2022
Ko e Hoko ʻo Loto-Toʻa Fakaelotó
Sānuali 2022


Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko e Hoko ʻo Loto-Toʻa Fakaelotó

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Sevile, Sipeini.

Naʻe teʻeki ke u aʻusia ʻa e loto-hohaʻá kae ʻoua kuó u foki ki ʻapi mei heʻeku ngāue fakafaifekaú, ko ia naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi pe ʻe anga fēfē haʻaku laka ki muʻa.

ʻĪmisi
smiling young woman

Laʻitā ne ngāue ʻaki ai ha kau mōtolo

Naʻe lelei ʻa e moʻuí ʻo hangē ko ʻeku palaniʻí.

Kuó u mei ikunaʻi ʻeku ngāue fakafaifekaú. Naʻe fakamālohia ʻeku fakamoʻoní ʻi he māhina ʻe 18 kuo hilí, pea fakalahi ʻeku vīsone ki he palani ʻo e fakamoʻuí. Kuo teʻeki ha toe taimi ne u ongoʻi ofi ange ai ki hoku Fakamoʻuí mo ʻeku Tamai Hēvaní. Naʻe ngali fakafiefia ʻa e moʻuí.

ʻIo, naʻá ku aʻusia mo hoku fāmilí ha ngaahi faingataʻa, ka ko hono fakakātoá, naʻá ku fiefia pea lahi mo ha ngaahi palani ki he meʻa ʻe hoko maí. Ka naʻá ku foki mai ki ʻapi. Naʻe mātuʻaki fakaʻohovale e meʻa ne hokó. Naʻá ku faingataʻaʻia ʻi he fakaangaanga ki he moʻui fakaʻahó. Naʻá ku hohaʻa taʻe-tuku fekauʻaki mo hono fakahoko ʻo e ngaahi fili ʻoku leleí mo talangofua kakató. Naʻá ku feinga mālohi ke nofo maʻu ʻi he tuʻunga fakalaumālie māʻolunga ne u maʻu ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú koeʻuhí naʻá ku manavasiʻi kapau he ʻikai ke u fai ia, te u hōloa fakalaumālie.

ʻI he fakaʻau ke lahi ange ʻeku ongoʻi mafasiá, naʻe kamata ke u fefaʻuhi mo e loto-hohaʻá. Naʻe fakaʻau ke lahi ange ʻene toutou hokó, pea faifai pē ʻo u ongoʻi hangē kuó u melemó.

Meʻapangó, ne u fūfuuʻi ʻeku ngaahi ongó mei hoku fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻikai ko ha meʻa ia ke te mā ai ʻi he loto hohaʻá mo e loto-mafasiá, ka naʻá ku ongoʻi taʻe-mapuleʻi au mo hē ʻo ʻikai ke u teitei ʻiloʻi e founga ke fakahaaʻi ai ʻa e meʻa ne u aʻusiá ke fekumi ki ha tokoní.

Meʻamālié, ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻa e ʻEikí ke tataki kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau tafoki ai kiate Iá. Hili haʻaku fakalaulauloto mo lotu, ne ueʻi au ke u talanoa ki hoku tokouá mo hono uaifí. Naʻá na tokoniʻi au ke u ʻiloʻi naʻe ʻikai ke u “vale” ʻo hangē ko ʻeku fakakaukaú pea ʻe lava ke hoko ʻa e ngaahi faingataʻaʻia fakaelotó ki ha taha pē.

Naʻe fakamoʻoni ʻa Sisitā Leina I. ʻApeto, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá, ki he foʻi moʻoni ko ʻení: “Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina, ʻe lava ke hoko ia ki ha taha pē ʻo kitautolu—tautautefito ki he taimi ʻoku tau hoko ai ko e kakai tui ki he palani ʻo e fiefiá, ʻoku tau fakamafasiaʻi kitautolu ʻi heʻetau fakakaukau ʻoku fie maʻu ke tau haohaoa he taimí ni peé. ʻE malava ke fakatupu lōmekina e faʻahinga fakakaukau peheé. Ko e haohaoá ko ha founga moʻui ia ʻe fakahoko ʻi he kotoa ʻetau moʻui fakamatelié pea toe ope atu ai—pea ʻe toki maʻu pē ia ʻi he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí.”1

Ko ha Kalasi Ueʻi Fakalaumālie

ʻI heʻeku lotu ki he Tamai Hēvaní ke maʻu ha fakahinohinó, naʻá ku fakatokangaʻi naʻe fie maʻu ke u ʻoange ha faingamālie ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni kuó Ne ʻomi maʻatautolú, pea naʻe fie maʻu ke u ako mo liliu ke hoko ʻo toe lelei ange. ʻOku ou fakamālō ne u maʻu ha faingamālie ʻi he taimi ko iá ke u ʻalu ki he kalasi loto-toʻa fakaeloto ʻa e Siasí. Naʻe hangē ne hoko mai e faingamālié ʻi he taimi totonu, pea ʻoku ʻikai ke u tui ko ha meʻa ia naʻe hoko noa pē.

ʻI he tohi lēsoní, ʻoku fakaʻuhingaʻi ʻa e loto-toʻa fakaelotó ʻo hangē ko ʻení:

  • “Ko e malava ko ia ke liliu ki he ngaahi faingataʻa fakaelotó ʻi he loto-toʻa mo e tui ʻoku fakatefito ʻia Sīsū Kalaisí.

  • “Ko hono tokoniʻi koe mo e niʻihi kehé ʻi he lelei taha te ke ala lavá.

  • “Kole ha tokoni lahi ange ʻi hano fie maʻu.”2

ʻI hono fakalea ʻe tahá, ko e loto-toʻa fakaelotó ko ha meʻa ia ʻoku tau fie maʻu kotoa.

Kiate aú, ko e kalasi fakalaumālie ko ʻení ko ha fakaʻilonga mahino ia ʻoku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo ia he taimí ni ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOkú Ne finangalo ke tokoniʻi kitautolu ke tau laka atu ki muʻa ʻi he hala foki kiate Iá. Naʻe tokoni ʻeku vakai ki he ngaahi tafaʻaki fakaʻofoʻofa ʻo e kalasi ko ʻení ke u fakatokangaʻi ai ʻa e loloto ʻo e ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní kitautolu mo ʻetau ngaahi fie maʻu fakafoʻituituí, pea naʻá ku ongoʻi ha nonga ʻi he kamata pē ke u akó. ʻOku akoʻi ʻe he kalasí ha ngaahi moʻoni taʻengata mahino mo mālohi ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻi heʻetau moʻuí ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi palopalema ʻo e moʻui lelei fakaeʻatamaí, ʻo tatau ai pē pe ko kitautolu pe ko ha taha ʻoku tau ʻofa ai.

ʻOku maʻu ha taha ʻo e ngaahi akonaki ne u ongoʻi makehé ʻi he vahe 9, “Providing Strength to Others (Ko Hono Foaki ʻo e Mālohi ki he Niʻihi Kehé).” Ko e vahe ʻeni naʻá ne tokoniʻi au ke faifai peá u fekumi ki ha tokoni lahi angé. ʻOkú ne akoʻi e tefitoʻi moʻoni ʻo e fetokoniʻakí. Naʻá ku ako hono mahuʻinga ke tokoniʻi e niʻihi kehé ʻaki hono poupouʻi ʻenau ngaahi ongo fakaelotó, mo e fakakaukaú pea tokoni ʻi he manavaʻofa mo e loto mahino. Naʻá ku toe fakatokangaʻi foki naʻe fie maʻu ke u falala ki he niʻihi kehé ke nau tokoniʻi au ʻi hoku ngaahi faingataʻaʻiá.

ʻI he taimi naʻá ku lava ai ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi fakakaukau ko ʻení ke fakahoko mo talanoa ki hoku fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá fekauʻaki mo ʻeku ngaahi faingataʻaʻia fakaeʻatamaí, naʻá ku ʻohovale ʻi heʻenau manavaʻofa mo ʻikai loto fakamāú. Naʻá ku maʻu ha tokoni lahi meiate kinautolu.

ʻOku ou ongoʻi naʻe mei fakalalahi mo kovi ange ʻeku loto-hohaʻá kapau naʻe ʻikai ke u vahevahe hoku ngaahi faingataʻaʻiá mo e niʻihi ʻoku ou ʻofa aí. Pea naʻe tokoni ʻa e aʻusia ko ʻení ke u alanima atu ʻo kaungā-ongoʻi mo e niʻihi kehé ʻenau ngaahi loto-hohaʻá mo e ngaahi palopalemá foki.

Te Tau Lava ʻo Fehangahangai mo e Kahaʻú ʻi he ʻAmanaki Lelei

ʻOku fakaoli kiate au e taimi naʻá ku foki mai ai mei he ngāue fakafaifekaú, naʻá ku fuʻu hohaʻa fekauʻaki mo e mole ʻa e “tuʻunga fakalaumālie” ne u maʻu lolotonga ʻeku ngāue fakafaifekaú, koeʻuhí he ʻoku ou ʻiloʻi he taimí ni ko e foki ki ʻapí ko e kamataʻanga pē ia ʻo ha moʻui foʻou, ʻa ia te u maʻu ai ha ngaahi founga foʻou ke fakaloloto ai ʻeku tuí.

Kuo tupulaki mo fakaloloto ange hoku vā fetuʻutaki fakataautaha mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí talu mei heʻeku foki ki ʻapí, tautautefito koeʻuhí ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻá ku ako ʻi he kalasi loto-toʻa fakaeloto ko ʻení pea ʻi he falala ki he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí ki ha tokoní. ʻOku ou ongoʻi ʻokú Na moʻoni ange mo kau ʻi heʻeku moʻui fakaʻahó.

Kuó u ako mo tali ia ʻi heʻetau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau liliu, ako, mo feinga maʻu pē. Neongo e feliliuaki ʻa ʻetau moʻuí, ʻoku ʻikai feliliuaki e Tamai Hēvaní ia. Naʻe ʻikai ke Ne ʻamanaki mai te u haohaoa ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú, pea ʻoku ʻikai ke Ne ʻamanaki mai ki ha meʻa pehē he taimí ni. ʻOkú Ne ʻofa pē ʻiate au mo finangalo ke hokohoko atu ʻeku feinga kiate Iá mo fai e lelei taha te u lavá ʻi heʻeku foki kiate Iá.

Sai, koeʻuhí pē ko ʻeku toʻo e kalasi loto-toʻa fakaeloto ko ʻení, ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku ʻikai ke u toe hohaʻa pe aʻusia e ngaahi taimi ʻoku ou ongoʻi lōmekina ai ʻi heʻeku manavasiʻi ki he kahaʻú. ʻOku kei hoko pē ia he taimi ʻe niʻihi. Ka ʻoku ou ʻiloʻi he taimí ni ʻa e ngaahi sīpinga ko ʻení pea kuó u ʻilo ha ngaahi meʻa ke ne tokoniʻi kinautolu ʻi ha founga lelei ange, ʻo fakatupulaki e tuʻunga lelei ʻo ʻeku moʻui fakaʻahó.

ʻI hono fakaʻosingá, naʻe akoʻi au ʻe he kalasi ko ʻení ki he founga ke matuʻuaki e ngaahi taimi ʻoku ou aʻusia ai e loto-hohaʻá mo e faingataʻá. Naʻá ne akoʻi au ke u faʻa kātaki mo angaʻofa kiate au mo ʻeku ngaahi tōnounoú. Pea naʻá ku ako ke mahino kiate au ʻa e founga ʻoku ʻafioʻi ai au ʻe he ʻOtuá pea ʻoua naʻa fakailifiaʻi au ʻe he ngaahi meʻa taʻepau ʻo e kahaʻú.

Kuó u fakatokangaʻi ʻoku tau maʻu e ngaahi meʻangāue ʻoku fie maʻu ke tau ʻiloʻi e founga ke “filí … kae ʻikai fakamālohiʻi ke ngāue ʻi ha faʻahinga founga” (2 Nīfai 2:26) ʻaki ʻetau ngaahi ongó ʻi he hokohoko atu ʻetau ʻunu ofi kia Kalaisí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Reyna I. Aburto, “Lolotonga e Ngaahi Faingataʻá, ʻEiki Ta Feʻao Pē!,” Liahona, Nōvema 2019, 58.

  2. Finding Strength in the Lord: Emotional Resilience (2021), 8, ChurchofJesusChrist.org.