2021
Ko Hono Fakamālohia ʻEku Fakamoʻoni ki he Palōfitá
Siulai 2021


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko Hono Fakamālohia ʻEku Fakamoʻoni ki he Palōfitá

Naʻá ku fakakaukau ke tali e ngaahi fakaafe ʻa Palesiteni Nalesoní mo vakai pe naʻe moʻoni ʻene ngaahi talaʻofa mai kiate kitautolú.

ʻĪmisi
ko e talavou ʻoku ako ʻi ha loki mohe

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, naʻe ʻaʻahi mai ai ʻa ʻEletā Lainolo A. Lasipeni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki hoku feituʻú ke fai ha ako ki he kau taki fakauooti mo fakasiteiki fakalotofonuá. Naʻá ne fakahoko ha fakataha tali fehuʻi he fakaʻosinga e akó pea naʻá ne fakaʻatā ai ʻa e haʻofangá ke nau fai ange ha ngaahi fehuʻi. Naʻe ongo moʻoni mo fakalaumālie ʻene ngaahi talí, ka naʻe mahuʻinga taha kiate au ha fehuʻi mo ha tali ʻe taha:

Naʻe fēfē ʻa e ongo ko ia ke fakanofo ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko e palōfita foʻoú?

Naʻe ʻuluaki fakamālō ʻa ʻEletā Lasipeni ki he tangata naʻá ne fai e fehuʻí peá ne hoko atu leva ke fakamatalaʻi ʻene aʻusiá. Naʻá ne fakamatala ki heʻene fuofua fanongo kuo mālōlō ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní (1927–2018), naʻá ne loto mamahi ʻi he mālōlō ha palōfita ʻofeina. Ka neongo ia, naʻá ne fonu foki ʻi he ʻamanaki leleí, koeʻuhí he naʻá ne ʻilo naʻe mateuteu ha taha ke ne hoko atu e fatongia ʻo e palōfitá. Naʻá ne ʻiloʻi e angamahení ʻe hoko ʻa Palesiteni Nalesoni ko e palōfita hono hokó. Ka naʻá ne fie ʻiloʻi fakalaumālie—foki ʻiate ia—ko Palesiteni Nalesoni ʻa e palōfita moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní.

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe ʻEletā Lasipeni ha taimi ke lotu mo tautapa ai ki he ʻOtuá, ʻo kole ha faʻahinga fakamoʻoni fakalaumālie pē. ʻI he hokosia e taimi ke fakanofo ai ʻa Palesiteni Nalesoní, naʻe hilifaki ʻe ʻEletā Lasipeni hono ongo nimá fakataha mo e kau ʻAposetolo kehé ʻi hono ʻulú, pea naʻá ne maʻu leva ʻa e fakapapau fakalaumālie naʻá ne ʻamanaki ki aí. Naʻá ne pehē naʻe mei lōmekina ia ai, pea naʻá ne ʻiloʻi fakapapau ʻi he ʻiloʻilo pau ko Palesiteni Nalesoní ko e palōfita moʻoni ia.

Hili hono fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Lasipeni ʻene aʻusiá, naʻá ne poupou mo kole mai kiate kimautolu ʻi he haʻofangá ke mau ako, lotu, mo fai e ngāue ʻoku fie maʻú ke ʻiloʻi fakalaumālie (kae ʻikai ko e angamahení pē) ko Palesiteni Nalesoní ko e tangata lea ia ʻa e ʻEikí.

Naʻá ku puke maʻu ʻene fakaafé, pea talu mei ai mo ʻeku fekumi ke u ʻiloʻi ʻiate au pē. Kuó u feinga ke ʻiloʻi—ʻo ʻiloʻi moʻoni—ko Palesiteni Nalesoní ko e palōfita ia ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní.

Pea tuku ke u talaatu, ko ha fononga fakaofo moʻoni ia.

Fekumi Maʻakú

Kuo ʻi ai ha fatongia mahuʻinga ʻo e akó mo e lotú ʻi he fekumí ni. Hangē ko ʻení, naʻá ku fakakaukau ke u lau kotoa e ngaahi lea ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi he konifelenisi lahí talu mei heʻene hoko ko ha Taki Māʻolungá (ʻoku lahi ʻaupito). Naʻá ku ako foki e ngaahi lea kotoa ʻi he fakataha lotú kuó ne fakahoko ki he kakai lalahi kei talavoú, fānau ako ʻunivēsití, mo e niʻihi kehé. Naʻe tokoni ʻeni ke u ʻilo lahi ange ai kau kia Palesiteni Nalesoni mo e meʻa ʻoku mahuʻinga kiate iá.

Naʻá ku toe fekumi foki ʻi he ngaahi folofolá ki ha fakahinohino. Ko e veesi ʻe taha ne u mahuʻingaʻia ai ko e Mātiu 7:16, ʻa ia ʻoku ʻomi ai ʻe Kalaisi ʻa e founga taupotu taha ke ʻilo ai ha taha ko ʻEne palōfitá: “Te mou ʻilo ʻa kinautolu ʻi honau ngaahi fuá.”

ʻI heʻeku lau ʻení, naʻá ku fakatokangaʻi ko e founga lelei taha ke ʻiloʻi ai pe ko ha palōfita ʻa Palesiteni Nalesoní ko e muimui ki heʻene ngaahi akonakí pea vakai ki he ngaahi fuá. Ne u fakakaukau ke ako e lea konifelenisi kotoa pē kuo fakahoko ʻe Palesiteni Nalesoni talu mei heʻene hoko ko e palōfitá pea feinga ke ʻiloʻi ha meʻa ʻe taha ʻi he lea takitaha kuó ne kole mai ke tau fakahoko. Ko ha ngaahi sīpinga pē ʻeni ʻe niʻihi:

  • ʻOkatopa 2020: “ʻI hoʻo ako ko ia e folofolá ʻi he lolotonga ʻo e māhina ʻe ono ka hokó, ʻoku ou tapou atu ke ke ʻai ha lisi ʻo e meʻa kotoa kuo ʻosi talaʻofa ʻe he ʻEikí te Ne fakahoko maʻa ʻIsileli ʻo e fuakavá. … Fakalaulauloto ki he ngaahi talaʻofá ni. Talanoa ki ai mo ho fāmilí mo ho ngaahi kaungāmeʻá. Peá ke moʻui mo fakatokangaʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofá ni ʻi hoʻo moʻuí.”1

  • ‘Epeleli 2020: “Tau toe ʻaukai, lotu, pea mo fakatahaʻi muʻa ʻetau tuí. Tau tautapa ʻi he lotu lahi ke tolona ʻa e mahaki fakaʻauha fakamāmani lahí ni.”2

  • ʻOkatopa 2019: “ʻOku ou kole atu ke mou ako ʻi he faʻa lotu ʻa e ngaahi moʻoni kotoa te ke lava ʻo maʻu fekauʻaki mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. … ʻI he tupulaki hoʻomou mahinó pea mou ngāue ʻi he tui ki he ʻEikí pea mo e mālohi ʻo Hono lakanga fakataulaʻeikí, ʻe fakalahi hoʻo malava ko ia ʻo maʻu ʻa e koloa fakalaumālie ko ʻeni kuo fakaʻatā ʻe he ʻEikí.”3

  • ʻEpeleli 2019: “ʻAi ke ʻilo e meʻa ʻokú ne taʻofi koe mei he fakatomalá. Peá ke liliu leva! Fakatomala!”4

  • ʻOkatopa 2018: “ʻOku ou palōmesi atu kapau ʻe fai hotau lelei tahá ke fakafoki e hingoa totonu ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí, ʻe hanga ʻe Ia ʻoku ʻOʻona e Siasi ko ʻení ʻo lilingi hifo Hono mālohí mo e ngaahi tāpuakí ki he ʻulu ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, kuo teʻeki ai ke tau mātāʻia hano tatau.”5

  • ʻEpeleli 2018: “ʻOku ou kole atu kiate kimoutolu ke fakatupulaki hoʻomou malava fakalaumālie ke maʻu ʻa e fakahaá.”6

ʻI heʻeku toe vakaiʻi e ngaahi fakaafe ko ʻeni meia Palesiteni Nalesoní, naʻá ku fakatokangaʻi ai naʻe ʻikai ke u tokanga fakamātoato ki ai ʻi heʻeku fuofua fanongo ki aí. ʻI he ngaahi taimi ʻe niʻihi, ne ngalo ʻaupito pē ʻiate au ʻa e fakaafé. Naʻá ku fakapapau ke u toe lelei ange mo fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa pau ke u muimui ai ki he faleʻi ʻa Palesiteni Nalesoní.

Ko hono olá, kuó u aʻusia ha ngaahi fua lahi. ʻOku ou ongoʻi ha tupulaki ange ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ongoʻi vāofi ange ki hoku fāmilí, peá u ongoʻi ofi ange ki hoku Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻikai ke u haohaoa pea ʻoku kei lahi fau e meʻa ke fakahoko ke muimui ai ki he ngaahi akonaki kotoa ʻa Palesiteni Nalesoní, ka kuo hanga ʻe heʻeku ngaahi feinga kotoa ʻo fakaleleiʻi ange ʻeku moʻuí.

Ko ʻEku Talí

Ke lava ʻo maʻu ha mahino ki he ngaahi tali kuó u maʻú, kuo faʻa tokoni maʻu pē ke u ako e ngaahi akonaki fekauʻaki mo e fakahā fakatāutahá meia ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOkú ne fakatatau e ʻuluaki sīpinga ʻo e fakahaá ki ha meʻa kamosi ʻo e ʻuhilá, ʻa ia ʻokú ne fakaʻatā ʻa e māmá ke fakamāmaʻi ha loki he taimi pē ko iá. ʻI he founga tatau, ʻe lava ke hoko fakafokifā mai ʻa e fakahaá he momeniti pē ʻe taha. Pea ʻokú ne fakatatau e sīpinga hono ua ʻo e fakahaá ki he hopo ʻa e laʻaá, ʻa ia ʻoku ulo māmālie mo lahi ange ai ʻa e māmá.7

ʻOku hangē ia naʻe maʻu ʻe ʻEletā Lasipeni ha “momeniti fakahā fakafokifā” ʻi heʻene hili hono ongo nimá ʻi he ʻulu ʻo Palesiteni Nalesoní mo ongoʻi ha fakamoʻoni taʻetoe veiveiua ko Palesiteni Nalesoni ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá.

Kiate au, ʻi heʻeku ako kau kia Palesiteni Nalesoni mo ʻene ngaahi akonakí, kuó u fakatokangaʻi e hopo māmālie ʻa e laʻaá.

ʻI heʻeku ako, lotu, mo fakahoko e meʻa kuo kole mai ʻe Palesiteni Nalesoni ke u fakahokó, kuo tupulaki ʻeku tuí ʻi he “ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki” (vakai, 2 Nīfai 28:30). Mahalo kuo teʻeki ke u aʻusia ha momeniti ʻo e fakahā fakafokifaá, ka ko e ola ʻo ʻeku lotú mo e akó, te u lava moʻoni ke pehē ʻoku ou tui ko Palesiteni Nalesoní ko e palōfita ia ʻa e ʻEikí ʻi he māmaní.

Ko hono kumi ko ia e ngaahi tali ki heʻetau fehuʻí ʻe fiemaʻu ke tau ngāue, ka ʻoku ou ʻilo te tau lava kotoa ʻo maʻu ha fakamoʻoni fakataautaha ki he uiuiʻi fakalangi ʻo Palesiteni Nalesoní pea mo e ngaahi tali ki ha faʻahinga fehuʻi te tau ala maʻu fekauʻaki mo e ongoongoleleí.

Kuó u ako mo maʻu ha tui lahi fau ʻi hono kotoa ʻo e aʻusiá ni. Pea ʻoku ou houngaʻia ʻo taʻengata kuo tāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí ʻaki ha kau palōfita ʻi onopooni ʻi he māmaní. ʻOku ou ʻilo kapau te tau fanongo ki heʻenau ngaahi leá, ʻoku fakatatali mai ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga maʻatautolu mo hotau ngaahi fāmilí fakatouʻosi.

Ngaahi Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2020, 95.

  2. Russell M. Nelson, “Ko Hono Fakaava ‘o e Ngaahi Langí ki ha Tokoní,” Ensign pe Liahona, Mē 2020, 74.

  3. Russell M. Nelson, “Ngaahi Koloa Fakalaumālie,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2019, 79.

  4. Russell M. Nelson, “Te Tau Lava ʻo Fai Lelei Ange pea Toe Lelei Ange,” Ensign pe Liahona, Mē 2019, 68.

  5. Russell M. Nelson, “Ko e Hingoa Totonu ʻo e Siasí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2018, 89.

  6. Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Ensign pe Liahona, Mē 2018, 96.

  7. Vakai foki, David A. Bednar, “Ko e Laumālie ʻo e Fakahaá,” Ensign pe Liahona, Mē 2011, 87–90.