2022
Ko Hono ʻAi e Ngāue Fakaetauhí ke ʻUhingamālié
Sānuali 2022


Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ngāue Fakaetauhí

Ko Hono ʻAi e Ngāue Fakaetauhí ke ʻUhingamālié

Kapau ʻokú ke fifili pe ʻoku ʻuhingamālie nai hoʻo ngāue fakaetauhí, fakakaukau ki he ngaahi meʻá ni.

ʻĪmisi
woman hugging a young woman in a wheelchair

ʻOku faingofua ke tau fifili pe ʻoku hoko nai ha faikehekehe ʻi heʻetau ngāue fakaetauhí, tautautefito ki he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo hotau ngaahi faingataʻaʻiá.

ʻI he taimi ne teʻeki ke u heka saliote aí, naʻá ku manako he sio ki hono paasi holo he Fineʻofá ha kiʻi palakipoe. Ne u faʻa hiki ai hoku hingoá ke fai ha ngāue tokoni. Ko ha founga ia ke fakahaaʻi ai ʻeku loto fiemālie “ke fefuaʻaki ʻa [ʻetau] ngaahi kavengá” (Mōsaia18:8).

Naʻe ʻikai ko ha foʻui ʻo e kiʻi palakipoé,ʻa e ʻikai ke u toe lava ʻo hiki ki ai hoku hingoá. Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ke u lava ʻo tohi hoku hingoá. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo puke ʻa e kiʻi palakipoé koeʻuhí ko hoku faingataʻaʻia fakaesino. Naʻe ʻikai ʻamanaki ha taha ia ke u hiki ai hoku hingoá. Ka naʻá ku fie fakahoko moʻoni ia! ʻOku ʻākilotoa kitautolu ʻe he ngāue tokoní ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá mo fakafehokotaki kitautolu ki he niʻihi kehé. Naʻá ku fuʻu fie maʻu vivili ʻa e ongoʻi fehokotaki ko iá.

Koeʻuhí naʻá ku fie maʻu ha kakai ke tokoni mai ʻi hono tauhi aú, naʻe hangē naʻe ʻikai hano ʻaonga ʻo ʻeku ngāué ki he ngāue naʻe fie maʻu mei he niʻihi kehé ke nau tokoniʻi aú. Naʻe hoko ʻa e kiʻi palakipoé ko ha fakamanatu ʻo e meʻa naʻe ʻikai ke u toe lava ʻo fakahokó—ka naʻe toki fakatokangaʻi ʻe he fineʻofa naʻe ngāue fakaetauhi mai kiate aú ʻeku fakaʻānauá.

Naʻá ne ʻeke mai pe ko e hā te u fie fakahoko ke u tokoni aí, kae ʻikai ko e meʻa pē ne u fie maʻu ke fakahoko maʻakú. Naʻá ne hiki leva hoku hingoá ʻi he kiʻi palakipoé. Naʻá ne haʻu ki hoku ʻapí ʻo tokoniʻi au ke ngaohi e meʻatokoni naʻá ku fie tokoni ke teuteu maʻá e niʻihi kehé. Naʻe ʻikai ke ne teitei pehē mai ʻoku lahi ange e tokoni ia ʻoku fie maʻu kiate aú pea ʻoku ʻikai totonu ke u feinga ke tokoni ki he niʻihi kehé. Naʻá ne fiefia ke feohi mo au.

ʻI he fakaʻosingá, naʻá ku fakatokangaʻi naʻe ʻaonga ʻeku ngaahi ngāué. Naʻá ku lava ʻo fakahoko ha meʻa ʻi he tokoni ʻeku fineʻofa ngāue fakaetauhí. ʻOku tatau ai pē pe naʻe mahuʻinga e meʻa ia ko iá ki ha taha kehe pe ʻikai, ka naʻe ʻaonga ia kiate au. Neongo naʻe ʻikai ʻaonga fakahangatonu ia ki hoku fāmilí pe fakamoʻui hoku sinó, ka naʻe tokoni ia ke fakamoʻui hoku lotó.

ʻEmelī Pakimaea

ʻIutā, USA

ʻI Heʻene tokoní, ʻOkú Ke Mahulu Hake ʻi he Feʻunga Peé

ʻĪmisi
the Old Testament prophet Enoch and people from the city of Zion

Ko e Liliu ʻo e Kolo ko Saioné, tā fakatātaaʻi ʻe Del Parson; laʻitā ʻo e sioʻata fakaʻata lahí mei he Getty Images

ʻOku angamaheni ke te ongoʻi taʻefeʻunga ke fakahoko e ngāue ʻa e ʻEikí. Naʻe ongoʻi pehē foki mo e palōfita ko ʻĪnoké. ʻI he taimi naʻe fekauʻi ai ia ʻe he ʻEikí ke ui ʻa e kakaí ke fakatomalá, naʻá ne hohaʻa koeʻuhí he “ko ha tamasiʻi pē [ia], pea [naʻe] fehiʻa ʻa e kakaí kotoa pē ʻiate [ia]; he [naʻe] tōʻohi [ʻene] leá” (Mōsese 6:31).

Ka naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí te Ne ʻia ʻĪnoke pea ʻe ʻiate ia Hono Laumālié, pea “te [Ne] fakatonuhiaʻi ʻa [ʻene] ngaahi lea kotoa pē; … ko ia,” naʻá Ne fakaafe ʻo pehē, “ʻaʻeva mo au” (Mōsese 6:34)..

Naʻe talangofua ʻa ʻĪnoke ki he meʻa naʻe fekau ʻe he ʻEikí, pea naʻá ne hoko ko ha ivi tākiekina lahi ki he kakaí, ʻo ʻikai koeʻuhí ko hono mālohi ʻoʻoná ka koeʻuhí ko e “mālohi ʻo e lea naʻe tuku kiate ia ʻe he ʻOtuá” (Mōsese7:13).

Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ke Fakakaukau ki Aí

Kapau ʻokú ke fifili pe ʻoku ʻuhingamālie nai hoʻo ngāue fakaetauhí, fakakaukau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení:

  1. ʻE tokoni hono maʻu ha mahino ki he ngāue fakaetauhí mo hono ngaahi taumuʻá ke tau fakamaauʻi totonu ange ai ʻetau ngaahi ngāué.

    • ʻOku mahulu hake ʻa e ngāue fakaetauhí ʻi hano fokotuʻu pē ha ngaahi vā fetuʻutaki ʻoku mālohi angé; ʻoku fekauʻaki ia mo hono tokoniʻi e niʻihi kehé ke fakamālohia honau vā fetuʻutaki mo e Fakamoʻuí.1

    • Ko e ngāue fakaetauhí ʻoku ʻikai ko ha ngāue pē ke fakahoko; ko e founga ia ʻoku tau moʻui ʻaki ai ʻetau ngaahi fuakava ke tauhi kiate Iá ʻaki ʻetau fetauhiʻakí.

    • ʻOku ʻikai muimui e ngāue fakaetauhí ʻi ha founga kuo fokotuʻutuʻu pau. ʻOkú ne tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau fakafeʻungaʻi kitautolu ki he tūkungá mo fekumi ki ha ueʻi fakalaumālie ke ngāue fakaetauhi ʻo hangē ko ia naʻe mei fai ʻe he Fakamoʻuí.

  2. ʻE lava ke liliu ʻetau fakakaukaú ʻi he mahino ʻa e founga ʻoku ʻafioʻi ai ʻe he ʻOtuá ʻetau ngāue fakaetauhí.

Ko e Hā Te Tau Lava ʻo Fakahokó?

Fakakaukau ʻi he faʻa lotu ki he meʻa te ke lava ʻo fakahokó, kae ʻoua ʻe hohaʻa ki he meʻa ʻokú ke pehē he ʻikai te ke lava ʻo faí. Pea toki ngāueʻi leva. ʻI hoʻo ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻEikí, te Ne lava ʻo fakalahi hoʻo ngaahi ngāué mo fakaʻaongaʻi kinautolu ke tāpuakiʻi koe mo e niʻihi kehé (vakai, 2 Nīfai 32:9).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Russell M. Nelson,“Ko e Ngāue Fakaetauhi ʻi he Mālohi mo e Mafai ʻo e ʻOtuá,” Liahona, Mē 2018, 69–70.

  2. Ke ako lahi ange fekauʻaki mo ʻŌliva Kulenisā mo e founga ʻoku fuatautau ai ʻe he ʻOtuá ʻetau lavameʻá, lau ʻa e Boyd K. Packer, “The Least of These,” Liahona, Nov. 2004, 86–88.

  3. Henry B. Eyring, “Rise to Your Call,” Liahona, Nov. 2002, 77.