2022
Ko e Palani ʻa e ʻOtuá Maʻau
Sānuali 2022


Maʻá e Ngaahi Mātuʻá

Ko e Palani ʻa e ʻOtuá Maʻau

ʻĪmisi
a family playing on the beach

Siʻi Ngaahi Mātuʻa,

ʻI heʻetau ako e ngaahi ʻīmisi, fakataipe mo e ngaahi akonaki ʻo e Fuakava Motuʻá, ʻe lava ke toe mahino lelei ange ai kiate kitautolu e palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní maʻatautolú pea mo e fatongia ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he palani ko iá.

ʻE lava ke ʻoatu ʻe he ngaahi fakamatala ʻi he makasini ʻo e māhina ní ha ngaahi fakakaukau ki hono akoʻi ʻo e fānaú mei he Fuakava Motuʻá mo e palani ʻa e ʻOtuá maʻatautolú.

Fealēleaʻaki ʻi he Ongoongoleleí

ʻOku ʻI ai ha Palani Fakalangi ʻa e Tamai Hēvaní Maʻa ʻEne Fānaú

Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mahino ʻa e palani ʻo e fakamoʻui ʻa e ʻOtuá? Fakaʻaongaʻi e “Ngaahi Tefitoʻi Meʻa Mahuʻinga ʻo e Ongoongoleleí” ʻi he peesi 10 ke akoʻi ki hoʻo fānaú ʻa e mahuʻinga ʻo e Hinga ʻa ʻĀtama mo ʻIví. Te mou lava ʻo faʻu fakataha ha lisi ʻo e ngaahi tāpuaki mo e faingamālie ʻoku tau maʻu ʻi he moʻuí ni koeʻuhí naʻa tau omi ki he māmaní.

Hili hoʻomou lau e fakamatala ʻa ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻi he peesi 6, mou aleaʻi fakafāmili ʻa e ngaahi tāpuaki kuo maʻu ʻi hoʻomou moʻuí ʻi hoʻomou ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha palani ʻa e ʻOtuá ke fakahaofi ʻEne fānaú.

Ko Hono Akoʻi ʻo e Fānaú mei he Folofolá

Vakai ki he peesi 38 ki ha ngaahi fakakaukau ki hono tokoniʻi ʻo e fānaú ke nau fakaʻaongaʻi e folofolá. Fakalahi hoʻo ako ʻo e Fuakava Motuʻá ʻaki hono lau e ngaahi fakamatala ʻi he peesi 12 mo e 42. Ko e hā ʻokú ke ako ʻoku tokoni ke mahino kiate koe ʻa e Fuakava Motuʻá? Aleaʻi ʻi he faʻa lotu mo ho fāmilí ʻa e ngaahi taumuʻa ʻokú ke maʻu ki hoʻo ako ʻo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ʻi he taʻu ní.

Ngaahi fakakaukau ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú

Vakai ki he peesi 46 ki ha fakamatala fakatātā ʻo e Fakatupú mo ha ngaahi naunau kehe ke tokoni ki hoʻo ako fakauike ʻa e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú

Fiefia Fakafāmili ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú

Kau Tauhi ʻo e Māmaní

ʻOku fakamatalaʻi ʻi he Mōsese 2:28 naʻe foaki ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e pule ki he meʻa moʻui kotoa pē. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Russell M. Nelson, “ʻOku totonu ke tau tokangaʻi ʻa e māmaní, hoko ko ha kau tauhi fakapotopoto ki ai, pea tauhi ia maʻá e ngaahi toʻu tangata ʻi he kahaʻú” (“The Creation,” Liahona, July 2000, 104).

  1. Lue takai holo ʻi he feituʻu ʻokú ke nofo aí pe sio ʻi ha ʻū tā mo ha ngaahi vitiō ʻo ha ngaahi feituʻu fakaʻofoʻofa.

  2. Tuhu ki ha ngaahi konga kehekehe ʻo e feituʻú ʻokú ke fakatokangaʻi. ʻE lava pē ke hoko ʻeni ko ha ʻakau, fanga monumanu, pe fōtunga ʻo e fonuá.

  3. Fakatokangaʻi e meʻa moʻui takitaha pea aleaʻi ha ngaahi founga pau te tau lava ai ʻo tokangaʻi kinautolu pea mo e ʻātakai ʻoku nau ʻi aí.

Fealēleaʻakí: Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tokangaʻi ai kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi? Te tau muimui fēfē ki Heʻena ngaahi sīpingá ʻi heʻetau tokangaʻi e ngaahi meʻa moʻui ʻoku nau ʻākilotoa kitautolú? Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke fakahaaʻi ai ʻe heʻetau ngaahi ngāué ʻa ʻetau houngaʻia ʻi he ngaahi fakatupu ʻa e ʻOtuá?

Ngaahi ʻEikitivitī Fakatātaaʻi ʻo e Fakatupú

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122:5–9

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni: “Neongo e fungani ʻa e palanite ko Māmaní, ka ko ha konga ia ʻo ha meʻa fungani ange—ʻa e palani maʻongoʻonga ko ia ʻa e ʻOtuá. ʻI hono fakanounoú, naʻe fakatupu ʻa e māmaní koeʻuhi ke hoko ʻa e ngaahi fāmilí” (“The Creation,” Liahona, July 2000, 104).

  1. Ako mo ho fāmilí ʻa e ngaahi ʻaho ʻo e Fakatupú (ʻoku maʻu ʻi he Sēnesi 1–2; Mōsese 2–3; pe ʻĒpalahame 4–5). Vakai ki he, “Ko e Fakatupú” ʻi he makasini ko ʻení ki ha fakamatala fakanounou.

  2. ʻE lava ʻe he tokotaha kotoa pē ʻo fakatātaaʻi ha ʻaho pe konga ʻo e Fakatupú.

  3. ʻE mateʻi ʻe he toenga ʻo e fāmilí ʻa e ʻaho pe konga ʻo e Fakatupú naʻe filí.

Fealēleaʻakí: Muimuiʻi ʻaki hano lau fakataha e ʻĒpalahame 3:22–27. ʻE liliu fēfē ʻetau moʻui fakaʻahó ʻi hono ʻiloʻi e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki hono fakatupu ʻo e māmaní? Te tau lava fēfē ʻo fakahaaʻi lelei ange ʻetau fakahoungaʻi e ngaahi fakatupu ʻa e ʻOtuá?