2022
Ko e Fuofua Palesiteni Fakakolo Palāsila ʻi Sao Pauló
Sānuali 2022


Ngaahi talanoa mei he Kau Māʻoniʻoní, Voliume 3

Ko e Fuofua Palesiteni Fakakolo Palāsila ʻi Sao Pauló

ʻĪmisi
two men standing in front of a group of people with their hands raised

Ngaahi tā fakatātā ʻa Greg Newbold

Ne ʻikai fuoloa mei hono papitaiso ʻo Kolotiō mo Mele tosi Sanitosi ʻi Sao Paulo, Palāsilá, naʻe fehuʻi ange ʻe he palesiteni fakamisiona ko Uiliami Sikimilá kia Kolotiō pe te ne fie hoko ko ha kaumātuʻa. Naʻe ʻohovale ʻa Kolotiō, ka naʻá ne pehēange, “ʻIo.” ʻI heʻene maʻulotu ʻi ha ngaahi māhina siʻi mei aí, naʻe ʻikai ke ne fuʻu fakapapauʻi pe ko e hā hono ʻuhinga ʻo e hoko ko ha kaumātuʻá. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe ui kotoa e kau faifekaú ko e kau “ʻEletā,” pea ko ha kau talavou fakaofo kinautolu ne līʻoa ʻenau moʻuí ki he ʻOtuá. Kapau ko e ʻuhinga ia ʻo ʻene hoko ko e kaumātuʻá, ko e meʻa ia naʻá ne fie maʻú.1

ʻI he pongipongi Sāpate hono hokó, kimuʻa siʻi pē ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté, naʻe fakanofo ia ʻe Palesiteni Sikimila ki he tuʻunga ko e kaumātuʻá ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. ʻI heʻene ʻosí, naʻá ne pehēange, “Te tau teuteu he taimí ni ʻa e sākalamēnití mo e Lautohi Faka-Sāpaté.”

Naʻe kiʻi manavasiʻi ʻa Kolotiō. Naʻe vave ʻaupito e hoko ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, pea naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi kakato ʻa e meʻa naʻá ne faí. Ka naʻá ne muimui ki he fakahinohino ʻa e palesitení mo fakahoko hono ʻuluaki fatongia ʻi he lakanga fakataulaʻeikí.

ʻI he efiafi ko iá, lolotonga e houalotu sākalamēniti ʻa e koló, naʻe toe kole ai ʻe Palesiteni Sikimila e tokoni ʻa Kolotioó, ke fakatonulea maʻana ʻi heʻene lea faka-Pilitānia ki he Kāingalotú. Naʻe kei ako lea faka-Pilitānia pē ʻa Kolotiō pea naʻe teʻeki ke ne fakatonulea kimuʻa, ka naʻá ne loto ke feinga pē.2

ʻI he kamataʻanga ʻo e fakatahá, naʻe kole ʻe Palesiteni Sikimila ki he Kāingalotú ke nau poupouʻi ʻa hono fakanofo ʻo Kolotioó. Naʻe ʻohovale ʻa Kolotiō ʻi he mahino lelei kiate ia e lea ʻa Palesiteni Sikimilá, pea naʻe faingofua pē ʻene liliu e ngaahi leá ki he lea faka-Potukalí.

Naʻe talaange leva ʻe Palesiteni Sikimila ki he haʻofangá, ʻi he taʻu ʻe taha kuohilí, naʻá ne fai ha tohi ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo talaange ʻoku ʻikai tokolahi feʻunga ʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki lea faka-Potukali ʻi Palāsilá ke poupouʻi ʻa e ngaahi koló. Kuó ne ongoʻi mā he taimí ni ʻi heʻene fai e tohí. Kuo fakamahino ʻe he kau tangata hangē ko Kolotioó, ʻene fehalāakí. Naʻá ne fakapapauʻi ange kiate kinautolu, “Sai, kuo pau ke u fai ha tohi ʻe taha ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí.”

Naʻe hoko atu ʻa Palesiteni Sikimila ʻo pehē, “ʻI he ʻaho ní, naʻe fakanofo ai ʻa Misa Kolotiō ko ha kaumātuʻa. Te mou poupouʻi nai ia ko e fuofua palesiteni fakakolo Palāsila ʻo Sao Pauló?”

Naʻe liliu ʻe Kolotiō e ngaahi leá, ka naʻá ne moʻutāfuʻua. Naʻá ne fakakaukau ki he ʻikai ke ʻi ai haʻane taukeí. Naʻá ne fifili ʻo pehē, “Ko e hā ha ʻilo ʻoku ou maʻu?” Naʻá ne ʻiloʻi e talanoa ʻo Siosefa Sāmitá, ka kuo teʻeki ke ne lau e Tohi ʻa Molomoná. Ko e meʻa pē naʻe fie maʻu ke ne foakí ko e loto vēkeveke ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí, pea mahalo ko e meʻa pē ia naʻe fie maʻu ʻe he ʻEikí meiate iá.

Naʻá ne vakai atu ki he haʻofangá peá ne mamata ki heʻenau hikinima ke poupouʻi hono uiuiʻí. Naʻá ne ongoʻi lāngilangiʻia. Mahalo pē naʻe ʻikai lahi ʻene ʻiló, ka naʻá ne loto vēkeveke ke ngāue.3

ʻĪmisi
man playing a piano

Naʻe kamata leva e ngaahi fatongia ʻo Kolotioó he taimi pē ko iá. Naʻá ne tokangaʻi e ngaahi fakatahaʻanga ʻo e Sāpaté mo tāpuakiʻi e sākalamēnití. Naʻe akoʻi ʻe ha faifekau ʻa Kolotiō ke lau e mūsiká, pea naʻe ʻikai fuoloa kuó ne toe faʻu ha ngaahi himi ʻe uofulu nai ʻi he ʻōkaní koeʻuhí ke ne lava ʻo tā maʻá e Kāingalotu Sao Pauló. ʻI he kamataʻangá, naʻe toko taha pē hono tokoni ke tokoni kiate iá, ka naʻe fai ʻe he ongo tangatá hona lelei tahá ke fakahoko fakataha ʻena ngāué mo e ngaahi fatongia fakafāmilí ʻi heʻena ngāue fakaetauhi ki he Kāingalotu ne movetevete ʻi he fuʻu kolo lahí.

Neongo ʻene taʻetaukeí, ka naʻe falala ʻa Kolotiō ʻoku ʻi ai ha taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki hono ui ia ke tataki e koló. Naʻá ne pehē loto pē, “Kapau ko e Siasi moʻoní ʻeni, kapau ʻoku ʻi ai ha ʻOtua ʻokú Ne puleʻi, kuo pau ke Ne fili ha taha.” Kuo pau ke Ne fili ha taha ʻoku loto vēkeveke ke maʻu ʻa e mafaí mo fakahoko ʻa e ngāué.”4

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Santos, Memories of Claudio M. dos Santos, [2]; Woodworth, “Claudio Martins dos Santos,” 2; Santos, Interview, 2.

  2. Woodworth, “Claudio Martins dos Santos,” 2; Santos, Memories of Claudio M. dos Santos, [2]; Santos, Interview, 2; Claudio Martins dos Santos, Ordination Certificate, Jan. 30, 1944.

  3. Woodworth, “Claudio Martins dos Santos,” 2; Santos, Memories of Claudio M. dos Santos, [2]–[3]; Santos, Interview, 2, 5; William W. Seegmiller to First Presidency, Jan. 11, 194[3], Brazilian Mission Correspondence, CHL.

  4. Santos, Memories of Claudio M. dos Santos, [3]–[4]; Woodworth, “Claudio Martins dos Santos,” 2–3; Santos, Interview, 2–3, 5.