2022
Hoko ko ha Tokotaha Fuakava ʻi he Lotolotonga ʻo ha Kakai Fuakava
Fēpueli 2022


Hoko ko ha Tokotaha Fuakava ʻi he Lotolotonga ʻo ha Kakai Fuakava

ʻOku liliu kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau tali mo tauhi ai ʻa e ngaahi fuakava ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ki Heʻene fānau kotoa pē.

ʻĪmisi
photographs of Charlotte with her brother and her husband

ʻI he fanongo ʻa Sālote mo Mōkani (peesi hanga mai) ki he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, naʻá na loto fiemālie ke muimui ʻi he Fakamoʻui. ʻI lalo; Ko Sālote ʻi heʻene papitaiso: Sālote mo Lōleini ʻi heʻena kei kaumeʻa pea ʻi heʻena sila ʻi he Temipale Switzerland ʻi he 1995.

ʻAta mei mui, ngaahi tuliki mo e tapa ʻo e ʻū tā ʻi he ʻalapamá mei he Getty Images

Ne u fuofua fetaulaki mo Lekisi Kālosi ʻi he 1995 ʻi Falanisē. Naʻe ʻikai ko ha mēmipa ia ʻo e Siasí. Naʻe teu ke silaʻi hono ʻofefine ko Sāloté ʻi he Temipale Bern Switzerland ʻi he ʻaho hono hokó, peá ne tohi mai ʻo kole pē ʻe lava ke afe mai hoku ʻōfisí ke fetaulaki mo au. Naʻá ne fanongo naʻá ku faʻa fakaʻekeʻeke fekauʻaki mo ia, pea naʻá ne hohaʻa pe ko e hā hono ʻuhingá.

Naʻá ku ʻiloʻi peá u tanganeʻia ʻi heʻene ongo tamaiki lalahi kei talavou, ko Sālote mo Mōkení, ʻa ia naʻá na papitaiso ʻi he ngaahi taʻu siʻi kimuʻá, ʻi he 1991 lolotonga ʻeku hoko ko e palesiteni ʻo e Misiona France Bordeaux. Hili ʻeku fetaulaki mo Sālote mo Mōkení, naʻá ku ofo mo hoku uaifi ko Kefí ʻi hona ʻulungaanga leleí.

Naʻe toki faitohi mai ʻa Mōkeni fekauʻaki mo ʻene papitaiso mo fakahoko ha ngaahi fuakavá, ʻo pehē: “Kimuʻa [peá u ʻilo ʻa e ongoongoleleí], naʻá ku hoko ko ha taʻu 18 taʻe tui ʻOtua, ʻo fakaʻamua ʻa e fiefia moʻoní kae ʻikai ʻilo ʻa e feituʻu ke maʻu ai iá. Naʻe ueʻi mālohi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní hoku lotó pea ʻikai ai ke u loto ke fakamamahiʻi ʻeku Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisí. Ko e ʻuhinga ia kuó u tauhi ai ʻeku ngaahi fuakava ʻi he papitaisó mo e temipalé mo ngāue ke hoko ko ha taha ʻokú ne fakaʻapaʻapaʻi e ngaahi fuakava ko iá.”1

Kia Sāloté, naʻe kamata pē ʻene fili ke moʻui ʻo fenāpasi mo e fono ʻa e ʻOtuá kimuʻa peá ne kau ki he Siasí. Hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, naʻe talamai kiate au ʻe hono ʻofefine ko ʻAmeliá ko e taimi naʻe kei taʻu hongofulu tupu ai ʻa Sāloté, “naʻá ne ongoʻi makehe mei hono ngaahi kaungāmeʻá. Naʻe inu kava mālohi, ifi tapaka, pea ʻikai tauhi ʻe hono ngaahi kaungāmeʻá ʻa e fono ʻo e angamaʻá, ka naʻe ʻikai ke ongoʻi ʻe Sālote ʻa e holi ke fai ha taha ʻo e ngaahi meʻá ni.”

Neongo pe ko e hā hona tūkungá, ka ʻi he hoko mai ʻa e faingamālié, naʻe fili ʻa Mōkeni mo Sālote ke na fai ha ngaahi fuakava mo e ʻEikí pea ne liliu lahi ʻena moʻuí koeʻuhí ko ia.

Hili ʻena papitaisó, naʻe ʻalu ʻa Sālote ki he ʻIunaiteti Siteití ke maʻu hono mataʻitohi MA ʻi he lea fakafonuá mo e ngaahi tohí pea naʻe maʻu hono ʻenitaumení ʻi he temipalé. Naʻe ngāue fakafaifekau ʻa Mōkeni ʻi ʻIngilani.

Naʻá ku ofo ʻi he mātuʻaki loto-fiemālie ʻa e ongo tamaiki taʻu ako ʻunivēsiti ko ʻení ke muimui ki he Fakamoʻuí. Pea ne u fakaʻamu ke fanongo ʻe muimui ʻena ongomātuʻá ki heʻena sīpingá.

Hili hono ui au ko ha Taki Māʻolungá pea vahe au ke u ngāue ʻi he Kau Palesitenisī Fakaʻēlia ʻo ʻIulope/Metiteleniané, ne u maʻu e kole ʻa Misa Kālosi ke ma fetaulakí peá u fakaʻamu te ne muimui ki heʻene fānaú ʻo kau ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí.

Ko e Talaʻofa ʻa e ʻEikí ke Tānaki Hono Kakaí

ʻI heʻeku ʻamanaki atu ke fetaulaki mo Misa Kālosí, naʻá ku fakakaukau ki he talaʻofa ʻa e ʻEikí ke “tānaki fakataha mai ʻa [ʻIsileli] mei he vahe ʻe fā ʻo māmaní” (3 Nīfai 16:5) ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Te Ne fokotuʻu ha kakai ʻo e fuakavá te nau “maʻu ʻa e ʻilo ki hono kakato ʻo ʻeku ongoongoleleí” (3 Nīfai 16:12). Naʻá Ne folofola ʻi hotau kuongá, “ʻE tupulekina ʻa Saione, … pea ʻe hoko ia ko ha fuka ki he kakaí, pea ʻe haʻu ki ai mei he puleʻanga kotoa pē ʻi he lalo langí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:41–42).

Neongo ʻoku ongo mai e leʻo ʻo e ʻEikí ki he kakai kotoa pē (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:4), ka naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻe “tokosiʻi” ʻa ʻEne kakai fuakavá ʻo fakahoa ki he kakai kotoa pē ʻo e māmaní ka “ko e siasi ʻo e Lamí, ʻa ia ko e kau māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻa ia [te] nau ʻi he funga ʻo e māmaní foki” (1 Nīfai 14:12). Ko e Kau Māʻoniʻoni ko ʻení, ʻoku haʻi kinautolu ʻe he ngaahi fuakava ki he ʻOtuá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 82:11), te nau tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú pea ʻe ʻikai ueʻi ʻa kinautolu (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:32) ʻi heʻenau teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:43–44).

ʻOku fakamatalaʻi ʻe Nīfai ʻa e kakai fuakava ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí: “Ko au, Nīfai, naʻá ku vakai ki he mālohi ʻo e Lami ʻa e ʻOtuá, pea naʻe tō ia ki he kau māʻoniʻoni ʻo e siasi ʻo e Lamí, pea ki he kakai ʻo e fuakava ʻo e ʻEikí, ʻa ia kuo fakamovetevete ki he funga kotoa ʻo e māmaní; pea naʻe fakamahafu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoní pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi” (1 Nīfai 14:14).

Meʻapango, he ʻe ʻi ai foki mo kinautolu “ʻe ʻikai fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí, pe ko e leʻo ʻo ʻene kau tamaioʻeikí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:14).

Ko ha Fakaafe ne ʻIkai Tali

ʻI he taimi naʻe kei ako ʻunivēsiti ai ʻa e tamai ʻa Sāloté ʻi he ngaahi taʻu 1960 tupú, naʻe akoʻi kiate ia ʻe he ongo faifekaú ʻa e ongoongoleleí. Naʻe tohoakiʻi ʻene tokangá ki he Siasi kuo fakafoki maí peá ne ongoʻi e mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ka neongo ia, naʻá ne fakakaukau ʻe ʻikai tokoni ʻene kau ki ha kiʻi siasi siʻisiʻi ʻi ʻAmeliká ki heʻene ngāue maʻuʻanga moʻui fakapalōfesinalé.

ʻI heʻeku feʻiloaki ko ʻeni mo Misa Kālosí mo fetalanoaʻaki fiefia ʻi he ʻaho ko ia ʻi he 1995, naʻá ne fehuʻi mai pe ko e hā ne u fakahaaʻi ai ʻa e tokanga lahi kiate iá.

Ne u talaange ki ai ʻi he hili haʻama lotu ko e ngaahi miniti siʻi ko ʻeni mo iá mahalo ko e taimi pē ia ʻi he moʻuí ni te u sio ai kiate iá. Naʻá ku fakahīkihikiʻi ia ʻi hono ʻofefine mo e foha fakaʻofoʻofá peá u talaange naʻá ku fakaʻapaʻapaʻi lahi ia ʻi heʻene ohi hake ha ongo fānau angatonú.

Peá u talanoa leva kiate ia fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa ʻa e Fakamoʻuí ʻi hono fakafoki mai ʻEne ongoongoleleí ki he māmaní, ko e fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ko e mahuʻinga ʻo e fāmilí mo e mālohi ʻo e silaʻí, pea mo hono tānaki fakataha ʻo ha kakai fuakava ʻi he funga ʻo e māmaní.

Naʻá ku talaange ne u ongoʻi ko e taimi naʻe akoʻi ai ia ʻe he ongo faifekaú ko ha tokotaha ako ʻunivēsití, ko hono ikuʻanga māʻoniʻoní ke kau ki he kakai fuakava ʻo e Siasí. Naʻá ku kole ange ke ʻoua te ne ʻita ʻi heʻema lau ha veesi ʻe ua naʻá ku ongoʻi naʻe ʻaonga kiate iá.

Naʻá ma lau fakataha ʻi he tohi ʻa ʻAlamaá fekauʻaki mo e kakai “naʻe ui mo teuteuʻi ʻa kinautolu talu mei hono ʻai ʻa e tuʻunga ʻo māmaní … tuʻunga ʻi heʻenau fuʻu tui lahi ʻaupito mo e ngaahi ngāue leleí; kuo tomuʻa tuku kiate kinautolu ke nau fili ʻa e leleí pe ko e koví; ko ia ʻi heʻenau fili ʻa e leleí, mo ngāue ʻaki ʻa e fuʻu tui lahi, kuo ui ai ʻa kinautolu ʻaki ha lakanga toputapu … ka ko e niʻihi kehé kuo nau fie liʻaki ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi he fefeka ʻo honau lotó mo e fakapoʻuli ʻa honau ʻatamaí, ka ʻo ka ne taʻeʻoua ʻeni [he naʻa nau ʻi he tuʻunga tatau] pehē kuo nau maʻu ha faingamālie lahi ʻo hangē ko honau kāingá” (ʻAlamā 13:3–4).

Naʻá ku vahevahe ʻi he loto-fakaʻapaʻapa mo Misa Kālosi naʻá ku tui naʻá ne ʻosi mateuteu ke kau mo kitautolu, pea ʻi he taimi naʻe ʻikai ke ne tali ai koeʻuhí ko e ngaahi mālie ʻo e māmaní, naʻe hokohoko atu hono tāpuekina ia ʻe he ʻEikí ʻaki ha ongo laumālie kuo fili ke hoko ko ʻene fānau. Naʻá na tali fiemālie ʻa e hala ʻo e fuakavá naʻe fakataumuʻa maʻa hono fāmilí. Naʻá ku fakaafeʻi leva ia ke ne tali ʻa e fakaafe naʻe ʻoange kiate ia ʻi he taʻu ʻe 30 kimuʻá.

Naʻe ʻikai kau ʻa Lekisi Kālosi ki he Siasí ʻi he moʻui ko ʻení, ka naʻe fili ʻe heʻene fānaú ʻa e hala ʻo e fuakavá, pea kuó na nofo maʻu ʻi he halá.

Ko ha Fakamoʻoni Mālohi, ko ha Tui Longomoʻui

ʻĪmisi
photographs of Charlotte with her husband and children

ʻOlunga ki Lalo: Lōleini mo Sālote mo ʻena fuofua fānau ʻe toko ua , ʻAmelia mo Valenitina: ʻi he kaka maoʻunga ʻi ʻIutā; mo ʻena fāmili ʻi Rexburg, ʻAitaho ʻi Tīsema 2008. ʻI he peesi hanga maí: Ko e fāmili Pasi mo e tangataʻeiki ʻa Sālote ko Lēsisi Kālasi.

ʻI heʻeku fetaulaki hoko mo hoku uaifí mo Sālote mo hono husepāniti ko Lōlení, ʻi he konga kimui ʻo e 1998 ʻi Sōleki Siti, ʻIutā, ʻa ia naʻe foki ai ʻa Sālote ki he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá ke ako mataʻitohi PhD ʻi he fakafehoanaki ʻo e ngaahi tohí.

Naʻe ʻaʻeva ʻa Sālote mo Lōleni ʻi he hala ʻo e fuakavá, ka naʻá ma ʻilo naʻe siʻisiʻi ʻena ngaahi tuʻunga fakapaʻangá. Naʻe fakafonu ʻe Sālote mo Lōleni ʻa e ngaahi mafahifahi ʻi hona fale nofoʻangá ke malu mei he ʻea momokó. Naʻá na fakatui ha vala māfana ʻi heʻena fānau ʻe toko tolú koeʻuhí he naʻe ʻikai haʻana paʻanga feʻunga ke fakamāfanaʻi hona ʻapi nofoʻangá. Ne fāʻeleʻi hona ʻofefine ko Valenitainé ʻi ʻapi koeʻuhí naʻe ʻikai ke na lava ʻo totongi ʻa e maluʻí pe falemahakí.

Naʻe hokohoko atu e ngaahi faingataʻaʻia fakapaʻangá hili ʻenau foki ki Falaniseé. Naʻe faingataʻa ke maʻu ha ngāue feʻunga kia Sālote mo Lōleni fakatouʻosi. ʻI ha taimi ʻe taha, naʻe ʻeke ange ʻe Sālote ki hano kaungāmeʻa pe ko e hā ʻoku totonu ke na fai ʻi he taimi ʻe ʻikai ke na maʻu ai ha paʻanga feʻunga ke fafanga ʻa e fānaú mo totongi ʻa e vahehongofulú. Naʻe faleʻi ange hono kaungāmeʻá, “ʻUluaki totongi hoʻo vahehongofulú, pea kapau te ke fie maʻu ha meʻakai, ʻalu ʻo sio ki he pīsopé.”

Naʻa nau fehangahangai foki mo ha ngaahi faingataʻa kehe. Naʻe fakafepakiʻi ʻe he faʻē ʻa Sālote ʻene papitaisó, ʻene malí, mo ʻene ngaahi fili fakalaumālié hili ʻene kau ki he Siasí. Naʻe hokohoko atu e fakafepaki ko ʻení, ka naʻe falala ʻa Sālote ki he ʻEikí, tanumaki ʻene fakamoʻoní, mo tauhi ʻene ngaahi fuakavá.

ʻI he 2008, naʻe fakaafeʻi ʻa Sālote ke ʻinitaviu ki ha ngāue ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–ʻAitahoó. ʻI he Temipale Rexburg Idaho, naʻá ne ongoʻi ai e ueʻi ʻa e ʻEikí ke ʻomi hono fāmilí ki he ʻIunaiteti Siteití.

Naʻe faingataʻa ʻaupito ʻa e fili ke mavahe mei Falaniseé. Naʻe faingataʻa foki mo e haʻu ki ha anga fakafonua foʻou ʻi Lekisipēkí. Neongo naʻe talitali lelei mo tokoniʻi ʻe ha kakai tokolahi ʻa e fāmili Pāsí, ka naʻe ongoʻi ʻe Sālote ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻe ʻikai mahino ki ha niʻihi ʻa e ʻuhinga naʻá ne ngāue ai ʻi he ʻunivēsití kae ʻikai nofo ʻi ʻapi mo ʻene fānaú.

ʻI he taimi naʻe ʻikai fie ʻalu ai hona ʻofefine ko ʻAmeliá ki he lotú, naʻe talaange ʻe Sālote: “ʻE ʻAmelia, ʻoku ou ʻalu ki he lotú ke maʻu e sākalamēnití mo manatuʻi ʻeku ngaahi fuakavá. ʻOku ʻikai uesia ʻe kinautolu [ʻoku ʻikai mahino kiate kinautolu hotau tūkungá] ʻa ʻeku fakamoʻoní.”

Naʻe akoʻi ʻe Sālote ki heʻene fānaú ʻa e faikehekehe mahuʻinga ʻi he Siasí (kamata ʻaki ʻa e mataʻitohi lahi S) pea mo e siasí (kamata ʻaki ʻa e mataʻitohi siʻisiʻi s). Naʻá ne pehē, “Ko e Siasí ko e kautaha ia ʻa e ʻEikí mo ʻEne kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló. He ʻikai ke ne teitei liʻaki kitautolu. Ko e siasí ʻa e kāingalotú, pea ʻoku ʻikai ha taha ʻiate kitautolu ʻe haohaoa.”

Naʻe mei lava pē ke fili hono fāmilí ke tuku ʻenau maʻulotú koeʻuhí ko e ngaahi faingataʻa ko ʻení, ka naʻe ʻiloʻi ʻe Sālote naʻe ʻuhinga ʻa e hoko ko ha konga ʻo e kakai ʻo e fuakavá ke hoko ko ha tokotaha fuakava—ko ha taha ʻoku tauhi faivelenga ki he ngaahi fuakava kuó ne fai mo e ʻEikí.

Laka Atu Ki Muʻa ʻi he Hala ʻo e Fuakavá

Lolotonga ʻene fakahoko hono lelei tahá ke hoko ko ha faʻē taimi kakató, naʻe tokoni ʻa Sālote ki he ngāue fakaako mei ʻapí mo e ako ʻi ʻapí ʻi he fakalakalaka ʻa Lōleni ʻi heʻene pōtoʻi lea faka-Pilitāniá. ʻI haʻane tohi ʻe taha ʻi he tohinoá, naʻá ne hiki ʻo pehē, “ʻOku fuʻu lahi ʻa e ngāué, pea ʻoku hoko ʻa e feinga ke tokangaʻi hoku falé mo hoku fāmilí ʻi he taimi tatau pē ko ha kavenga lahi.”

Ka naʻá ne laka atu ki muʻa, ʻo ne tohi ʻo pehē ne ʻosi fakahā ange ʻe he Laumālié ʻi heʻene ngaahi lotú: “Kuo pau ke hokohoko atu hoʻo ngāué. He ʻikai ngata ia he taimi pē ko iá. Fakaʻaongaʻi lelei ʻa e konga lahi taha ʻo e paʻanga hū mai ʻokú ke maʻú ke teuteuʻi ʻaki koe mo ho ʻapí … ki he meʻa ʻe hoko maí.”

ʻI he 2016, naʻe ʻilo ai ʻe Sālote naʻá ne moʻua ʻi he kanisā huhú. ʻI hono faitoʻó, naʻe sai hono kanisaá ka naʻe toe foki mai ia ʻi he 2019. Naʻe hokohoko atu pē ʻene tokoniʻi mo fakamālohia e niʻihi kehé ʻo aʻu ki heʻene mālōlō ʻi ʻEpeleli 2021, ʻi hono taʻu 50.

Ne kau ʻa Sālote ki he kakai ʻo e fuakavá ʻi hono taʻu 20 ʻi Monitapela, Falanisē. Pea neongo naʻe vave ke ne pehē naʻe ʻikai ke ne haohaoa, ka naʻá ne mataʻikoloa ʻaki ʻene ngaahi fuakavá pea nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá ʻi he toenga ʻo e taʻu ʻe 30 ʻo ʻene moʻuí.

Lolotonga ʻene fefaʻuhi mo e kanisaá, naʻe tohi ʻe Sālote ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē: “ʻOku ou fakamālōʻia mo houngaʻia moʻoni ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní mo e malava … ke maʻu ha fakahā fakatāutahá. ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā te u fai ʻi heʻeku moʻuí ka ne taʻeʻoua ia. Te u hē.”

ʻI heʻeku lau ʻene ngaahi leá ne u fakakaukau ki he faleʻi ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni kiate kitautolu kotoa ʻi he hala ʻo e fuakavá: “ʻI he ngaahi ʻaho ka hokó, he ʻikai lava ke tau moʻui fakalaumālie taʻe kau ai ʻa e tataki, fakahinohino, mo e ivi fakafiemālie, mo tatau maʻu pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”2

Naʻe hoko ʻa Koni Lusei Kosimani ko ha faifekau sisitā ʻi Falanisē ʻi he hū atu ʻa Sālote ki he hala ʻo e fuakavá. Naʻá na kei kaungāmeʻa pē, pea naʻe haʻu ʻa Koni mei ʻAlesona ke tokoni ʻi hono tokangaʻi ʻo Sālote ʻi he uike fakaʻosi ʻe ua ʻo ʻene moʻui fakamatelié. Naʻe tohi ʻe Sisitā Kosimani ʻo pehē: “Naʻe ʻikai teitei veiveiua ʻa Sālote pea naʻá ne fakahoko ha meʻa pē naʻe kole ange ʻe he ʻEikí. Naʻá ne fekumi ki he ngaahi tali pē maʻana peá ne maʻu ia. ʻOkú ne kei hoko pē ko ha faʻifaʻitakiʻanga maʻongoʻonga kiate au mo e niʻihi kehé.”

ʻI he ʻaho hili e mālōlō ʻa Sāloté, naʻe tohi mai hono tuongaʻane ko Mōkení kiate au ʻo pehē, “ʻOku ou ʻofa lahi kiate ia; naʻá ma vāofi ʻaupito.” Naʻá ne lea leva ʻo kau ki ha aʻusia fakalaumālie naʻá ne maʻu ʻi he ʻuluaki pō hili ʻene (Sālote) mālōloó.

Naʻá ne pehē, “[ʻOku ou ʻilo] ʻokú ne fiefia ange ʻi ha toe taimi kimuʻa,” ʻo ne tānaki mai naʻe hanga ʻe heʻene aʻusia fakalaumālié ʻo “fakapapauʻi mālohi mai ʻa e meʻa ne u ʻosi ʻiló, peá ne fakamoʻui ai hoku loto-mamahí.”

Fānau ʻo e Fuakavá

ʻI heʻetau fili ke tali kakato e ngaahi fuakava ʻoku foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻi he hala ʻo e fuakavá, ʻoku liliu ai ʻetau moʻuí. Naʻe lau ʻa ʻAlamā ki hono “fanauʻi fakalaumālie … [kitautolu] ʻi he ʻOtuá” (ʻAlamā 5:14). Naʻe ui ʻe he Fakamoʻuí ʻa e liliu ko ʻení ko e “fanauʻi foʻoú” (Sione 3:3). Pea naʻá Ne folofola ʻoku tau hoko ko e “fānau ʻo e fuakavá” (3 Nīfai 20:26). Ko e fuakava tatau pē naʻá Ne fai mo e Tamai ko ʻĒpalahamé: “Te u fakamaʻu ʻeku fuavá kiaate koe, mo ho hako ʻe tupu ʻiate koe ʻamuí, ʻi heʻenau ngaahi toʻu tangatá, ko e fuakava taʻengata, ke u ʻiate koe, ko e ʻOtua, pea ki ho hako ki mui ʻiate koé” (Sēnesi 17:7).

ʻI heʻetau hoko ko e fānau ʻo e fuakavá, ʻoku tau vakai ki heʻetau moʻuí ʻo fakafou ʻi he fakakaukau ki he palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku tau ngāue ke talangofua mo fakatupulaki ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí. ʻOku tau lotu maʻu pē. ʻOku tau ʻilo hotau vaivaí, ka ʻoku tau maʻu ha ʻamanaki lelei. ʻOku tau feinga ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau fehangahangai mo hotau ngaahi faingataʻá, pea hokohoko atu ʻetau fakatomalá pea ʻoua naʻa tau teitei foʻi ʻi heʻetau feinga ke hoko ʻo hangē ange ko e Fakamoʻuí.

ʻI heʻeku hoko ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, ʻoku ou palōmesi atu ʻe huhuʻi kitautolu ʻe Heʻene ʻaloʻofá mo e angaleleí ʻi heʻetau tauhi ʻetau tui kiate Iá mo fai hotau lelei tahá ke tauhi ʻetau ngaahi fuakava mo Iá.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻOku maʻu e ngaahi fakamatalá mei he kau mēmipa ʻo e fāmilí mei ha tohi fakataautaha kia ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni.

  2. Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Liahona, Mē 2018, 96.