2022
Aʻusia Lelei ʻa e Maʻu Vāhenga Mālōloó
Sānuali 2022


Faivelenga ʻi he Fakaʻau ke Motuʻa Angé

Tokamālie ʻi he Maʻu Vāhenga Mālōlo

ʻI hono palaní, ʻe lava ke hoko ʻa e maʻu vāhenga mālōloó ko ha taimi ʻo e fiefia, fiemālie, mo e ngāue tokoni.

ʻĪmisi
older woman thinking about retirement needs

Tā fakatātaaʻi ʻe Carolyn Vibbert

ʻI hono tukuange koe mei he ngaahi haʻisia ʻo e ngāue fakaʻahó ʻi hoʻo mālōlō mei he ngāué, ʻe lava ke ke maʻu ha ongoʻi tauʻatāina, ko ha taimi ke fiefia ʻi he ngaahi ʻekitivitī fakafiefiá mo e feohi mo e fāmilí, pea mo e faingamālie ke tuku ha taimi lahi ange ki hoʻo hisitōlia fakafāmilí, ngāue fakatemipalé, mo e ngaahi ngāue kehe ʻokú ke saiʻia aí. Ka ʻo kapau ʻokú ke hohaʻa maʻu pē ki he ngaahi meʻa fakapaʻangá, hohaʻa ke fakahoko maʻu pē ha ngāue, pe ʻikai mateuteu kakató, ʻe lava ke hoko ʻa e maʻu vāhenga mālōloó ko ha taimi ʻo e mafasia mo e loto-hohaʻa.

Tatau ai pē pe kuó ke mateuteu pe ongoʻi hangē ʻoku teʻeki ke ke mateuteu ke maʻu vāhenga mālōloó, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he ngaahi aʻusia ʻa e niʻihi kehé ke ke aʻusia lelei ho vāhenga mālōloó.

ʻOku Fēfē Hoʻo Ngaahi Meʻa Fakapaʻangá?

Naʻe fakapotopoto ʻa Suli (liliu e ngaahi hingoá). Naʻá ne fokotuʻu ha palani fakapaʻanga ʻi hono taʻu tolungofulu tupú peá ne tauhi pau ki ai. ʻOkú ne pehē, “Kapau ʻokú ke talanoa ki hoʻo fānaú pe makapuná fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakapaʻangá, fakamanatu ange ʻoku fie maʻu ke nau kamata fakahū ha paʻanga ʻi heʻenau kei īkí. ʻI he founga ko iá, te nau lava ai ʻo tātānaki ha paʻanga talifaki ʻi he fakalau ʻa e taimí pea toe maʻu mo ha tupu.”

Ka ko e lao fika ʻuluaki ʻa Sulí ko e “ʻOku ou ʻuluaki totongi maʻu pē ʻeku vahehongofulú.” ʻOkú ne pehē, ʻi he ʻosi atu ʻa e ngaahi taʻú, “kuo fakaava ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí , kiate au ʻi ha ngaahi founga lahi ange ʻi he meʻa ʻoku ou lava ʻo laú” (vakai, Malakai 3:10). Naʻá ne lau ha konga lea ʻa Lāsolo M. Nalesoni ʻoku pehē: “ʻE kei hokohoko atu pē hono ʻoatu ʻe hoʻo totongi vahehongofulú ha ngaahi tupu leleí—ʻi heni mo e moʻui ka hokó.”1

Naʻe maʻu ʻe Suli, ʻa ia ʻoku nofo ʻi Kalefōnia, USA, ha maluʻi moʻui lelei ke tokoni ʻi hono totongi e ngaahi fakamole ki hono tokangaekina fakamoʻuilelei hono husepānití mo ha paʻanga naʻe fakahū ki he ngaahi fakamole ki he meʻafakaʻeikí. Hili ʻene mālōloó, naʻe hokohoko atu pē ʻene ngāué ʻo aʻu ki heʻene ongoʻi kuó ne maʻu ha meʻa feʻunga ki heʻene ngaahi fie maʻú. Kuó ne maʻu vāhenga mālōlō ʻeni, ʻi ai mo hono ʻapi pea ʻi ai mo haʻane kiʻi paʻanga siʻisiʻi kuo tuku mavahe ki haʻane ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. ʻOkú ne hanganaki fiefia atu ke ʻaʻahi ki heʻene fānaú takitaha mo ʻave hono ngaahi makapuná ki he fale heleʻuhilá mo e ngaahi musiumé. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ʻikai ke u tuʻumālie, ka ʻoku ou maʻu ha paʻanga feʻunga ke faʻu ha ngaahi manatu melie mo hoku fāmilí.”

Te Ke Lava Nai ʻo Moʻui ʻo Fakatatau mo e Meʻa ʻOkú ke Maʻú?

Neongo kapau ne teʻeki ke ke palani ki muʻa ʻo hangē ko ia naʻá ke mei fie maʻú, te ke kei lava pē ʻo faʻu ha ngaahi palani. Ka neongo ia, ʻe ala fie maʻu ʻe he ngaahi palani ko iá ha liliu ʻi he tōʻonga moʻuí.

Kuo pau ke liliu ha kau maʻu vāhenga mālōlō tokolahi ʻi he taimi ʻoku nau fakatokangaʻi ai ʻoku ʻikai ke nau maʻu ʻa e paʻanga hū mai ne nau maʻu kimuʻá. Hangē ko ʻení, naʻe nofo ʻa Lini ʻi ha fale nofo totongi fakaʻofoʻofa ʻi Misikeni, USA. Ka ʻi heʻene maʻu vāhenga mālōloó, naʻe ʻikai feʻunga ʻene Maluʻi Fakasōsialé mo e vāhenga mālōloó ke feau ʻene ngaahi fakamolé. Naʻe hoko e meʻa fakapaʻangá ko ha hohaʻa lahi ʻo fokotuʻu ange ai ʻe heʻene fānaú ke vakaiʻi e ngaahi fale nofoʻanga maʻamaʻá.

Naʻá ne maʻu ha ʻapi nofoʻanga maʻá e kau maʻu vāhenga mālōloó peá ne hiki ki ai. ʻOkú ne pehē, “ʻoku ʻikai ke u loto-mafasia he taimí ni he ʻoku ʻi ai haʻaku paʻanga feʻunga ke u moʻui ai. ʻOku ou saiʻia ʻi hoku uōtí mo e kaungāʻapi foʻoú, pea ʻoku feʻunga ʻa e fale nofoʻanga ko ʻení ki he ngaahi paati fakafāmilí.”

Ko e Hā e Lahi ʻo e Ngaahi Meʻa Te Ke Lava ʻo Tokangaʻí?

Kuo taʻu lahi ʻa e nofo ʻa Seuli mo Linitā ʻo Kololato, USA, ʻi ha fuʻu ʻapi lahi ʻoku ʻi ai hono lotoʻataʻatā lahi mo ha vai kaukau. ʻOku pehē ʻe Seuli, “Naʻá ma fakamoleki ha taimi lahi ʻi he taʻu kotoa pē ʻi hono kosi e musié, tafi e laʻiʻakaú, mo hono tauhi e vai kaukaú. Naʻe faifai peá ma fakakaukau ʻe lelei ange ke ma feohi mo ʻema fānaú mo e makapuná pea ʻokú ma fie ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau.”

ʻOku pehē ʻe Linitā, “Ne ma hiki leva ki ha kiʻi ʻapi siʻisiʻi ange. ʻOku siʻisiʻi ange e ngaahi meʻa ke tokangaʻí, pea ne ʻi ai foki mo ha fale nofo totongi ʻi lalo fale te ma lava ʻo tuʻuaki nofo totongi ke maʻu ha paʻanga hū mai mei ai.”

Naʻe hiki ʻa ʻIsimena ʻo ʻAtenisi, ʻi Kalisí, ʻo nofo ʻi he fale ʻo ʻene ongo kuí ʻi hono ʻapí hili e mālōlō hono husepānití. Naʻá ne ʻoange e fale lahí ki hono ʻofefine ko Helená, mo hono fāmilí. ʻOku pehē ʻe ʻIsimena, “ʻOku ʻuhingamālie ange ki he fāmili ʻoku fakaʻau ke tokolahi angé ke nau maʻu ʻa e feituʻu ʻoku lahi ange. Naʻá ku kole ki hoku tokoua ko Telafiné ke haʻu ke ma nofo, pea ʻokú ma saiʻia ʻi hono tokangaʻi e fanga makapuná lolotonga e ngāue ʻa Helena mo hono husepānití. ʻOku lahi ha ngaahi pō ʻoku mau maʻu meʻatokoni efiafi mo ako folofola fakataha ai mo e tokotaha kotoa pē.

Fēfē ʻa e Moʻui Leleí mo e Tokangaekina ʻo e Moʻui Leleí?

ʻOku tui ʻa Sungi mei Soulu, Kōlea Tonga, ʻoku ʻuhinga ʻa e sino moʻui leleí ki ha moʻui fuoloa. ʻOku pehē foki ʻe Sungi ʻokú ne lava ʻo fakakaukau lelei ange kapau ʻe fakamālohisino maʻu pē. Naʻá ne fokotuʻutuʻu mo ha kau mēmipa kehe ʻi hono kaungāʻapí ha kulupu fakamālohisino ʻoku fakahoko fakaʻaho.

ʻOku tokolahi ha kau maʻu vāhenga mālōlō ʻoku nau maʻu ha palopalema fakaemoʻui lelei pea ʻikai ke nau lava ʻo muimui ʻi he sīpinga fakamālohisino ʻa Sungí, ka ko e tokolahi tahá te nau lava ʻo kumi ha ngaahi founga ke luelue ai, pea ʻe lava ha tokolahi ʻo fili ha meʻatokoni ʻoku fakatupu moʻui lelei angé.

ʻOku fie maʻu ʻe Filieta, ʻa ia ʻoku nofo ʻi Hemipeki, Siamané, ha tokoni fakafaitoʻo makehe he ʻikai lava ʻe hono fāmilí ʻo fakahoko. Ko ia naʻá ne nofo ʻi ha fale ʻoku lava ke maʻu ai hono faitoʻo totonú. ʻOkú ne fetuʻutaki maʻu pē mo ʻene fānaú pea fiefia ʻi he ngaahi feohi ʻi he fale vāhenga mālōlō ʻokú ne ʻi aí.

Ko e Hā Te Ke Fakaʻaongaʻi Ki Ai Ho Taimí?

ʻĪmisi
older man making plans for retirement activities

ʻI Lākosi, Naisīliá, ʻi he taimi naʻe maʻu vāhenga mālōlō ai ha faiako ko ʻApasi, naʻá ne ongoʻi taʻelata peá ne manatu melie ki heʻene ngāue fakataha mo e kakai kei talavoú. ʻI heʻene vēkeveke ke fai ha ngāué, naʻe tokoni hono koló ke ne fakaava ha ʻapiako fakataautaha. ʻOkú ne saiʻia he toe feohi mo e fānaú.

Naʻe hohaʻa ʻa Tēvita, ʻo ʻIutā, USA, ki ha ngaahi meʻa fakaemoʻui lelei ʻo makatuʻunga mei ai ʻene maʻu vāhenga mālōlō ʻi hono taʻu 72. Lolotonga ʻene fakaakeaké, naʻe kei hoko atu pē e fua fatongia hono uaifi ko Silá, ko e palesiteni Fineʻofa ʻo e uōtí. ʻI he taimi naʻe tukuange ai iá, ne na talanoa mo ʻena pīsopé fekauʻaki mo ha ngaahi faingamālie ngāue tokoni kehe, pea naʻe fokotuʻu ange ʻe he pīsopé ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻe Tēvita ʻene aʻusia ʻi heʻene hoko ko ha pule ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni fakaetangatá pea ʻe lava ʻa Sila ʻo fakaʻaongaʻi ʻene taukei ko ha tokoni fakangāue ke ngāue ʻi ha senitā kumi ngāue ʻa e Siasí.

Naʻe ʻikai fuoloa kuo ui kinaua ke na ngāue fakafaifekau. ʻOku pehē ʻe Tēvita, “ʻOkú ma fiefia ai. ʻOkú ma fakatou fakahoko e ngaahi meʻa ʻokú ma lava ʻo faí, pea te ma lava ʻo tokoni ʻo fakatatau ki homa iví.”

ʻOku maʻu ʻe ha kau maʻu vāhenga mālōlō tokolahi ha fiemālie ʻi heʻenau hoko ko ha kau faifekau ngāue tokoni, kau faifekau matuʻotuʻa, pe kau ngāue tokoni ʻi hono fakahoko ha ngāue he koló. Ko hono moʻoní ʻokú ke maʻu ha ngaahi pōtoʻi ngāue pau te ne lava ʻo tāpuekina e niʻihi kehé mo tokoniʻi koe ke ke tokoni ʻi ha ngaahi founga ʻoku mahuʻingamālie. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke tatali kae ʻoua kuó ke maʻu vāhenga mālōlō. Te ke lava ʻo kamata he ʻahó ni ʻaki haʻo fekumi ki ha ngaahi faingamālie ngāue tokoni ʻi he feituʻu ʻokú ke nofo aí. Vakaiʻi e ngaahi ʻapiakó, ngaahi senitā fakaekoló, laipelí, mo e ngaahi meʻa peheé. ʻI he ngaahi feituʻu ʻoku maʻu ai ʻa e JustServe.org, vakaiʻi e lisí ke ʻiloʻi e meʻa te ke lava ʻo fakahoko ke tokoní. ʻI he taimi te ke maʻu vāhenga mālōlō aí, te ke maʻu leva e ongo ki he ngaahi meʻa te ke lava ʻo faí.

Ko e Hā ʻa e Ngaahi Meʻa Lelei Taha ke Fakahokó?

ʻI he ʻamanaki ke ke maʻu vāhenga mālōloó, te ke lava ʻo fakafaingamālieʻi e meʻa kotoa ʻaki haʻo palani ha ngaahi taumuʻa ʻe ʻaonga kiate koé. Naʻe fai ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, Ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa e faleʻi ko ʻení: “ʻI heʻetau fakakaukauʻi e ngaahi fili kehekehé, ʻoku totonu ke tau manatuʻi ʻoku ʻikai feʻunga pē ke lelei ha meʻa. ʻOku ʻi ai haʻatau ngaahi fili ʻoku toe lelei ange pea ko e lelei tahá ha niʻihi.”2

ʻI hoʻo fakakaukau ki he faleʻi ko iá, ko ha ngaahi meʻa ʻeni te ke lava ʻo fakakaukau ki ai hili hoʻo maʻu vāhenga mālōloó:

  • Hokohoko atu hono fokotuʻu e Fakamoʻuí ke hoko ko e uho hoʻo moʻuí.

  • Ngāue fakafaifekau—pe ngāue fakafaifekau tuʻo lahi.

  • Tokanga taha ki he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé.

  • Tuku ha taimi ki ho fāmilí.

  • Ngāue tokoni ʻi homou koló.

  • Kamataʻi ha ngoue vesitapolo. Vahevahe ʻa e meʻa ʻokú ke toó.

  • Tokoniʻi e ngaahi makapuná pe fānau ako kehé ʻi heʻenau akó.

  • Lēsisita ʻi ha ngaahi faingamālie ako taʻetotongi ʻi he ʻinitanetí.

  • Ako ha pōtoʻi ngāue pe meʻa fakamānako foʻou.

  • Keinanga ʻi he folofolá.

  • Faʻufaʻu pe hoko atu ha polokalama fakamālohisino ke tauhi hoʻo moʻui leleí mo fakamālohia ho sinó.

Hangē ko ia kuo lea ʻaki ʻe Palesiteni Nalesoní: “ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke toe lahi ange ʻa hono fakatafoki homou lotó, ʻatamaí, mo e laumālié ki heʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. Tuku ke hoko ia ko hoʻo meʻa angamaheni foʻoú.”3 ʻI hoʻo palaní, te ke lava ai ʻo ʻamanaki atu mo tali lelei hoʻo maʻu vāhenga mālōloó ko ha taimi ʻo ha ngaahi kamataʻanga foʻou.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “Neither Trust in the Arm of Flesh” (Brigham Young University commencement address, Apr. 23, 2009), 2, speeches.byu.edu.

  2. Dallin H. Oaks, “Good, Better, Best,” Liahona, Nov. 2007, 104–5.

  3. Russell M. Nelson, “Ko ha Meʻa Angamaheni Foʻou,” Liahona, Nōvema 2020, 118.