2022
Te Tau Tuku Fēfē Nai ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻetau Fakahoko e Ngaahi Fili ʻo e Moʻuí?
Sānuali 2022


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Te Tau Tuku Fēfē Nai ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻetau Fakahoko e Ngaahi Fili ʻo e Moʻuí?

ʻI he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo ha ngaahi hala kehekehe ʻi he moʻuí, te tau lava fēfē nai ʻo ʻiloʻi ʻoku tau ʻi he hala ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke tau fou aí?

ʻĪmisi
tā fakatātā ʻo ha taha ʻoku sio ki ha ngaahi hala kehekehe

Kuo ʻi ai nai ha taimi kuó ke fiu fakakaukauʻi ai e fili ke faí? ʻI he ngaahi momeniti pehení, ʻe lava pē ke faingofua ke te fakakaukau, ʻE fēfē nai kapau te u fai ha fili hala pea ʻikai lava ke fakahoko e ngāue ʻoku finangalo e Tamai Hēvaní ke u fai ʻi he moʻui ní?

ʻOku faʻa talamai ʻe lava ke tataki kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ʻi heʻetau fononga fakamatelié, ka te tau muimui fēfē nai ki he faleʻi ʻa Palesiteni Russell M. Nelson ke “fili ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí,” ke “fili ke tuku ke hoko ʻa e ʻOtuá ko e ivi tākiekina mālohi taha ʻi heʻetau moʻuí,”1 kae kei fai pē ʻetau filí? ʻOku tuʻutuʻuniʻi nai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e feituʻu te tau ʻalu ki aí pe ko e hā te tau faí pe ko e hā e fōtunga ʻo ʻetau moʻuí mei he ʻaho ki he ʻaho?

Ko hono moʻoní, neongo ʻoku ʻi ai ha palani lahi ʻa e ʻOtuá ki he fiefiá ʻokú ne ʻai ke tau lava ʻo toe foki hake ʻo nofo mo Ia, ka ʻoku ʻikai ke Ne puleʻi ʻa e tapa kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí. ʻOkú Ne finangalo ke tau fili maʻatautolu ʻo ka hoko mai e ngaahi meʻa ʻoku tau ʻamanaki mo fakaʻamua ʻi he moʻuí.

Ko ha ngaahi meʻa ʻeni ʻe niʻihi ke manatuʻi ʻi heʻetau fakakaukau ki he moʻoni ko iá.

Ko e Meʻaʻofa ʻa e Tauʻatāina ke Filí

Koeʻuhí ʻoku tau fehangahangai mo ha ngaahi hala lahi ʻi he moʻuí, ʻe ngali fakailifia pe taulōfuʻu ʻa e tauʻatāina ke filí. Ko e taimi ʻe niʻihi kuó u fuʻu ilifia ke fai ha fili “hala” pea ne u ongoʻi faingataʻaʻia ai, ʻikai lava ʻo laka ki muʻa ʻi he moʻuí pe fakalakalaka.

Ka ʻi heʻeku ako ke falala ki he Tamai Hēvaní mo aú, kuó u ako ai ke fakahoungaʻi ʻa e meʻafoaki ko ʻeni ʻo e filí (vakai, 2 Nīfai 2:16).

Naʻa mo ʻetau tauʻatāina ke filí, ʻoku totonu ke tau fealeaʻaki maʻu pē mo e Tamai Hēvaní fekauʻaki mo ʻetau ngaahi fili lalahi mo liliu moʻuí pea ko e hā Hono finangaló. ʻI heʻetau fai iá, te Ne lava ʻo tokoni ke tataki kitautolu ki he ngaahi hala ʻoku leleí. Hangē ko ia naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Jeffrey R. Holland ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Kuo pau ke tau tokanga ke ʻoua naʻa liʻaki e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi he taimi ʻoku foaki aí, ʻi he taimi ʻokú Ne fie tokoni aí.”2 ʻI he taimi ʻoku tau moʻui māʻoniʻoni aí, ʻokú Ne falala mai foki ke tau fakaʻaongaʻi fakapotopoto ʻetau tauʻatāina ke filí pea muimui ki heʻetau ngaahi taumuʻa māʻoniʻoní ke maʻu ʻa e fiefiá ʻi heʻetau fononga ʻi he hala ʻo e fuakavá.

Te Tau Lava ʻo Fili ke Tali ʻa e Ngaahi Faingamālié

ʻOku ʻi ai haku kaungāmeʻa naʻá ne fili ke ʻoua ʻe ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau koeʻuhí ko ha ngaahi faingataʻaʻia fakatāutaha. Hili ha ngaahi taʻu mei ai, naʻá ne ongoʻi puputuʻu mo taʻe-fiemālie ʻi he taimi kotoa pē naʻá ne lau ai ha laine ʻi hono tāpuaki fakapēteliaké ʻa ia naʻe pehē ai te ne maʻu ʻa e faingamālie ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Naʻá ne ongoʻi hangē kuó ne maumauʻi e meʻa kuo teuteu ʻe he ʻOtuá maʻaná pea naʻá ne faʻa ongoʻi mā mo taʻe-pauʻia ki he kahaʻú.

Ka ʻi heʻene fakalaulauloto ʻi he faʻa lotu ki he tūkunga ko ʻení, naʻá ne fakatokangaʻi ko e foʻi lea mahuʻinga ʻi hono tāpuaki fakapēteliaké ko ha faingamālie. ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ke tau talangofua kiate Ia pea fili ha ngaahi faingamālie lelei ʻi hono kotoa ʻetau moʻuí.

Fēfē nai kapau ʻe mole ha faingamālie meiate kitautolu? Pe ʻoku ʻikai nai ke tau tali kotoa ʻEne ngaahi fakaafé?

Meʻamālié, koeʻuhí ko hotau Fakamoʻuí, ʻe lahi ange ai ʻa e ngaahi faingamālie ke ngāue mo fakalakalaka ai ʻi hono kotoa ʻo ʻetau moʻuí.

Ko e Tamai Hēvaní ko ha ʻOtua ʻo e fakamolemolé mo e ʻofá. Hangē ko hono talaki ʻe ʻĪsaiá, “Tuku ke ne foki ki [he ʻEikí], pea te Ne ʻaloʻofa kiate ia; pea ki hotau ʻOtuá, he te Ne fakamolemole ʻo lahi ʻaupito” (ʻĪsaia 55:7).

Tatau ai pē pe ʻoku kau ʻi ha toe faingamālie ʻa e fakatomalá mo e foki ki he hala ʻo e fuakavá pe ko e liliu pē ʻo e lotó pea fakaʻatā e ʻOtuá ke toe lāngilangiʻia ʻi heʻetau moʻuí, ʻiloʻi ia, hangē ko ia ne akoʻi ʻe ʻEletā Thierry K. Mutombo ʻo e Kau Fitungofulú, “ko e taimi ʻoku tau fili ai ke muimui ʻia Kalaisí, ʻoku tau fili ai ke tau liliu.”3

Mahalo naʻe ʻikai ke ngāue fakafaifekau hoku kaungāmeʻá, ka kuó ne fakaloloto ʻene tui kia Kalaisí mo ʻene loto fiemālie ke ngāueʻi e ngaahi faingamālie mo e uiuiʻi naʻe ʻoange kiate Iá. Pea kuó ne maʻu ʻa e fiefia mo e fiemālie ʻi hono fai ha ngaahi fili lelei mo fakaʻatā e ʻOtuá ke ne tataki ia.

Anga Fakafaingofua mo Fekumi ki he Fakahaá

ʻOku ou tui ʻoku tupu hake hatau tokolahi kuo ʻosi fokotuʻutuʻu fakahokohoko ha ngaahi meʻa ke fai ʻi heʻetau moʻuí. Hangē ko ʻení: Naʻá ku palani ke u ngāue ʻi he malaʻe fakafaitoʻó, mali ʻi he taimi te u taʻu 21 aí, maʻu ha fānau tokolahi kimuʻa ʻi hoku taʻu 30, mo ohi hake hoku fāmili haohaoá ʻi he ongoongoleleí pea moʻui fiefia ʻaupito mo ʻikai hano mele.

(Pukepuke e kakatá.)

Ko e feituʻu ʻeni kuo ʻave tonu ai au ʻe he moʻuí ʻi heʻeku falala te u fai ha ngaahi fili ʻoku leleí, fakaʻaongaʻi e ngaahi faingamālié, muimui ki he ngaahi ueʻí, pea tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá:

  • Ko ha tokotaha faʻu tohi au. ʻOku ou fakaliliʻa he sio ki he totó mo e ngaahi meʻa huhú.

  • Naʻe ʻikai ke u mali kae ʻoua kuó u taʻu 27 (ʻi he lotolotonga ʻo ha mahaki fakaʻauha). Naʻá ku mali mo ha taha ne ma maheni ʻi ha meimei taʻu ʻe 10, neongo ne u fai kaumeʻa mo ha kakai kehe ʻi he taimi ko iá.

  • ʻOku ou fefaʻuhi mo ha fokoutua fakamamahi te ne lava ʻo ʻai ke faingataʻa e moʻuí ʻi ha taimi ʻe niʻihi. Ko e ola ʻo e fokoutua ko ʻení ko e paʻa, pea ngalingali he ʻikai malava ke maʻu ha fānau.

ʻI heʻeku tafoki ki he Tamai Hēvaní ke maʻu ha fakahinohinó, kuó u maʻu ai ha fiefia ʻi hoku ngaahi tūkungá neongo ʻa e kehe ʻeku moʻuí mei he ngaahi meʻa ne u ʻuluaki ʻamanaki ki aí. Pea ʻoku ou tui ʻe lelei ʻa e kahaʻú ʻi he hokohoko atu ʻeku fai iá.

ʻOku lelei ke maʻu e ʻamanaki leleí mo e fakatetuʻa ʻe tupulaki mo hoko e ngaahi fakaʻamu ʻo e moʻuí. Ka ʻe lava ʻe he feliliuaki mo hono tali e liliu ʻoku hoko mei he ngaahi ʻamanaki ko iá ʻo fakaʻatā ke tau fiefia ʻi ha faʻahinga tūkunga pē.

He ʻikai hoko maʻu pē ʻi he moʻuí e meʻa ʻoku tau fie maʻú pe ʻamanaki ki aí, ka te tau lava ʻo fakahaaʻi ʻetau tui ʻe lava ke hokohoko atu hono tataki kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ki he ngaahi faingamālie leleí mo e fiefiá. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Russell M. Nelson: “Ko e meʻa lelei kotoa pē ʻi he moʻuí—ʻa e tāpuaki kotoa pē ʻoku mahuʻinga taʻengatá—ʻoku kamata ʻaki e tuí. Ko hono fakaʻatā e ʻOtuá ke lāngilangiʻia ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku kamata ʻaki ia e tui ʻokú Ne finangalo ke tataki kitautolu.”4

ʻOku Fie Maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ke Tau Fiefia

Koeʻuhí ʻoku tau fehangahangai mo ha ngaahi hala ʻoku lahi ʻi he moʻuí, ʻe ʻi ai maʻu pē ha ngaahi feliliuaki ʻi heʻetau fonongá. Ko e meʻa ʻoku mahuʻingá ko ʻetau manatuʻi ke fealeaʻaki mo e Tamai Hēvaní ʻi heʻetau ngaahi filí pea ko e hala ʻoku tau ʻi aí ko e hala ʻo e fuakavá. ʻOku hanga ʻe hono tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí, ʻo fakatupulaki ʻEne falala mai kiate kitautolú ke tau muimui ʻi ha hala te ne tataki atu kitautolu kiate Ia mo fai ha ngaahi fili ʻoku lelei ʻi heʻetau fonongá. ʻOkú Ne finangalo mo Sīsū Kalaisi ke tau aʻusia ʻa e fiefiá, fili maʻatautolu pē, ke tupulaki, mo tulifua ki he ngaahi meʻa ʻoku tau ʻofa aí (vakai, 2 Nīfai 2:25).

Pea ʻi he taimi ʻoku ʻikai maʻu ai e ngaahi ʻamanaki ki heʻetau moʻuí, te tau lava ʻo tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻetau falala kiate Ia, tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, pea ngāue ʻi he tui. ʻI heʻetau fai iá, te ne tataki maʻu pē kitautolu ki ha fiemālie lahi ange, fiefia lahi ange, mo ha ngaahi faingamālie lahi ange ʻi he meʻa ne tau fakakaukau ʻe malavá.

Kuo hoko moʻoni ʻeni kiate au.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá,” Liahona, Nōvema 2020, 92.

  2. Jeffrey R. Holland, “The Will of the Father in All Things” (Brigham Young University devotional, Jan. 17, 1989), 7, speeches.byu.edu.

  3. Thierry K. Mutombo, “Te Mou Tauʻatāina,” Liahona, Mē 2021, 52.

  4. Russell M. Nelson, “Kuo Toetuʻu ʻa Kalaisi; ʻE Hiki e Ngaahi Moʻungá ʻi he Tui Kiate Iá,” Liahona, Mē 2021, 102.