2022
Ko e Talaʻofa ʻo e Kau Atú
Sānuali 2022


Fakaʻilekitulōnika Pē

Ko e Talaʻofa ʻo e Kau Atú

Mei ha lea ʻi he Brigham Young University Women’s Conference naʻe fai ʻi he ʻaho 29 ʻo ʻEpeleli, 2021.

Ko e talaʻofa ʻo e Fineʻofá te tau lava ʻo hoko ko ha sosaieti ʻo Saione. Ko hotau fatongia ʻi heʻetau hoko ko e ngaahi tokoua ʻi he Fineʻofá, ke tau fepoupouʻaki.

ʻĪmisi
kulupu ʻo ha kau fafine ʻoku nau fefāʻofuaʻaki

ʻOku tau haʻu kotoa ki he māmaní mo ha fakaʻānaua ke tau kau atu. ʻI he taimi ʻe niʻihi te tau lava ʻo maʻu ha vā fetuʻutaki vāofi mo e niʻihi kehé, pea faingataʻa he taimi ʻe niʻihi. Te tau lava fēfē nai ʻo fetokoniʻaki ke tau ongoʻi ʻa e malu mo e ʻofa tatau ʻa ia naʻa tau aʻusia ʻi hono tali kitautolu ʻi hotau ʻapi fakalangí?

ʻI he Siasí, ko e fefine kotoa pē kuo taʻu 18 mo motuʻa angé ko ha mēmipa ia ʻo e Fineʻofá. ʻI he ʻaho ní ,ʻoku laka hake he kau mēmipa ʻe toko 7.5 miliona ʻo e houalotu makehé ni. Tatau ai pē pe ʻokú ke lolotonga ngāue ʻi he Palaimelí, Kau Finemuí, Fineʻofá, pe Lautohi Faka-Sāpaté, ʻokú ke kei kau pē ʻi he Fineʻofá. Tatau ai pē pe ʻokú ke toki ʻosi mei he akoʻanga māʻolungá, fefine ngāue maʻuʻanga moʻui, faʻē ki ha fānau iiki, fefine kuó ne aʻusia e vete malí, pe ko ha uitou—pe ko hano fakatahaʻi ʻo e ngaahi tūkunga ko ʻení—ʻokú ke kau moʻoni pē ki he Fineʻofá.

Ko e Talaʻofa ʻo ha Sosaieti ʻo Saione

Ko e talaʻofa ʻo e Fineʻofá ko ʻetau lava ʻo hoko ko ha sosaieti ʻo Saioné. ʻI heʻetau manatuʻi ko hai kitautolu mo e ngaahi fuakava kuo tau fakahokó, te tau ʻilo ai ko ha ngaahi tokoua taʻengata kitautolu. Te tau feʻilongaki neongo e fuʻu taimi fuoloa ko ia ʻi heʻetau kau fakataha ʻi hono tauʻi e [fuʻu ngatá] mo ʻene kau ʻāngeló (vakai, Fakahā 12:7) ki he totonu ke filí pea tau falala kotoa kia Sīsū ke fakahoko ʻEne talaʻofa ke hoko ko hotau Fakamoʻuí. ʻI heʻetau teuteu ki hotau taimi ʻi he māmaní, naʻa tau fakaʻamu moʻoni ko ia kotoa pē naʻa tau kau fakataha ʻi he ngāue lavameʻa ko ia ke ikunaʻi ʻa Sētané te nau lava ʻo foki mai ki hotau ʻapi fakalangí hili honau taimi ʻahiʻahiʻanga ko e kakai fakamatelié.

ʻI heʻetau fevakavakaiʻaki ʻiate kitautolu mei he tuʻunga ʻoku taʻengatá, te tau lava ʻo ʻilo ko e taha kotoa pē ko ha tokoua taʻengata. ʻOku tau fiefia fakataha ʻi heʻetau ngaahi lavameʻá, ʻoku tau fevahevaheʻaki ʻetau ngaahi mamahí, ʻoku tau fefakamolemoleʻaki ʻetau ngaahi fehalaākí, pea ʻoku tau fefakamālohiaʻaki ʻi hotau ngaahi vaivaí. Mahalo he ʻikai ke tau haohaoa ai, ka ko e meʻa pē ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke tau kamata ʻaki hano maʻu ha loto fie fai (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:34). ʻI heʻetau “loto ke fefuaʻaki [ʻetau] ngaahi kavengá,” ʻi heʻetau loto ke “tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí” mo “fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié,” ʻi heʻetau loto fiemālie ke “tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá” (Mōsaia 18:8–9), ʻoku tau tauhi ai ʻetau ngaahi fuakava mo Iá.

Ko hono moʻoní, ʻoku ʻi ai e fiemaʻu ke fakaleleiʻi. Kuo fakahaaʻi ʻe he ngaahi fakatotoló ko e ʻuhinga ʻe taha ʻoku mavahe ai e kakaí mei he tui fakalotú ko ʻenau ongoʻi ʻoku fakamāuʻi pe ʻikai talitali lelei kinautolú. ʻOku lahi ange e hoko ʻa e meʻa peheé mei he taʻe-femahinoʻaki fakatokāteliné pe taʻe-tuí. Ko e meʻa pē ʻoku fakafiefiá he ʻoku lava ke fakangata e tūkunga ko iá kapau te tau tali loto māfana mo ʻofa moʻoni ki he taha kotoa pē. Te tau lava ʻo feinga ke “hoko ko ha maama, kae ʻikai ko ha fakamaau.”1 Ko e fakamāú ko e meʻa pē ia ʻa e ʻEikí. Ko hotau fatongiá ke mafao atu ha nima mo ha loto fietokoni. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau ʻilo ai kuo tau fokotuʻu ha feituʻu malu ki he feʻinasiʻakí, ha feituʻu malu ke tupulaki ai, ko ha feituʻu malu ke tau aʻusia ai hotau tuʻunga lelei tahá.

Sio, Fakafanongo, pea Tali ʻi he ʻOfa

Ke akoako tali ʻi he ʻofa koeʻuhí ke hoko ʻa e Fineʻofá ko ha feituʻu ke ongoʻi ai ʻe he fefine kotoa ʻoku kau atu ki ai, naʻa mau fakakaukau ʻe fakafiefia ke vahevahe ha tūkunga mo fokotuʻu atu ha tali ʻe ua. ʻOkú ke pehē ko e hā e tali lelei tahá?

Tūkunga #1: ʻI he houalotu sākalamēnití, ʻokú ke sio ai ki ha faifekau kuo fakafoki vave mai ki ʻapi mei heʻene ngāue fakafaifekaú.

  • A: “Ko e hā hoʻo meʻa ʻoku fai hení? Naʻá ke toki mavahé ni atu pē. Naʻe pau nai ke ke foki mai ki ʻapi?”

  • E: “ʻOku ou fuʻu fiefia ke sio atu kiate koe. Fakamatala mai ki he [feituʻu naʻá ke ngāue aí].”

Ko e tali lelei tahá ko e “E.”

Tūkunga #2: ʻOkú ke sio ki ha ongomeʻa kei talavou ʻoku fai ʻena teiti.

  • A: “ʻOku fakafiefia e sio atu kiate kimouá. ʻOku fēfē ʻa e akó mo e ngāué?”

  • E: Kiʻi fakakuitaha mo tuiʻinima atu e talavoú ʻo fanafana leʻo lahi ange, “Ngalingali kuo vavé ni pē haʻatau mali?”

Ko e fili lelei tahá ko e “A.”

Tūkunga #3: ʻOkú ke sio ʻi he lotú ki ha ongomeʻa mali kuo kiʻi fuofuoloa ʻena malí ka ʻoku teʻeki ai ke ʻi ai haʻana fānau.

  • A: “Ko e hā kuo teʻeki ai ke maʻu ai haʻamo fānaú? ʻE maʻu haʻamo fānau ʻafē? Kuo kamata ke mo holo!”

  • E: “Fakafiefia e taimi ko ʻeni ʻoku teʻeki ke maʻu ai ha fānaú. Te mo fie maʻu nai ha taha ʻo ʻeku fānaú?”

Ko ha fehuʻi fakapoto ʻeni. ʻOku ʻikai ke lelei pea taʻe- fakaʻapaʻapa e ongo fehuʻí!

Tūkunga #4: ʻI ha ngāue tokoni fakauooti, ʻoku vahe koe ke ke ngāue mo ha mēmipa ʻoku teʻeki ke mali.

  • A: “Ko ha meʻa lelei hoʻo haʻu ʻo tokoní. “ʻOku ou tui ʻokú ke fakaʻofoʻofa ʻaupito.” Ko e hā ʻoku fuoloa ai hoʻo taʻe malí?”

  • E: “Te u loto ke toe ʻilo lahi ange kiate koe. Fakamatalaʻi mai hoʻo ngāué [pe fāmilí pe meʻa ʻokú ke saiʻia aí].”

Ko e tali lelei tahá ko e “E.”

Tūkunga #5: ʻOku tala atu ʻe hoʻo kaungāmeʻá ʻokú ne vete mo hono malí.

  • A: “He toki meʻa fakamamahi ia. Te u ʻi heni maʻu pē ke fanongo atu kapau ʻe lava ke tokoni nai ia.

  • E: “Kuó ke feinga moʻoni nai ke fai ha ngāue ki ai? ʻOku ou tokanga ki he kiʻi fānaú. Kuó ke ʻaukai nai mo lotua hoʻo filí?”

Ko e tali lelei tahá ko e “A.”

ʻI he ngaahi meʻa ko ʻení, naʻá ke fakatokangaʻi nai ha ngaahi founga te tau lava kotoa ai ʻo ngāue ke sio, fanongo, mo tali lelei ange ʻaki e ʻofá? ʻE lava foki ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi fakakaukau ko ʻeni ʻe tolú ke tau fokotuʻu ha feituʻu malu maʻa hotau ngaahi tokou.

1. Kumi ha Feituʻu ke Kau Mai ai e Taha Kotoa Pē

Fakakaukau ki he kau fafine ʻi hoʻo Fineʻofá. Ko hai ʻoku momou ke kau maí, ʻoku momou ke leá, pe ʻikai loto ke kau maí? ʻOku tau fie maʻu moʻoni ʻa e tokoua kotoa pē ke hoko ko ha konga ʻo hotau sosaieti ʻo Saioné. Te tau lava fēfē nai ʻo “loto-taha pē mo fakakaukau taha”? (Mōsese 7:18). Te tau fakakau mai fēfē nai ʻa e tokoua kotoa pē?

Ko e meʻa mahuʻinga ʻe tahá ko e vakai ki he niʻihi ʻoku ongoʻi liʻekiná. Naʻe anga ʻaki ʻe ha palesiteni Fineʻofa ʻi he uōtí, ko Kulisi, ke kumi ʻa e kakai ʻoku ʻikai ke nau kau maí. ʻI he taimi ʻokú ne sio ai kiate kinautolú, ʻokú ne fakafeʻiloaki fiefia mo sio fakamamaʻu kiate kinautolu, mo fakafanongo fakamātoato ki heʻenau fakamatalá. Koeʻuhí ko ʻene tokanga moʻoní, ʻoku nau ongoʻi ʻoku fakatokangaʻi mo fakahoungaʻi kinautolu. ʻI heʻene fakafanongó, ʻokú ne faʻa ʻiloʻi ai honau mālohingá mo e founga te nau lava ai ʻo tokoní. ʻOkú ne fakatokangaʻi ʻoku ʻi ai ha ngaahi talēniti ʻoku ʻikai fakaʻaongaʻi pe ngaahi talēniti fufū ʻoku tatali ke fakatupulaki ʻi he tokotaha kotoa pē. ʻI he founga fakalaumālie ko iá, ʻoku ʻomi e niʻihi fakafoʻituituí ke nau feohi ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea faitāpuekina e ngaahi fāmilí kotoa.

Te tau lava ʻo fai ha fakaafe lahi ange kae ʻoua kuo kau mai e tokoua kotoa pē. Te tau lava ʻo taha, mateuteu ki he sōsaieti ʻo Saioné ʻa ia te ne hoko ko e fakalahi ki heʻetau Fineʻofa uouangataha o e ʻaho ní.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henry B. Eyring ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Naʻa mo e … [ngaahi faikehekehé] ʻe lava ke hoko ia ko ha faingamālie. ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau vakai ki ha faikehekehe ʻi ha taha kehe, ʻo ʻikai ko ha maʻuʻanga ʻo e ʻitá ka ko ha tokoni.”2 ʻE lava ʻe he ngaahi faikehekehé ʻo ngaohi hotau māmaní ke koloaʻia ange. ʻI he taimi ʻoku tau fakatokangaʻi mo fakafiefiaʻi ai e ngaahi mālohingá kae ʻikai ko hotau mālohingá, te tau lava lelei ange ai ʻo fakahoko e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi Heʻene foungá.

2. Vakai ʻo ope atu ʻi he Ngaahi Faikehekehe ʻOku Hā Maí

ʻOku loto hotau tokolahi tahá ke moʻui fiefia, ka ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai lava ke tau lea pe manavasiʻi naʻa hoko ha fehalaaki. ʻOku ʻikai ke tau ʻilo e meʻa ke lea ʻakí pe ko e founga ke liliu ai e anga ʻetau fakafeangai ki he kakaí. ʻOku tau vakai ʻi he Mātiu 8:1–34, ki he founga naʻe tokoniʻi ai ʻe Sīsū e niʻihi kehé ke nau ongoʻi ʻoku nau kau ʻi Heʻene

  • fakamaʻa ha tangata kilia;

  • tokoni ki ha tamaioʻeiki ʻa e ʻeikitau Lomá;

  • fakamoʻui e faʻē ʻi he fono ʻa Pitá;

  • kapusi ki tuʻa ʻa e kau tēvoló mei ha kakai tokolahi;

  • fakalotolahiʻi ha tangata tohi he kau Siú;

  • ui ha tangata naʻe tengihia ʻene tamaí ke muimui kiate Ia;

  • valokiʻi e matangí mo fakanonga ʻa e loto ʻo ʻEne kau ākonga loto-tailiilí;

  • fakamoʻui ha ongo tangata naʻá na nofo ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi faʻitoká ʻa ia naʻe uluisino ʻiate kinaua ʻa e ngaahi laumālié peá na kalanga kiate Ia; mo

  • loto fiemālie ke mavahe mei he matāfangá ʻi he taimi naʻe kole ai ʻe he kakai tui tēvolo ʻo e koló ke Ne mavahé.

ʻOku maʻu ʻe he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻa e fofonga ke vakai ʻo fakalaka atu ʻi he ngaahi faikehekehé pea pehē ki hotau lotó, meʻa ʻoku tau malavá, mo e ngaahi fakaʻamú. ʻOku fai ʻe heʻetau kau palesitenisií ha fakaafe ke angaʻofa ange, fakahaaʻi ha tokanga fakamātoato ange, mo ʻoatu ha nima anga fakakaumeʻa.

3. Fakakau ʻa Kinautolu ʻOku Kei Sio Mai Mei Tuʻá

ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga kuo kamata ke fakahoko ai e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene kakai ʻo e fuakavá. ʻI heʻetau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá, kuo fakamoveteveteʻi kitautolu mei Hono ʻaó. ʻI he māmani ko ʻení, ʻoku tau moʻulaloa ai ki he ngaahi ʻahiʻahí mo e mamahí. Ka neongo ia, kuo talaʻofa mai hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí te Ne tānaki kitautolu ʻo hangē ko hono tānaki ʻe he motuʻa moá hono ʻuhikí ki hono lalo kapakaú kapau te tau fakatomala pea tafoki kiate Ia ʻi he loto fakamātoato moʻoni (vakai, 3 Nīfai 10:6). ʻOku tānaki kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ʻaki ʻEne tokangá mo e ʻofá. Hangē ko e fanga ʻuhikí, ʻoku tau tuʻu laveangofua, pea ʻoku tau fakafalala ki Heʻene ʻaloʻofá. ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Kalaisí, te tau lava foki ʻo tokoni ke tānaki Hono kakaí. ʻOku tau maʻu heni ʻa e fiefiá.

ʻOku kehekehe hotau ngaahi halá, ka te tau lava ʻo fetokoniʻaki. ʻOku fakafehoanaki ʻe Paula ʻi he 1 Kolinitō 12:12–27,, ʻa e sino ʻo e tangatá ki he Siasí ke fakahaaʻi ʻoku fakahoko ʻe he tokotaha fakafoʻituitui kotoa pē ha fatongia mahuʻinga ʻi he sino ʻo e Siasí. ʻOku tau maʻu kotoa ha ngaahi mālohinga mo e ngaahi vaivai. ʻOku tau maʻu kotoa ha meʻa ke tokoni ʻi hono ʻomi e niʻihi kehé kia Kalaisí, pea ʻi he taimi tatau, ʻoku tau fie maʻu kotoa ke tau toe ofi ange kiate Ia.

Te tau lava kotoa, kau ai e fānaú mo e toʻu tupú, ʻo tānaki lelei e niʻihi kehé kae lava ke nau ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá pea hoko ko e kau ākonga ʻa Kalaisi. Kapau te tau fekumi ki ha fakahā, ʻe tataki kitautolu ʻe he Laumālié, pea te tau ʻiloʻi e meʻa ke fai mo lea ʻakí ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau ongoʻi ʻoku nau kau mai.

Ko ha Fakaafe

ʻE lava nai ke ʻomi ʻe he Fineʻofá ʻa e talaʻofa ʻo e kau maí? ʻIo! ʻOku lahi fau e ngaahi faikehekehe ʻi hotau ngaahi tūkungá, ka ʻoku vahevahe ʻe kitautolu houʻeiki fafiné ha ngaahi tefitoʻi ʻulungaanga mo ha ngaahi ʻamanaki lelei ʻoku taʻengata. ʻOku ʻi ai ha fiemaʻu maʻongoʻonga ʻa e houʻeiki fafiné—mo ha taukei—ke fetuʻutaki mo e niʻihi kehé, pea ʻoku fie maʻu ke tau kau kotoa ki ai.

Ko ʻetau ngāué ʻi heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Kalaisí ke fakafaingofuaʻi ange e haʻu ʻa e kakaí kiate Iá. ʻOku tau feinga kotoa pē ke tauhi e ngaahi fekaú mo muimui ki he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí, ka ʻoku tau tōnounou kotoa ʻi ha ngaahi founga kehekehe. Ka te tau lava ʻo kei feinga pē ke lelei ange ʻi he mālohi fakalelei ʻo e Fakamoʻuí. Ko hotau fatongia ʻi heʻetau hoko ko e kau Fineʻofá, ke tau fepoupouʻaki.

ʻOku mau poupouʻi atu kimoutolu ke hokohoko atu hono fakamālohia e ngaahi haʻi ʻo e feohi fakatokouá mo e fefine kotoa pē ʻi homou uōtí pe koló, taʻu 18 ki he 108. ʻOku maʻu ʻe he tokotaha fakafoʻituitui takitaha ha tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga mo taʻe-fakangatangata, ko ia ʻeke pē kiate koe: Ko e hā te u lava ʻo fai ke fakahoko ʻa e meʻa ko ia te u malavá pea tokoniʻi kinautolu ke nau ongoʻi ʻoku nau mahuʻinga? ʻOku fie maʻu ke poupouʻi ʻe he Fineʻofá ʻa e kakai fefine kotoa pē, pea tokoniʻi ke nau ongoʻi maʻu pē ko ha konga kinautolu ʻo ʻetau fononga fakatokoua fakalangi taʻengatá.

ʻOku mau fakamoʻoni ko e ʻEikí, ʻa hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí, ʻoku tatali mo mafao mai Hono toʻukupú ke ʻomi ʻa e taha kotoa pē ki Heʻene tākangá. ʻOkú Ne ʻamanaki moʻoni te tau tokoni ʻi he ngāue mahuʻinga ko ʻeni ʻo e tānaki fakatahá ke teuteu ki Heʻene Hāʻele ʻAnga Ua Maí. ʻOfa ke tau ʻoatu ʻa e talaʻofa ʻo e kau maí ki he fefine kotoa pē ʻi he ngaahi ivi tākiekina ʻoku tau maʻú.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Stephen R. Covey, The 7 Habits of Highly Effective People (2004), 93.

  2. Henry B. Eyring, “Ke Taha Hotau Lotó,” Liahona, Nōvema 2008, 70–71.