2022
Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo Hono Ako e Fuakava Motuʻá
Sānuali 2022


Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo Hono Ako e Fuakava Motuʻá

ʻI heʻetau lau e ngaahi vahe mo e ngaahi veesi ʻo e tohi folofola fakakuongamuʻa ko ʻení, ʻe fakamālohia fakalaumālie ai kitautolu.

ʻĪmisi
Jesus Christ with stars in background

Ko Sīsū Kalaisi ʻa Sihova. Naʻe kikiteʻi mo akoʻi ʻe he kau palōfita ʻo e Fuakava Motuʻá fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi.

Christ and the Creation, [Ko Kalaisi mo e Fakatupú],tā ʻe Robert T. Barrett

ʻOku talitali lelei kimoutolu ki hono ako ʻo e Fuakava Motuʻá ʻi he 2022, fakataha mo e maʻuʻanga tokoni ʻo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ko ha fakahinohino! Ko e Fuakava Motuʻá ko ha folofola toputapu ia kuo fakatolonga mai ʻe he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ke tau lau mo fakalaulauloto ki ai. ʻE lava ke hoko ia ko ha tāpuaki mo ha tataki kiate kitautolu ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

ʻOku ʻomi ʻe he Fuakava Motuʻá ha holongā fakatātā taʻu ʻe 3,500 ʻo e tuí mo e mateakí, ʻo fakafuofua mei he 4,000 BC ki he 500 BC. ʻOku ʻi ai ha tohi ʻe 39 ʻi he Fuakava Motuʻá. ʻOku fālute ʻe Sēnesi e kuonga fakakosipeli ʻe fā ʻo ʻĀtama, ʻĪnoke, Noa, mo ʻĒpalahamé. ʻOku fakatefito e toenga ʻo e ngaahi tohi ʻe 38 meia ʻEkesōtosi kia Malakaí, ʻi he kuonga ʻo Mōsesé.

ʻI heʻetau lau e Fuakava Motuʻá, te tau ʻilo lahi ange ai ki hono kau palōfitá mo ʻenau ngaahi akonakí. Ne nau akoʻi e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ne nau kikiteʻi mo hanganaki atu ki he hāʻele mai ʻa e Mīsaiá. Kuo fakatolonga mai ʻenau ngaahi akonaki fakalaumālié maʻa hotau kuongá.

ʻE fakamālohia fakalaumālie kitautolu ʻi heʻetau lau e ngaahi vahe mo e ngaahi veesi ʻo e Fuakava Motuʻá. ʻE hanga ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo ʻai ke tau tokanga makehe ki ha ngaahi veesi folofola pau ʻe hoko ko ha mālohinga kiate kitautolu ʻi heʻetau hanganaki atu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí.

Ko ha Fehuʻi Fakalaumālie

ʻOku ou fie vahevahe ha talanoa fekauʻaki mo e founga kuo tākiekina ai au ʻe ha foʻi veesi pē ʻe taha mei he Fuakava Motuʻá, ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí.

Naʻá ku taʻu 17 ʻi he 1974. Naá ku fiefia ʻi heʻeku hoko ko ha tokotaha taʻu fakaʻosi ʻi he ako māʻolungá. Naʻá ku hanganaki fiefia atu ki heʻeku ngāue fakafaifekaú. ʻI he makasini Ensign ʻo ʻOkatopa 1974, naʻá ku lau ai ha pōpoaki ongo moʻoni meia Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) naʻe ui ko e “When the World Will Be Converted (ʻI he Taimi ʻe Liliu ai ʻa e Māmaní).”1 Kuo tā-tuʻo lahi ʻeku lau iá. ʻOkú ne kei ueʻi fakalaumālie pē au ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni.

Naʻe ʻomi ʻe Palesiteni Kimipolo ha fakakaukau fakaemāmani lahi ki he tupulaki ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení. Naʻá Ne akoʻi fekauʻaki mo hotau faingamālie mo e fatongia ke ʻave ʻa e ongoongoleleí ki he māmaní kotoa. Naʻe lau ʻe Palesiteni Kimipolo ha veesi mei he tohi ʻa Sēnesí. Naʻá ne ueʻi fakalaumālie au he taimi ko iá pea kuó ne hokohoko atu ke ueʻi fakalaumālie au ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí: “ʻOku ʻi ai nai ha meʻa ʻe fuʻu faingataʻa ki he ʻEikí?” (Sēnesi 18:14, ʻa ia ʻe toki akoʻi ʻi Fēpueli).

ʻĪmisi
Abraham praying

Ko ʻĒpalahame ʻi he Fonua ko Mamilí, tā fakatātaaʻi ʻe Grant Romney Clawson; tā ʻo e kau faifekau meia Alicia Cerva; laʻitā ʻo e māmaní mei he Getty Images

Naʻe toe vakaiʻi ʻe Palesiteni Kimipolo e talanoa ʻo ʻĒpalahame mo Selá. Naʻe kata ʻa Sela ʻi he talaʻofa ange ʻe he ʻEikí te na maʻu mo ʻĒpalahame ha fohá. Naʻe teʻeki ke tāpuakiʻi ʻaki kinaua ha fānau. Naʻá na taʻu 90 mo 100 he taimi ko iá. Ne fakalaka ia he ngaahi taʻu motuʻa angamaheni ke fāʻeleʻi ai ha fānaú.

“Pea naʻe folofola ʻa e [ʻEikí] kia ʻĒpalahame ʻo pehē, Ko e hā naʻe kata ai ʻa Sela … ?”

“He ʻoku ai ha meʻa ʻe taha ʻoku faingataʻa [ki he ʻEikí]? ʻI he kuonga kuo kotofá te u toe haʻu kiate koe, pea ʻe maʻu ʻe [ho] ʻunoho ko Selá ʻa e tama.” (Sēnesi 18:13–14).

Naʻe ngāue ʻaki ʻe ʻĒpalahame mo Sela ʻa e tuí. Naʻe tauhi ʻe he ʻEikí ʻEne talaʻofá. Naʻe fāʻeleʻi ʻa ʻAisake. Naʻe hoko ʻa ʻĒpalahame ko e tamai ʻo e ngaahi puleʻangá.

Mālohi ke Fehangahangai mo e Ngaahi Faingataʻá

“He ʻoku ai ha meʻa ʻe taha ʻoku faingataʻa ki [he ʻEikí]?” Kuo fakamālohia au ʻe he potufolofola ko ʻeni ʻo e Fuakava Motuʻá ʻi he taimi ne u fehangahangai ai mo ha ngaahi faingataʻa pe ngaahi meʻa ʻoku hohaʻa ki ai e moʻuí:

  • Naʻá ku ongoʻi lōmekina ʻi heʻeku hoko ko ha faifekau foʻoú. “He ʻoku ai ha meʻa ʻe taha ʻoku faingataʻa ki [he ʻEikí]?”

  • Hili ʻeku ngāue fakafaifekaú, ʻi he taimi naʻá ku fakakaukau ai mo Ane Malia ki he malí peá ma manavasiʻi ki he founga ke totongi ʻaki e meʻakaí, nofo totongí, mo e totongi ako ʻi he ʻunivēsití. “He ʻoku ai ha meʻa ʻe taha ʻoku faingataʻa ki [he ʻEikí]?”

  • ʻI heʻema hoko ko ha ongomeʻa toki ʻosi malí, talitali ʻo e fānaú mo hono ʻiloʻi ʻo e ngaahi faingataʻa fakapaʻanga ʻo e moʻuí. “He ʻoku ai ha meʻa ʻe taha ʻoku faingataʻa ki [he ʻEikí]?”

  • Fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e ʻosi mei he akó, ko ha fāmili kei tupu hake, mo kamataʻi ha ngāue maʻuʻanga moʻui. “He ʻoku ai ha meʻa ʻe taha ʻoku faingataʻa ki [he ʻEikí]?”

  • ʻI he taimi ne u hoko ai ko e palesiteni ʻo e Misiona Spain Barcelona, ne u toutou lau maʻu pē mo Ane Malia e folofola ko ʻení ʻi he taimi ne ma akoʻi ai e kau faifekaú. “He ʻoku ai ha meʻa ʻe taha ʻoku faingataʻa ki [he ʻEikí]?” Naʻe faʻa kau ʻi he ngaahi tohi ki heʻetau kau faifekaú ha potufolofola ki he “He ʻoku ai ha meʻa ʻe taha ʻoku faingataʻa ki [he ʻEikí]?”

Ko Ha Fakavaʻe Fakafolofola

ʻĪmisi
reproduction of stone tablets with Ten Commandments

Ko Hono Taaʻi ʻe Mōsese ʻa e Tahi Kulokulá ʻo Mavaeuá, tā fakatātaaʻi ʻe Robert T. Barrett; ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he Ngoué, tā fakatātaaʻi ʻe Lowell Bruce Bennett; tā ʻo e ngaahi maká mei he Getty Images; tā ʻo e Temipale San Diego California meia Monica Georgina Alvarado Zarate

Ko e veesi folofola ko ʻení ko ha taha pē ia ʻo e ngaahi sīpinga lahi ʻo e ngaahi veesi fakalaumālie ʻoku maʻu ʻi he Fuakava Motuʻá. ʻOku ou tui ʻoku ʻi ai ha ngaahi veesi folofola lahi kuo nau ʻosi ueʻi fakalaumālie koe. ʻI heʻetau lau ʻi he faʻa lotu moʻoni ʻa e Fuakava Motuʻá he taʻu ní, ʻe tataki ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻetau tokangá ki ha ngaahi veesi pau te ne fakamālohia ʻetau ului kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí.

ʻOku ʻi he Fuakava Motuʻá ha tokāteline mo ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku mahuʻinga tuʻuloa. ʻOku ʻi ai ha ngaahi kikite ʻoku teʻeki ke fakahoko. ʻOkú ne akoʻi kitautolu fekauʻaki mo e feituʻu ne tau haʻu mei aí. Pea ʻokú ne akoʻi kitautolu fekauʻaki mo e fuakava faka-ʻĒpalahamé, ʻa ia ʻoku kei ʻaonga pē he ʻahó ni.

ʻOku ʻomi ʻe he Fuakava Motuʻá ha fakavaʻe ki heʻetau ngaahi folofola kehé. Ko e lahi ange ʻene mahino kiate kitautolu e Fuakava Motuʻá, ko e lahi ange ia e mahino ʻoku tau maʻu ki he ngaahi tohi folofola kehé, koeʻuhí he ʻoku hā hono ngaahi akonakí ʻi he ngaahi tohi folofola kehé:

  • Lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí, naʻá Ne akonaki ʻo fakaʻaongaʻi ha ngaahi folofola mei he Fuakava Motuʻá.

  • Naʻe ʻave ʻe Līhai mo hono fāmilí ʻa e ʻū lauʻi peleti palasá, ʻa ia naʻe ʻi ai ha ngaahi folofola mei he Fuakava Motuʻá.

  • Naʻe akoʻi ʻe Nīfai ʻa Sēkope ʻaki haʻane lau mei he tohi ʻa ʻĪsaiá ʻi he Fuakava Motuʻá.

  • Lolotonga e ʻaʻahi ʻa Sīsū Kalaisi ki he kau Nīfaí hili ʻEne Toetuʻú, naʻá Ne lau meia ʻĪsaia mo Malakai ʻi he Fuakava Motuʻá.

ʻĪmisi
beings appearing to Joseph Smith and Oliver Cowdery in Kirtland Temple

Vīsone ʻi he Temipale Ketilaní, tā fakatātaaʻi ʻe Gary Smith; Ko e Hāʻele ʻAnga Ua Maí, tā fakatātaaʻi ʻe Harry Anderson

ʻOku toe mahuʻinga foki e kau palōfita mo e ngaahi akonaki ʻi he Fuakava Motuʻá ki he pōpoaki ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí ʻi hotau kuongá:

  • ʻI he ngaahi fuofua ʻaʻahi ko ʻeni ʻa Molonai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻá ne lau mei he tohi ʻa Malakaí.

  • ʻOku ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá ʻa e ngaahi tohi ʻa ʻĒpalahame mo Mōsesé.

  • Naʻe foaki ʻe Mōsese, ʻIlaiase mo ʻIlaisiā ʻenau ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he Temipale Ketilaní.

Ko e Hā hono Taumuʻá?

ʻI heʻetau lau e ngaahi tohi ʻi he Fuakava Motuʻá, ʻoku totonu ke tau fakakaukau naʻe fili, fakamamafaʻi, pea fokotuʻutuʻu e ngaahi tohí ʻi ha founga pau koeʻuhí ko ha ʻuhinga fakalotu. Te tau lava ʻo fehuʻi loto hifo kiate kitautolu, “Ko e hā naʻe fakakau ai e fakamatala ko ʻení pea ko e hā e taumuʻa ʻo e fakamatalá?”

Neongo ʻe ngali faingataʻa ke mahino ha ngaahi konga ʻo e Fuakava Motuʻá, ka ʻoku totonu ke tau manatuʻi ʻoku ʻi ai ha meʻa mahuʻinga lahi ai ʻoku ʻikai totonu ke liʻaki. Hangē ko ia ne akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá “ʻOku mau tui ko e Tohi Tapú ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku liliu totonú” (Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:8). Ko e moʻoni ʻoku tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau ako e folofola ʻa e ʻOtuá!

ʻE ala tokoni ki heʻetau ako e Fuakava Motuʻá ke kumi ha ngaahi kaveinga mo ha ngaahi fakakaukau. ʻOku totonu ke tau kumi ha ngaahi founga ke mahino lelei ange ai ko e ʻOtua ʻo e Fuakava Motuʻá ko e ʻOtua foki ia ʻo e Fuakava Foʻoú. Ko Sīsū Kalaisi ʻa Sihova. ʻOku tokoni fēfē hono ako e Fuakava Motuʻá ke tau ʻiloʻi lelei ange ai hotau Fakamoʻuí?

ʻOku kau ʻi he ngaahi kaveinga lalahi kehe ʻoku ou maʻu ʻi he Fuakava Motuʻá ʻa e ngaahi fuakavá, māʻoniʻoní, kau palōfita moʻuí, feilaulaú mo e talangofuá, tuí mo e fakatomalá, fakafetaʻi ki he ʻEikí, mo e pule ʻa e ʻOtuá.

ʻI heʻetau akó, ʻoku totonu ke tau manatuʻi ʻoku ʻomi ʻe he fakahā ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ha mahino kakato ange ki he Fuakava Motuʻá. Hangē ko ʻení, mālō mo e fakahā ʻi onopōní, ʻoku tau ʻilo ai naʻe maʻu ʻe he kau palōfita ʻo e Fuakava Motuʻá e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí pea naʻe ʻilo mo akoʻi ʻe he kau palōfita ʻi he ngaahi kuonga kimuʻá e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Ko e Ngaahi Talaʻofa ʻa ha Palōfita

ʻI he kuonga fakakosipeli ko ʻení, ʻoku tau toe monūʻia ke ʻiloʻi ʻoku ʻomi ʻe he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ha ngaahi akonaki mo ha faleʻi fakalaumālie.

Naʻe fuofua fakafeʻiloaki ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2018.2 Kuo hoko e maʻuʻanga tokoni ko ʻení ko ha tāpuaki maʻongoʻonga kiate kitautolu kotoa. Kuo ʻomi ʻe he taʻu ʻe tolu kuo hilí ha niʻihi ʻo e ngaahi aʻusia maʻongoʻonga mo mahuʻingamālie taha ʻo e ako folofolá ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku ou ʻilo fakapapau ʻoku fakatatali mai ha ngaahi tāpuaki tatau maʻatautolu takitaha ʻi he 2022.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi he taimi ʻoku tau liliu ai hotau ngaahi ʻapí ke hoko ko ha hūfangaʻanga ʻo e tuí mo e uho ʻo hono ako ʻo e ongoongoleleí, te tau maʻu ai ha ngaahi tāpuaki pau ʻe fā:

  1. “ʻE ʻalu pē taimí mo e hoko moʻoni homou ʻaho Sāpaté ko ha meʻa fakafiefia.”

  2. “ʻE fiefia hoʻo fānaú ke ako pea moʻui ʻaki e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí.”

  3. “ʻE hōloa e ivi takiekina ʻo e filí ʻi hoʻomoʻuí pea ʻi ho ʻapí.”

  4. “ʻE hoko ha ngaahi liliu lahi mo tuʻuloa ʻi homou fāmilí.”3

ʻOku mahuʻinga fau e ngaahi talaʻofa ʻa Palesiteni Nalesoní, pea ʻoku moʻoni ia. Kuo hoko ʻo moʻoni e ngaahi tāpuaki ko ʻení pea ʻe hokohoko atu ia ʻi he 2022 ʻi heʻetau ako mei he Fuakava Motuʻá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Spencer W. Kimball, “When the World Will Be Converted,” Ensign, October 1974, 2–14.

  2. Vakai, Quentin L. Cook, “Ului Mālohi mo Tolonga ki he Tamai Hēvaní pea mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí,” Liahona, Nōvema 2018, 8–12.

  3. Russell M. Nelson, “Ko e Hoko ko ha Kāingalotu Faʻifaʻitakiʻangá,” Liahona, Nōvema 2018, 113.