2021
Founga ʻOku Fakamālohia ai ʻEku Tuí ʻi Heʻeku Ako ke ʻIloʻi ʻa e Palōfitá ko Siosefá
Siulai 2021


Founga ʻOku Fakamālohia ai ʻEku Tuí ʻi Heʻeku Ako ke ʻIloʻi ʻa e Palōfita ko Siosefá

ʻOku ʻikai fuʻu kehekehe e moʻui ʻa Siosefa Sāmitá mo e Kāingalotu ʻi he kuonga muʻá mei heʻetau moʻuí. ʻE lava ke fakamālohia ʻe heʻenau ngaahi aʻusiá ʻetau tuí.

ʻĪmisi
Joseph and Emma Smith with baby Alvin

Siosefa mo ʻEma pea mo e Pēpē ko ʻAlaviní, tā fakatātaaʻi ʻe Liz Lemon Swindle, ʻikai ngofua ke hiki tatau

ʻI he taimi ne u kamata ngāue ai ki he Polōseki ʻo e ʻŪ Tohi ʻa Siosefa Sāmitá ʻi he taʻu ʻe 11 kuohilí, ne u maʻu ha fakamoʻoni kia Siosefa Sāmita ko e Palōfita ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Ka neongo ia, ne meimei hangē ʻa Siosefa Sāmita ko ha tokotaha fakamisiteli kiate aú—ko ha tokotaha naʻe mātuʻaki moʻui fakalaumālie ʻaupito ʻo faingataʻa kiate au ke u fakafehokotaki kiate ia. Naʻá ne maʻu ha ngaahi ʻaʻahi fakaofo mei ha kakai fakalangi, ʻo kau ai ʻetau Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻuí, Sīsū Kalaisi. Ka ko au ia, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ne faʻa faingataʻa ia ke u ongoʻi e ofa ʻa e ʻOtuá.

Koeʻuhí kuó u fakaʻaongaʻi e taʻu ʻe 11 kuo ʻosí he ako fekauʻaki mo e moʻui ʻa Siosefa Sāmitá—ʻi hono lau ʻene ngaahi tohinoá, ngaahi tohí, mo e ngaahi malangá—kuó u ʻiloʻi ia ʻi ha tuʻunga fakataautaha lahi ange. Pea kuó u ʻiloʻi ko ha tangata pē ia hangē ko aú. ʻIo, naʻá ne hoko ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá mo maʻu ha ngaahi fakahā, mata meʻa-hā-mai mo ha ngaahi ʻaʻahi fakaofo. Ka naʻe kei fie maʻu pē ke ne ikunaʻi e ngaahi ʻahiʻahí ʻo hangē pē ko kitautolu kotoá.

ʻOku nofo hotau niʻihi ʻi he ʻahó ni ʻi ha māmani ʻoku ʻikai haʻane teitei tatau mo ia ʻo Siosefa Sāmita mo e Kāingalotu ʻi he kuonga muʻá. Ka ʻoku ʻikai kehekehe ʻetau ngaahi palopalemá. ʻOku tau faingataʻaʻia kotoa pē koeʻuhí ko e aʻusia fakaetangatá: mahamahakí, maté, lavakiʻí, loto-foʻí, mo ha ngaahi ʻaho faingataʻa pē ia. Ne foua foki ʻe Siosefa Sāmita ha ngaahi taimi ne ngali mamaʻo ai ʻa e ʻOtuá mo ha ngaahi taimi naʻá ne fifili ai pe ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí hono tūkungá mo e tūkunga ʻo e Kāingalotú. Naʻá ne fehangahangai mo e mate ʻo ha ngaahi ʻofaʻanga mo faingataʻaʻia mei he mahamahakí mo e ngaahi ʻahiʻahí, ka naʻá ne foua kinautolu ʻi he tui ʻokú ne feʻao mo e ʻOtuá pea ne ʻi ai ha ngaahi “meʻa lelei ke hoko mai.”1

ʻOku fakaʻilongaʻi ʻe he sīpinga ʻe ua ko ʻeni ʻo e moʻui ʻa Siosefa Sāmitá e founga naʻá ne fehangahangai ai mo e tūkunga ʻo e tangatá mo e founga kuo tokoniʻi ai au ʻe he ako fekauʻaki mo ʻene moʻuí mo e ngaahi aʻusia ʻa e Kāingalotu ʻi he kuonga muʻá ke u fehangahangai mo hoku ngaahi ʻahiʻahí.

“ʻOku ou tui ʻoku lava foki ke ta ongoʻi ʻa e mamahi tatau mo iá”

Te tau aʻusia kotoa ʻi ha ngaahi taimi ʻa e loto-mamahí koeʻuhí ko e maté pe mahamahakí. Ne ʻikai toe kehe ʻa Siosefa mo ʻEma Sāmita. Naʻe mālōlō ʻena ʻuluaki pēpeé hili ia ha taimi nounou pē mei hono fāʻeleʻí, pea ngata e feitama hoko ʻa ʻEmá (ʻi ha ongo māhanga) ʻi he mate ʻa e ongo pēpeé. Ne ohi leva ʻe Siosefa mo ʻEma Sāmita ha ongo māhanga valevale ne mate ʻena faʻeé, Sūlia Kelepi Mētoki, ʻi heʻene fāʻelé. Hili ha māhina ʻe hongofulu mā taha mei ai, ʻi Māʻasi ʻo e 1832, naʻe mālōlō—ha taha ʻo e ongo māhangá—hili hano ʻohofi ʻe ha kau fakatanga ʻa e Palōfita ko Siosefá ʻo uesia ai ʻa e pēpeé, ʻa ia ne puke ʻi he mīselé, ʻe he ʻea momoko ʻo e poʻulí.2

Naʻe hanga ʻe he mate ʻo ʻene fānaú ʻo fakatupu ha loto ʻofa ʻia Siosefa ki he niʻihi kehe ne nau aʻusia ʻa e mole honau ngaahi ʻofaʻangá. Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei he mālōlō e foha ʻo e Palōfitá, naʻá ne fononga ki Mīsuli ke fakahoko ha fekau ne ʻoange ʻe he ʻEikí ke fealēleaʻaki mo e Kāingalotu ʻi aí. ʻI he foki ʻa Siosefá, ne toe fakatatali ia hili ha motu e vaʻe ʻo Niueli K. Uitenií, ko hono kaungāfonongá, ʻi ha fakatamaki. Naʻe pau ai ke na nofo ʻi ha kiʻi kolo siʻisiʻi ʻi Kulinivili, ʻInitiana, ʻi ha ngaahi uike siʻi, kae ʻoua kuo sai feʻunga ʻa Niueli ke lava ʻo foki.3

ʻI he kei nofo ʻa Siosefa ʻi Kulinivilí, naʻá ne ongona kuo mālōlō hono ʻilamutu ko Melé—ko e kiʻi ʻofefine taʻu ua ʻo Hailame Sāmitá. Naʻe mātuʻaki fakamamahi ʻaupito e maté kia Hailame mo hono uaifi ko Selusá.4

ʻI he fanongo ʻa Siosefa ʻi he ongoongó, naʻá ne fai ha tohi kia ʻEma—ʻa ia ne kei tengihia pē he mole hona foha ko Siosefá. Naʻe tohi ʻa Siosefa ʻo pehē, “Ne u mamahi ʻi heʻeku fanongo kuo mālōlō e ʻofefine ʻo Hailamé. “ʻOku ou tui ʻoku lava foki ke ta ongoʻi ʻa e mamahi tatau mo iá.” Ko e moʻoni ʻe lava ke ongoʻi ʻe Siosefa mo ʻEma ʻa e mamahi tatau, he kuo mole ha toko fā ʻo ʻena fānaú. Ne hoko atu leva ʻa Siosefa ʻo pehē, “Ka kuo pau ke tau tali hotau ngaahi tūkungá mo pehē ke fai pē e finangalo ʻo e ʻEikí.”5 Ke ʻuhingamālie e maté, ne tuku ʻe Siosefa ʻene falalá ki he ʻEikí.

Kuó u fakakaukau ki he aʻusia ko ʻení ʻi heʻeku fehangahangai mo e ngaahi mate ʻo ha kau mēmipa ʻo e fāmilí, kau mēmipa ʻo e uōtí mo haku ngaahi kaungāmeʻa. Naʻa mo e Palōfita ko Siosefá, ʻa ia kuó ne aʻusia e mata meʻa-hā-mai nāunauʻia ʻo e ngaahi puleʻanga fakasilesitialé, telesitialé, mo e tilesitialé ʻi ha uike nai ʻe ono kimuʻa pea mate hona foha ko Siosefá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76), naʻá ne kei mamahi pē he mole ʻa hono fohá. Naʻá ne ʻiloʻi te ne toe sio pē ki hono foha ko Siosefá mo e toko tolu kehe ʻo ʻene fānaú, ka ne kei fakamamahi pē ʻenau maté. ʻI he hoko ʻa Siosefa ko ha palōfitá ne ʻikai toʻo atu ai ʻa e mamahí pe taʻofi ia mei heʻene aʻusia e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelié. Ka naʻe fakasiʻisiʻi atu ʻe he falala ki he ʻOtuá mo ʻEne palaní ha konga ʻo e mamahí.

“Mou longo pē, pea ʻilo ko au ko e ʻOtuá”

ʻI he 1833, naʻe fehangahangai ai ʻa Siosefa Sāmita mo e toenga ʻo e Siasí mo ha ngaahi faingataʻa lahi ʻi he taimi ne tuli ai ʻe he kau fakatangá e Kāingalotú mei he kolo ʻo Saioné ʻi he Vahefonua Siakisoni, Mīsulí. ʻI he tokolahi ʻa e Kāingalotu ne mokosia, fiekaia mo ʻikai ha ʻapi ke nofo aí, naʻe fie maʻu ai ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha tokoni fakalangí ʻo lahi ange ʻi ha toe taimi. Ka ʻi he fakakaukau ʻa Siosefa ki he tūkungá, naʻá ne fakatokangaʻi ʻoku ʻikai ke ne lava ʻo maʻu ha fakahinohino. Hili e fuofua fakamamahi ʻi Siulai ʻo e 1833, naʻe tohi ʻa Siosefa ki he Kāingalotu ʻi Mīsulí: “ʻOku ou ʻiloʻi fakapapau ʻe vavé ni hano fakahaofi ʻe he [ʻEikí] ʻa Saione, he kuó u maʻu ʻEne fuakava pau ko e meʻa ʻeni ʻe hokó. Ka ʻoku hōifua e ʻOtuá ke ʻoua naʻa fakahā mai kiate au ʻa e founga pau ʻe fakahoko ai iá.”6

ʻĪmisi
Saints being driven out of Jackson County, Missouri

Ko Hono Tuli e Kāingalotú mei he Vahefonua Siakisoní tā fakatātaaʻi ʻe C. C. A. Christensen, ʻi he angalelei ʻa e Musiume ʻAati ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí

Hili hono tuli ʻo e Kāingalotú mei he vahefonuá ʻi Nōvemá, ne toe tangi ʻa Siosefa ki he ʻEikí ki ha tali ki ha fehuʻi ʻe ua: “ko e hā kuo tuku ai ʻe he ʻOtuá ke hoko ha faingataʻa pehē ki Saioné” mo e “ʻe founga fēfē haʻane toe fakafoki kinautolu ki honau tofiʻá.” Ka ne ʻikai pe lava ke maʻu ʻe Siosefa ha fakahinohino. Naʻá ne talaange kia ʻEtuate Pātilisi, ko e pīsope ʻo Mīsulí, “Kuo teʻeki fakahā ange ʻe he ʻEikí [ʻa e ngaahi talí] kiate ia.” “ʻOku ʻikai fakahā mahino mai ia kiate au.” Ka, naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá kia Siosefa ha ueʻi fakalaumālie fakapapau “Ke mou fakalongolongo, pea ʻiloʻi ko e ʻOtuá au.”7

ʻI he ʻaho 16 ʻo Tīsema, 1833, naʻe faifai pea maʻu ʻe Siosefa e ngaahi talí ʻi ha fakahā (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 101). Naʻe fakamatalaʻi ʻi he konga ʻuluaki ʻo e fakahaá ʻa e ʻuhinga naʻe tuku ai ʻe he ʻEikí e Kāingalotú ke tuli mei he Vahefonua Siakisoní—ko e fehuʻi ʻuluaki ne ʻeke ʻe Siosefa ki he ʻOtuá. Ko e konga uá ko ha talanoa fakatātā ia fekauʻaki mo ha houʻeiki naʻe mole hono kelekelé ki hono ngaahi filí peá ne kole ki he mālohi ʻo hono falé ke nau fakafoki mai hono kelekelé. Ko e tali ia ki he fehuʻi hono ua ʻa Siosefá. Naʻe toe fakaongo ange foki ʻe he ʻEikí ʻEne ngaahi lea fakanongá “Ke mou fakalongolongo pea ʻiloʻi ko e ʻOtuá au” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 101:16).

Te tau takitaha foua ha ngaahi taimi ʻi heʻetau moʻuí te tau ongoʻi ai hangē ʻoku ʻikai tali ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi lotú. Mahalo te Ne ongoʻi vā mamaʻo, pea mahalo te tau fehuʻia pe ʻokú Ne ʻafioʻi nai e meʻa ʻoku hokó. Kuó u aʻusia e ngaahi taimi ko iá mo fifili pe ko ʻa fē nai ʻe hoko mai ai ʻa e talí. Kuo fakafiemālie kiate au ʻeku lau, naʻa mo Siosefa Sāmita, ko e Palōfita maʻongoʻonga ʻo hono fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí, naʻá ne aʻusia ha ngaahi taimi naʻá ne faifeinga ai ke maʻu ha ngaahi tali—ʻa ia ne ʻikai fakahā fakaʻangataha ange ai ʻe he ʻOtuá e meʻa kotoa pē. ʻOkú ne ʻomi ha loto-toʻa kiate au ke laka atu ki muʻa ʻi he tui, mo ʻiloʻi ʻi he hokosia ʻa e taimi totonú, te u maʻu ʻeku talí.

Ko ha tokotaha fakaofo ʻa Siosefa Sāmita. ʻOkú ne kei hoko pē ko ha taha ʻo ʻeku kau moʻungaʻi tangatá. Kuó ne mamahi ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí, hangē pē ko aú. Naʻe pau ke ne fehangahangai mo e maté, mahakí mo e loto-foʻí. Ka naʻá ne kei vilitaki atu pē mo ha tui ki he ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá ne lava ai ʻo ikunaʻi hono ngaahi faingataʻaʻiá.

Ko e loto-toʻa ʻoku ou ongoʻi ʻi heʻeku laukonga fekauʻaki mo hono iví, ivi ʻo ʻEmá, pea mo e ivi ʻo e kau mēmipa ʻo e Siasí ʻi he kuonga muʻá, ʻoku ou maʻu ha ʻamanaki lelei te u lava foki mo au ʻo ikunaʻi hoku ngaahi faingataʻaʻiá. Kiate aú, ko ha taha ia ʻo e ngaahi ʻuhinga maʻongoʻonga taha ke ako ai ʻa e hisitōlia ʻo e Siasí: koeʻuhí ke fakamālohia ai ʻeku tuí ʻaki ʻeku fekumi ki he ngaahi sīpinga ʻa kinautolu kuo pekiá.

Ngaahi Fakamatalá

  1. Jeffrey R. Holland, “An High Priest of Good Thinga to come,” Ensign, Nov. 1999, 38.

  2. Vakai, Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, vōliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018), 51, 124, 150–53.

  3. See Joseph Smith, “History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834],” 214–15, josephsmithpapers.org.

  4. Vakai, Hyrum Smith, Diary and Account Book, May 29, 1832, Hyrum Smith Papers, L. Tom Perry Special Collections and Archives, Harold B. Lee Library, Brigham Young University, Provo, Utah.

  5. Joseph Smith, “Letter to Emma Smith, 6 June 1832,” josephsmithpapers.org; ne fakatonutonu e sipelá mo e fakaʻilonga leá.

  6. Joseph Smith, “Letter to Church Leaders in Jackson County, Missouri, 18 August 1833,” josephsmithpapers.org; ne fakatonutonu e sipelá mo e fakaʻilonga leá.

  7. Joseph Smith, “Letter to Edward Partridge and Others, 10 December 1833,” 71, josephsmithpapers.org.