2022
Ko Hono Fakamālohia e Toʻu Tupú ʻo fakafou ʻi he Tokanga ʻa e Kau Pīsopelikí
Sānuali 2022


Fakaʻilekitulōnika Pē

Ko Hono Fakamālohia e Toʻu Tupú ʻo fakafou ʻi he Tokanga ʻa e Kau Pīsopelikí

ʻOku nofo ʻa e ongo faʻu tohí ʻi Siala, Palāsila.

Kuo hoko ha ngaahi ola maʻongoʻonga ki he uooti Palāsila ko ʻení ʻaki ʻenau muimui ki he faleʻi ʻa e kau taki ʻo e Siasí ke tokoniʻi e kau pīsopelikí ke nau tokanga taha ki he toʻu tangata kei tupu haké.

ʻĪmisi
kulupu toʻu tupu ʻoku nau taʻataʻalo

Ko e toʻu tupu ʻo e Uooti Jatobá ʻi loto ʻi he falelotu foʻoú.

Ngaahi taá kotoa ʻi he angalelei ʻa e ongo faʻu tohí

Naʻe fokotuʻu ʻa e Uooti Jatoba ʻi Palāsilá ʻi Māʻasi 2009, ka naʻe toki lava hono kāingalotú ʻo maʻulotu ʻi honau falelotu ne fakatapuí ʻi Nōvema 2018. Neongo naʻe houngaʻia e Kāingalotú ʻi hono lisi ʻo e ngaahi fale ke nau lotu aí, ka naʻe hanga ʻe he ʻikai ke ʻi ai ha fale tuʻu maʻú ʻo ʻai ke faingataʻa ange hono ʻai e toʻu tupú ke nau fie nofó, tautautefito ki he taimi ʻoku lahi ai ʻenau fetāʻakí, fakaʻaongaʻi ʻo e faitoʻo konatapú, mo e ongoʻi liʻekiná ʻi he ngaahi feituʻu ofi takatakai aí. Ka kuo tupu ʻeni ʻa e kulupu toʻu tupú ʻo laka hake ʻi he kau mēmipa ʻe toko 85, ʻo hoko ia ko ha makamaile fakahisitōlia ʻi he uōtí.

Ngaahi Liliu naʻe Fanongonongo ke Tokoni ki he Kau Pīsopé ke Nau Tokanga Taha ki he Toʻu Tangata Kei Tupu Haké

Ko e hā e meʻa naʻe tupu ai e tupulaki e kau mai ʻa e toʻu tupú? Ne hoko e maná ʻi he muimui ki he fakahinohino ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Russell M. Nelson ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2019 ʻo pehē: “ʻI he uooti takitaha, ʻoku tataki e kongakau toʻu tupu ʻa e ʻEikí ʻe ha pīsope, ko ha tamaioʻeiki faivelenga ʻa e ʻOtuá. Ko hono fuofua fatongia mahuʻinga tahá ke tokangaʻi e kau talavou mo e kau finemui ʻo hono uōtí. ʻOku tataki ʻe he pīsopé mo hono ongo tokoní e ngāue ʻa e ngaahi kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e ngaahi kalasi ʻa e Kau Finemuí ʻi he uōtí.”1

Naʻe toki fanongonongo kimui ʻe ʻEletā Quentin L. Cook o e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo Sisitā Bonnie H. Cordon, ko e Palesiteni Lahi ʻo e Kau Finemuí, ha ngaahi liliu fekauʻaki mo e toʻu tangata kei tupu haké mo honau kau takí. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Kuki ko e taumuʻa ʻe taha ʻo e ngaahi liliú ke “tokoniʻi e kau pīsopé mo honau kau tokoní ke nau tokanga taha ki honau ngaahi tefitoʻi fatongia ki he toʻu tupú mo e fānau Palaimelí.”2

Naʻe fakamamafaʻi leva ʻa e faleʻi ko ʻení ʻe he Kau Palesitenisī Fakaʻēliá, Fitungofulu Fakaʻēliá, pea mo e palesiteni fakasiteikí ki he siteiki ʻoku kau ai ʻa e Uooti Jatobá, Palesiteni Nivaldo Mauro dos Santos. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sanitosi: “ʻOku talamai ʻia ʻAlamā ʻnaʻe ʻikai lelei ange ʻa e tokotaha malangá ʻi he tokotaha fanongó, pea ʻikai foki ke lelei ange ʻa e faiakó ʻi he tokotaha ʻoku akó; pea ko ia naʻa nau tuʻunga tatau kotoa pē, ʻo nau ngāue kātoa, ko e tangata taki taha ʻo fakatatau ki hono iviʻ (ʻAlamā 1:26). ʻI heʻeku feinga ke ako hoku fatongiá, kuó u fakakaukauloto ai ki hoku ngaahi fatongiá. ʻOku ʻikai haʻaku toe veiveiua ko e taha hoku ngaahi fatongiá ke tokoni ke mahino mo fakatupulaki ʻe he toʻu tupú honau tuʻunga malava fakalangí. ʻOku fie maʻu heni ʻa e ʻofá mo e faʻa kātakí. ʻOku ou ʻofa ʻi he toʻu tupu ʻo e Siasí pea ʻoku ou houngaʻia ʻi he faingamālie ke tokoniʻi ai kinautolú.”

ʻĪmisi
toʻu tupu ʻoku nau fakamaʻa ha falelotu

Ko hono fakamaʻa ʻe he toʻu tupú ʻa e falelotú.

Ngaahi Liliu Naʻe Fai ʻi he Uooti Jatobá

ʻI he feinga ʻa e kau taki ʻo e Uooti Jatobá ke muimui ki he fakahinohino fakaepalōfitá mo fakalotofonuá, naʻa nau tokanga taha ai ki hono tokoniʻi e toʻu tupú ke fakatupulaki honau tuʻunga fakalangí ʻi heʻenau ngaahi fakataha alēleá mo fai ha ngaahi liliu lahi. Naʻe tokanga taha ʻenau ngaahi fakataha alēlea fakauooti ʻa e toʻu tupú ki hono tānaki ʻo ʻIsileli ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí. Naʻe kamata ke nau fakahoko ha ngaahi fakataha fakakōlomu mo ha ngaahi fakataha fakakalasi fakapalesitenisī fakauike, pea kau mai ki ai mo ha mēmipa ʻo e kau pīsopelikí. Pea naʻa nau fakakau e toʻu tupú ʻi he ngāue ʻo e fakamoʻuí. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he kau ʻa e ngāue fakaetauhí mo e ngāue tokoni ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ka naʻe toe fakamaʻa foki ai ʻa e falelotú, fakahokohoko fakamotuʻaleá, tokoni ke fakamālohia mai e niʻihi kehé, mo ha toe ngāue lahi ange. Naʻe palani foki ʻe he fakataha alēlea fakauooti ʻa e toʻu tupú ha uike ngāue fakafaifekau ke tukutaha ʻenau tokangá ki hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí ʻi honau koló. Kuo hoko ha liliu ʻi he ngaahi meʻa kotoa ko ʻeni ne fakahokó.

Naʻe vahevahe ʻe Uiliani M., taʻu 15: “Ko e ongo faifekaú naʻá na fuofua ʻomi au ki he lotú. Ne hokohoko atu ʻeku ʻalu ki he lotú koeʻuhí ko hono talitali lelei au ʻe he taha kotoa pē. Naʻá ku fakakaukau ko e haʻu ki he Siasí ni ko haʻaku fanongo pē ki ha meʻa fekauʻaki mo e ongoongoleleí pea foki ki ʻapi, ka naʻá ku fakatokangaʻi naʻe ʻikai ko ia pē—ka ko ha meʻa ia naʻe fakafiefia. ʻI he taimi naʻe uiuiʻi ai ʻa Pīsope Kili Sanitosi ke hoko ko ʻemau pīsopé, naʻá ne fakaafeʻi ʻa e toʻu tupú ke nau ngāue, mo fakataumuʻa ke ʻomi ha kakai kei talavou tokolahi ange ki he Siasí. Naʻá ne ʻiloʻi ko e kakai kei talavoú ko e kahaʻu ia ʻo e Siasí. Ko e ʻuhinga ia ʻoku ou ʻi heni aí!”

Naʻe pehē ʻe Keleusiana Telesa, ko ha taki ʻi he Kau Finemuí, ʻoku “longomoʻui ʻaupito ʻa e kau finemuí pea ʻoku nau maʻu ha holi ke ngāue. ʻOku ʻikai ʻosi ʻemau fetuʻutaki mo kinautolú, pea ʻoku mau poupouʻi e ngaahi ʻekitivitií—neongo kapau ʻoku fakahoko pē ʻi he ʻinitanetí. ʻOku fakakakato kotoa e ngaahi ngāue ʻa e kau finemuí. Pea ʻoku nau fakahaaʻi ʻenau fiefiá. Kuo faingofua ange ai e hokohoko atu e ngāue ʻa e ʻEikí mo fefakamālohiaʻaki, neongo e mahaki fakaʻauhá.”

Kuo vāofi foki ʻa e kau pīsopelikí mo e toʻu tupú ʻo tokoni ke ngāue fakaetauhi kiate kinautolu. Naʻe manatuʻi ʻe Sūleni Lōpeesi, taʻu 18: “ʻI he taimi pē ne papitaiso ai aú, ne tō mai e mahaki fakaʻauhá. Naʻe angalelei ʻaupito e pīsopé kiate au mo tokoni lahi ki hoku tokouá ʻi he taimi naʻá ne puke aí.”

ʻĪmisi
fakatahataha mai e toʻu tupú ki ha ʻekitivitī

Naʻe fakataha mai e kau talavoú mo e kau finemuí ki ha ʻekitivitī.

Ko ha Tokanga Tāfataha ki he Ngaahi ʻEkitivitií

Naʻe fai foki ʻe he kau taki ʻo e uooti Jatobá ha ngaahi liliu ki he ngaahi ʻekitivitī ʻa e toʻu tupú. Naʻe kamata ke nau fakahoko ha ngaahi ʻekitivitī fakauike, pea nau fakakau mai e fakataha alēlea fakauooti ʻa e toʻu tupú ke ʻai e ngaahi ʻekitivitií ke ola lelei ange.

Naʻe pehē ʻe Pīsope Sanitosi, “Naʻa mau ʻiloʻi ʻi he laumālie ʻo e lotu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku saiʻia ai ʻa e toʻu tupú pea mo e meʻa naʻa nau fiefia ai he taimi ko iá.” Naʻe fie maʻu ʻe he kau takí ke fakakau mai ʻa e toʻu tupú ʻi he ngaahi ʻekitivitī lelei mo māʻoniʻoní ke tokoni ʻi hono fakafepakiʻi ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻo e māmaní. Naʻe hoko atu ʻa Pīsope Sanitosi ʻo pehē: “ʻOku tau fakafonu ʻa e ʻatā ko ʻení ʻaki ʻa e ʻofá, sipotí, mo hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí. Naʻe lava ke sio ʻa e toʻu tupú ki honau kau takí hangē pē hanau kaungāmeʻá.

Ke hoko ko ha konga ʻo e ngaahi ʻekitivitī ko iá, naʻe fie maʻu ʻe he kau takí ke hoko ʻa e falelotu ʻo e Siasí ko ha senitā ki he feohi fakakaungāmeʻa foʻoú mo e fakamālohia fakalaumālié. Kuo hoko ʻa e maʻu seminelí ko ha meʻa ke tokanga taha lahi ki ai e ngaahi ʻekitivitī ko iá.

ʻĪmisi
vaʻinga soka e toʻu tupú ʻi tuʻa

ʻOku fiefia fakataha e toʻu tupú ʻi ha vaʻinga soka.

ʻOku maʻu e fiefiá ʻi he ngaahi ʻekitivitī sipoti fakaʻaho ʻi he fale ʻo e uōtí ʻi he ʻosi ʻa e kalasi seminelí. Naʻe pehē ʻe ʻElisapeti Sanitosi, ko ha faiako semineli ʻi ha taʻu ʻe hiva, “Naʻe tokoni lahi ʻaupito ʻa e foki ʻa e seminelí ki he falelotu ʻo e uōtí.” Naʻá ne pehē, ko e ʻofa ʻoku maʻu ʻe Sisitā Sanitosi ki he toʻu tupú pea mo e “tokanga ʻoku fai ʻe he kau pīsopelikí” ʻoku “mahuʻinga kiate kimautolu ke pukepuke ʻa e toʻu tupú ni ke nau tuʻu maʻu ʻi he ongoongoleleí.” Kuo kei fetuʻutaki lelei pē foki ʻa Sisitā Sanitosi mo e kau mēmipa ʻo e fāmili ʻo e toʻu tupú, tautautefito ki he mātuʻa ʻoku ʻikai ke nau kau ki he Siasí. ʻOku fakahoko ha fakataha lotu mo ha maʻu meʻatokoni efiafi maʻá e ngaahi mātuʻa ko ʻení ʻi he kamataʻanga ʻo e taʻu fakaako semineli takitaha ke fakamatalaʻi ʻa e polokalamá ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí mo kole ʻenau poupoú.

Mei he Fanga Kiʻi Meʻa Iiki mo Faingofuá

Mahalo naʻe fakakaukau ha kakai ʻe niʻihi ko e tupu tokolahi ʻo e toʻu tupu ʻoku maʻulotu mo e Uooti Jatobá ko e ola ia ʻo ha ngaahi fuʻu ngāue lahi. Ka ko e ngaahi ola ko ʻení ʻoku maʻu ia mei he muimui pē ki he faleʻi ʻa e kau taki ʻo e Siasí ke tokoniʻi e kau pīsopelikí ke nau tokanga taha ki he toʻu tangata kei tupu haké mo fakakau mai e toʻu tupú ʻi he kongakau ʻa e ʻEikí ke tānaki ʻa ʻIsileli ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “Kau Fakamoʻoní, Ngaahi Kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, mo e Ngaahi Kalasi ʻa e Kau Finemuí,” Liahona, Nōvema 2019, 39.

  2. Quentin L. Cook, “Ngaahi Liliu ke Fakamālohia ʻa e Toʻu Tupú,” Liahona, Nōvema 2019, 41.