2022
Ko Hono ʻAi ke Moʻoni e Folofolá maʻa ʻEtau Fānaú
Sānuali 2022


Ko Hono ʻAi ke Moʻoni e Folofolá maʻa ʻEtau Fānaú

Fakakaukau ki he ngaahi fakakaukau ko ʻení ki hono tokoniʻi ʻo e fānaú ke nau ongoʻi ʻa e moʻoni mo e mahuʻinga ʻo e folofolá.

ʻĪmisi
children and animals on an ark

Pepa kosikosi ʻo e ʻaʻake ʻa Noá meia Brittany Call; ngaahi tā fakatātaá ʻa David Green; ʻū laʻitaá ʻa Ryan Hender

He ʻikai toe ngalo ʻiate au ʻa e ʻaho ko iá. ʻI heʻeku kalasi Palaimelí, naʻe tui ʻe Pelenitoni mo hono kaungāmeʻá ha teunga kaukau (bathrobes) kae tuʻu e toenga ʻo e kalasí ʻi mui ʻi ha sea naʻe pelu. Ne mau fakatātaaʻi e talanoa ʻo ʻAlamā mo ʻAmulekí ʻi he taimi naʻe tutu ai e kau māʻoniʻoní, pea fakatātaaʻi ʻe Pelenitoni ʻa ʻAlamā. ʻI heʻene lau e potufolofola naʻe fekauʻi ai ʻa ʻAlamā ʻe he Laumālié ke fakahaofi ʻa e kakaí, ne tafe hifo ʻa e loʻimatá ʻi hono kouʻahé. Naʻe faifai peá ne sio loto hohaʻa mai kiate au ʻo pehē mai, “Sisitā Poieki, ʻoku ʻikai ke u lava ʻe au ʻo lau ʻeni! ʻOku fuʻu fakamamahi ʻaupito!”

Naʻe faʻa faingataʻa ke taʻotaʻofi ʻa Pelenitoni ʻi he loki akó. Ka ʻi he ʻaho ko iá, naʻá ne ongoʻi ha laumālie mālohi. ʻI he ʻaho ko iá naʻe ongo moʻoni e Tohi ʻa Molomoná kiate ia.

Ko Hono ʻAi ke Moʻoni ʻa e Folofolá

ʻOku kaunga foki kiate kitautolu e fekau naʻe fai ʻe he ʻEikí kia ʻĀtama: “Akoʻi ia ki hoʻo fānaú, kuo pau ke fakatomala ʻa e kakai kotoa pē, ʻi he feituʻu kotoa pē, pe ʻe ʻikai te nau teitei lava ʻo maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Mōsese 6:57). Naʻe toe folofola ange e ʻEikí ʻi ha ngaahi lea faitatau, “ʻOku ou fai kiate koe ha fekau, ke ke akoʻi tauʻatāina ʻa e ngaahi meʻá ni ki hoʻo fānaú” (Mōsese 6:58).

ʻI heʻetau hoko ko e kakai lalahi ʻoku tokanga ki he fānaú, ʻoku tau loto ke tokoniʻi kinautolu ke nau ako ke manako ʻi he folofolá. Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke tau fai ai ʻení ko hono ʻai ke ongo moʻoni e folofolá kiate kinautolu. ʻE vēkeveke e fānaú mo nau loto fiemālie ke fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ke ako ʻa e Fuakava Motuʻá, kapau te tau akoʻi kinautolu ʻi ha founga ʻoku nau ongoʻi ai ʻoku fekauʻaki e folofolá mo ʻenau moʻuí (vakai, 1 Nīfai 19:23).

ʻOku lahi ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo tokoniʻi ʻetau fānaú ke nau ongoʻi ʻa e moʻoni mo e mahuʻinga ʻo e folofolá.

Fakafaivaʻí

ʻOku mahino lelei e ngaahi talanoa ʻo e Fuakava Motuʻá ʻi hono fakafaivaʻí. Tatau ai pē pe ʻokú ke fakatātaaʻi ʻa Noa mo tānaki kotoa ʻenau fanga monumanú ki he “ʻaʻaké,” pe ʻokú ke faʻu ha “ʻana” ʻi ha lalo tēpilé pea ʻoku ʻi loto ha laione fakafonu vavae mo ho foha kei siʻí ʻokú ne fakatātaaʻi e loto-toʻa ʻa Tanielá, pe hoko ho ʻofefiné ko e palōfita loto-toʻa ko Tēpolá ʻi heʻene tataki hono kāingá ko e kau tau ʻo ʻIsilelí, ʻe lava ʻe hono fakafaivaʻí ʻo ʻai ke mahino ange e Fuakava Motuʻá.

He ʻikai toe ngalo ʻiate au ha ʻaho ʻe taha ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ʻi haʻaku tangutu he semineli pongipongí ʻi Misikení. Naʻe talanoa ʻeku faiakó fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekau ki he kau Sōlamí ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe fakaʻohovale ʻene puna hake ki he funga tēpilé ʻo kamata lau leʻolahi ʻa e lotu Lameiumitomí. Naʻe fakaʻaaki kotoa kimautolu! Kuo ʻosi atu ha ngaahi taʻu lahi, ka he ʻikai ke toe ngalo ia ʻi heʻeku manatú. Naʻe liliu lahi ʻe ha faiako ha kulupu toʻu tupu ʻi heʻene ngāue ʻaki ʻa e fakafaivaʻí.

ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, naʻe fiefia kotoa hoku ngaahi fohá ʻi heʻenau tuʻu ʻi mui ʻi homau seá ʻo pehē pē ko Samuela kinautolu, ko e tangata Leimaná, ʻoku malanga mei he fuʻu ʻaá pe puke hake ha vaʻakau hangē ko Mōsesé mo pehē, “Tuku ange ʻa hoku kakaí ke ʻalu!”

ʻI he taimi ʻoku maʻu ai ʻe he fānaú ha aʻusia ʻi hono fakatātaaʻi e ngaahi talanoa mei he folofolá, ʻoku hoko ʻo moʻoni ʻaupito ʻa e folofolá kiate kinautolu.

ʻĀtakaí

ʻĪmisi
girls in a tent and looking at a Liahona

Ki he fānaú, ʻoku tokoni ʻenau aʻusia moʻoní ke nau ako, mahino, mo fakaʻaongaʻi e fakamatalá. Te tau lava ʻo fakahoko ʻeni ʻaki hono fokotuʻu ha ʻātakai ke fakafehokotaki ai e folofolá mo honau ʻātakaí mo ʻenau moʻuí. Hangē ko ʻení, ʻi he kei iiki homa ngaahi foha ʻe toko faá, ne mau ako fakataha e Tohi ʻa Molomoná. Ne mau fakahoko ha efiafi fakafāmili ʻe taha ʻi homau tēnití, ʻa ia ne mau talanoa ai fekauʻaki mo e fononga ʻa Līhai mo hono fāmilí ʻi he feituʻu maomaonganoá. Ne mau talanoa ki he anga ʻo e fononga mo e nofo ʻa e fāmili ʻo Līhaí ʻi ha fale fehikitaki ʻi ha taimi lōloá. Naʻe mahino lelei e talanoá kiate kinautolu.

ʻE lava ke hoko ʻa e ʻātakaí ko ha fuʻu meʻa makehe, ki hoʻo akoʻi e aʻusia ʻa ʻĒpalahame ʻi heʻene ako ʻo kau ki he ngaahi fetuʻú mo e langí. Fakakaukauloto ʻoku akoʻi ʻa e lēsoni ko iá ʻi he poʻulí, ʻo tokoto ʻi he musié mo hoʻo fānaú ʻo sio hake ki he fetuʻú. ʻE mahuʻingamālie kiate kinautolu e aʻusia ʻa ʻĒpalahamé ʻi ha founga ʻoku mahino angé.

Makehe mei haʻo laukonga pē fekauʻaki mo hono fakaʻauha ʻo e ngaahi ʻā holisi māʻolunga ʻo Selikoó, te ke lava ʻo tangutu ʻi ha funga ʻā māʻolunga ʻo lau ai e talanoá. ʻE ongo moʻoni ki he fānaú ʻa e maná.

Makehe mei haʻo talanoa pē fekauʻaki mo hono langa ʻe Solomone ʻa e temipalé, te ke lava ʻo ʻave hoʻo fānaú ki he temipalé kapau ʻoku ofi atu kiate koe pea lau e talanoá ʻi he kelekele ʻo e temipalé mo talanoa fekauʻaki mo e mahuʻinga ki heʻenau moʻuí e fale ʻo e ʻEikí.

Makehe mei haʻo talanoa pē fekauʻaki mo e fononga ʻa e kau mēmipa ʻo e fale ʻo ʻIsilelí ki he fonua ʻo e talaʻofá, te ke lava ʻo ʻave hoʻo fānaú ke nau luelue mo hivaʻi e ngaahi hiva Palaimelí ʻi heʻenau fonongá,

ʻE lava ke fakaofo e ngaahi aʻusiá ʻi hono tokoniʻi ʻo e fānaú ke nau ongoʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi talanoa fakafolofola ʻoku nau fanongo mo laukonga ki aí. ʻE hanga ʻe he faʻahinga aʻusia peheé ʻo fakatupu ha manatu melie ʻi hoʻo fānaú ʻa ia te ne ʻai ke hoko ʻo moʻoni ʻa e folofolá kiate kinautolu.

ʻEke ha Ngaahi Fehuʻi:

Te tau lava ʻo tokoni ke mahino lelei ange ki he fānaú ʻa e folofolá ʻaki hono fai ha ngaahi fehuʻi.

“Te ke ongoʻi fēfē kapau naʻe ʻikai fanongo atu ha taha kiate koé?” ke mahino ange e talanoa ʻo Noá.

“ʻE ongo fēfē nai haʻo ʻi ha fale fakapōpulá ʻi ha fonua muli ʻoku ʻikai ke tui ʻOtua ai ha taha ʻo hangē ko koé?” ke moʻoni e talanoa ʻa Siosefá.

“ʻOkú ke pehē naʻe fēfē hono lī ha taha ki he fōnise ʻo e afí?” ke moʻoni ai e talanoa ʻo Setaleki, Mēsake mo ʻApitenikoó.

ʻI he taimi ʻoku tau fai ai ha ngaahi fehuʻí, ʻoku mahuʻinga ke tauʻatāina ʻetau fānaú ke fakahaaʻi ʻenau ngaahi fakakaukaú taʻe ʻi ai ha fakaanga. Tuku ke nau lea. Tuku ke nau fakakaukau ki he talanoá. Pea poupouʻi ke nau fai haʻanau ngaahi fehuʻi lahi.

Ko Hono Fakaʻaongaʻí

ʻOku tokoni ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi lelei taha te tau lava ʻo fakahokó ki he fānaú ke nau fakahoa e folofolá kiate kinautolu.

“Ko e hā kuó ke ako mei he aʻusia ʻa Siosefa Sāmitá? Kuó ke fakakaukau nai ke lotua ha ngaahi tali? Ko e hā hoʻo ngaahi aʻusiá?”

“ʻI hoʻo lau fekauʻaki mo Siona ʻi he tofuaʻá, ʻokú ne tokoniʻi fēfē koe ke ke fili ke muimui ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá?”

“ʻOkú ke pehē ko e hā e ongo ʻa Mele ʻi hono talaange ʻe he ʻāngeló te ne fāʻeleʻi ha pēpē ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá? ʻOku tokoniʻi fēfē koe ʻe he meʻa ko iá ke ke muimui ki he palani ʻa e ʻOtuá ki hoʻo moʻuí?”

ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ki hotau toʻu tupú ʻa hono fakaʻaongaʻí ʻi heʻenau kamata ke fakakaukau ki he tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he folofolá pea kamata ke fakakau kinautolu ʻi heʻenau moʻuí. ʻOku tokoni foki hono fakaʻaongaʻí ke toe fakamamafaʻi ʻe lava ke maʻu ʻi he ngaahi folofolá ʻa e lahi taha ʻo e ngaahi tali ki heʻenau ngaahi fehuʻí pea ʻoku felāveʻi ʻa e folofolá mo e ngaahi meʻa ʻoku nau aʻusia ʻi heʻenau moʻuí.

Ngaahi Founga Akó

ʻOku kehekehe ʻa e ngaahi founga ʻoku ako lelei taha ai ʻa e kakaí—ʻoku ako ha niʻihi ʻi heʻenau sió ʻo hangē ko e laukongá; ko ha niʻihi ʻi he ongó ʻo hangē ko e fakafanongó; pea niʻihi ʻi he ala ʻa e nimá ʻo hangē ko e ngaʻunu holó, fai ha ʻekitivitī, pe ngaohi ʻaki honau nimá ha meʻa.

Ke tokoniʻi e fānaú ke mahino mo nau moʻui ʻaki e folofolá, ko e lelei tahá ke fakaʻaongaʻi e founga ʻoku fenāpasi mo ʻenau founga akó. ʻE ʻaonga ke vakaiʻi pe ko e hā ʻa e faʻahinga founga ako ʻoku fakamānako ki he fānaú takitaha. ʻE lava ke fengāueʻaki ʻa e kau faiako Palaimelí mo e mātuʻá ke mahino e ngaahi founga ako ʻa e fānaú koeʻuhí ke lava ʻe he kau faiakó ʻo fulihi ʻenau ngaahi founga fakafaiakó ke tokoniʻi ʻa e fānau fakafoʻituitui takitaha.

ʻE ʻaonga ki he kau ako ʻoku nau ako ʻi he sió hano maʻu haʻanau ngaahi tohi folofola pē ʻanautolu koeʻuhí ke nau lava ʻo lau mo fakaʻilongaʻi. Te ke lava foki ʻo fakapipiki ha ʻū fakatātā mei he ngaahi talanoa he folofolá ʻi honau lokí pe ʻi ha toe feituʻu pē ʻi he ʻapí.

ʻOku fiefia ʻa e kau ako ʻi he ongó ke fanongo ki he folofolá. ʻE lava ke lau leʻolahi ʻe he fānaú ʻa e folofolá ʻiate kinautolu pē, fanongo ki ai ʻi heʻenau komipiutá pe meʻangāue fakaʻilekitulōniká, pe ʻai ha mātuʻa pe tokoua/tuofefine/tuongaʻane ke lau ia.

ʻOku fie maʻu ʻe he kau akó ʻoku fakaʻaongaʻi honau nimá ha ʻekitivitī fakatuʻasino ki heʻenau ako folofolá. Te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke nau tā ha fakatātā ʻo e talanoa fakafolofolá ʻi hoʻo lau iá. ʻE ʻaonga foki ki he fānau ko ʻení haʻanau maʻu ha folofola pē ʻanautolu, ʻa ia ʻe lava ke nau fakaʻilongaʻi pe valivali.

ʻE lava ʻi hono fakatahaʻi e ngaahi founga akoʻí, ke kaunga lelei ʻaupito ia tautefito ki hono ʻai ke mahino lelei ange e folofolá. Ko ia ai, ʻoua ʻe talanoa pē fekauʻaki mo Mōsese mo e Fekau ʻe Hongofulú, kae ʻai ke ngaohi ʻe he fānaú ha maka ʻumea pe tā ha fakatātā ʻo hono maʻu ʻe Mōsese e Fekau ʻe Hongofulú ʻi he moʻungá lolotonga hoʻo fai ange e talanoá kiate kinautolu, pea ʻe faingofua ange ai ʻenau akó. Lolotonga hono ako ʻo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú, tufa ange ha kala pe peni vahevahe lanu kehekehe pea ʻai e fānau lalahi angé ke valivali ʻenau folofolá kae tā ʻe he fānau īkí ha ʻū fakatātā ʻi hono lau ange ʻe Mami mo Teti e talanoa mei he folofolá. Ko hano fakatahaʻi ʻeni ʻo e ako ʻo fakafou ʻi he ʻatá, ongó, mo hono fakaʻaongaʻi ʻo e nimá ʻa ia ʻoku fuʻu ʻaongá.

Te tau lava ʻo fakahoko ha ngaahi meʻa lahi ʻe tokoni ke hoko ʻa e folofolá ʻo moʻoni ki heʻetau fānaú. ʻI heʻetau fai iá, ʻe ako lahi ange ʻetau fānaú mei he folofolá, fiefia lahi ange ai, mo fakaʻaongaʻi lelei ange kinautolu ʻi heʻenau moʻuí. Ko e taumuʻá ke nau tupulaki ʻo manako ange ʻi he folofolá lolotonga ʻenau fakahoko ʻení. Pea ʻe toki ʻaonga e ngaahi ngāue kotoa.