi he ngāue hisitōlia fakafāmilí maʻanautolu ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí: “ʻE fakaivia, faitokonia, mo poupouʻi kitautolu ʻe he [ʻOtuá]; pea te Ne fakamāʻoniʻoniʻi maʻatautolu ʻetau mamahi lahi tahá. ʻI he taimi ʻoku tau tānaki ai ʻetau hisitōlia fakafāmilí pea ō ki he temipalé maʻa ʻetau ngaahi kuí, ʻoku fakahoko leva ʻe he ʻOtuá e ngaahi tāpuaki lahi ko ʻeni kuo talaʻofá, he taimi tatau ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí.”1 ʻOku tataki ʻe he ʻEikí ʻa e ngāué ni, pea ʻi hoʻo falala kiate Iá, te Ne lava ʻo fakahoko ha ngaahi mana maʻau mo ho fāmilí ʻi hoʻomou faifeinga ke tānaki ʻa ʻIsilelí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dale G. Renlund, “Hisitōlia Fakafāmilí mo e Ngāue Fakatemipalé: Silá mo e Fakamoʻuí,” Ensign pe Liahona, Mē 2018, 48–49.