2022
Ko Hono Aʻusia e Meʻa Te Ke Malavá ʻi he Akó
Fēpueli 2022


Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko Hono Aʻusia e Meʻa Te Ke Malavá ʻi he Akó

ʻOku fakatātaaʻi ʻe ha tokotaha lahi kei talavou mei Pāpua Niu Kini ʻa e founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he fekumi ki ha ngaahi faingamālie ke akó ke tau aʻusia e meʻa te tau malavá.

ʻĪmisi
smiling young adult woman standing in front of books

Tā fakatātā ʻa Julia Yellow

ʻOkú ke ʻiloʻi e tokotaha ʻokú ke fie hoko ki aí? ʻOkú ke ʻiloʻi e meʻa ʻe tokoni atu ke ke aʻu ki aí? Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Siosefa W. Sitati ʻo e Kau Fitungofulú ʻo pehē, “Kapau te ke lava ʻo fakatupulaki ha vīsone mahino ʻo e meʻa te ke lava ʻo aʻusiá, ʻe fakaava ʻe he ʻEikí ha ngaahi founga maʻau.”1

ʻOku tokoni ʻa e akó ke aʻusia ʻe Kilisitina ʻAokea mei Hula, Pāpua Niu Kini, ʻene ngaahi taumuʻá. Talu mei heʻene kei siʻi, mo ʻene manako he lautohí mo e taumuʻa ke ʻalu ki he ʻunivēsití. Ko ʻene manako ki he laukongá ne tataki ai ia ki he Siasí.

ʻOkú ne pehē, “ʻI heʻeku kalasi nimá, naʻe ʻikai haʻamau ʻū tohi ʻi hoku ʻapiakó. Ko ʻeku faiakó ko ha mēmipa ia ʻo e Siasí. Naʻe ʻikai ke ne maʻu ha ngaahi tohi kehe, ko ia ai naʻá ne ʻomai kiate kimautolu ʻa e Tohi ʻa Molomoná.”

Hili ha ngaahi taʻu mei ai, naʻe ngāue fakafaifekau ʻa Kilisitina ʻi he ʻOtu Filipainí peá ne kamata ako ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–Hauaiʻí, ʻa ia ʻokú ne feinga ki he ʻapiako laó mo ha mataʻitohi ʻe ua ʻi he saienisi fakapolitikalé mo e pule fakapisinisí pea toe ako (minor) ʻi he lea faka-Menitaliní.

Naʻe kakato e talanoa ʻo Kilisitiná hili hono fakamālohiʻi ia ʻe he mahaki fakaʻauha COVID-19 ke ne foki ki ʻapí. Lolotonga haʻane ʻaʻahi ʻi ha ʻaho ʻe taha ki hono koló, naʻá ne ʻilo ai naʻe fonu ʻa e laipeli ʻi hono ʻapiako lautohí ʻi he ané. ʻI he tokoni ʻa e ngaahi kautaha fakalotofonuá mo e Siasí, naʻe tokangaʻi ai ʻe Kilisitina hono langa ʻo ha laipeli foʻou, mo fokotuʻu ha ngaahi polokalama fakalele lelei ai i ha ngaahi taʻu lahi.

ʻOku fakamatala ʻe Kilisitina neongo ʻene fiefia koeʻuhi ko ʻene lava ʻo tokoni ki hono koló, ka naʻe fie maʻu ha tui mo ha ngāue lahi ke aʻu ki he tuʻunga ʻokú ne ʻi ai he taimi ní. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou ʻilo ʻa e ongo ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke ke maʻu ai ha meʻa ka ʻokú ke fie akó.” Pea ʻi he kotoa ʻo ʻene ngaahi aʻusiá, kuó ne ako ha meʻa lahi fekauʻaki mo e mahuʻinga mo e taumuʻa ʻo e akó.

Mahuʻinga Ange ʻi he Māká

ʻOku faʻa akoʻi ʻe hotau kau taki ʻi he Siasí ʻoku mahuʻinga ke fekumi ki ha faʻahinga ako pē te tau lavá. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Kuo poupouʻi maʻu pē ʻe he ʻEikí mo Hono Siasí ʻa e akó ke fakatupulaki ai ʻetau malava ke tokoni kiate Ia mo e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.”2

Kae, hangē ko e vahevahe ʻa Kilisitiná, ʻoku mahulu hake ʻa e akó ʻi he tangutu pē ʻi ha loki akó. “Naʻe talamai ʻe ha taha ʻo ʻeku kau palōfesá ʻoku ʻikai ʻuhinga pē ʻa e akó ke maʻu ha maaka, tohi fakamoʻoni, pe iku pē ki ha ngāue. ʻOku fekauʻaki ia mo hono maʻu ha mahino ki he ngaahi fakakaukaú.” Pea koeʻuhí ke fakahoko moʻoni ʻe he akó ha liliu ʻi hoʻo moʻuí, kuo pau ke hoko e meʻa ʻokú ke akó ko ha konga ʻo hoʻo moʻuí. ʻOku toe pehē ʻe Kilisitina, “Kuo pau ke ke manako ʻi he akó.”

ʻOku lahi ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo maʻu ʻa e akó. ʻOku pehē ʻe Kilisitina, “ʻOku ʻikai ke tau ako pē ʻi he ʻapiakó. ʻOku tau ako foki ʻi he Siasí. ʻOku tau ako ʻi ʻapi. Te tau lava ʻo ako ʻi he feituʻu kotoa pē.” ʻI heʻetau fakaʻaongaʻi lelei ʻa e ngaahi faingamālie ke fakalahi ʻetau ʻiló, ʻoku tau ako lahi ange ai, pea hoko leva ʻa e founga ʻo e akó ko e uho ʻo ʻetau moʻuí.

ʻOku Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Akó ke Tau Tokoni

ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe Kilisitina ko e ʻiló ko e kī ia ki hono tokoniʻi kitautolu takitaha ke “teuteu ke feʻiloaki mo e ʻOtuá” (ʻAlamā 34:32). ʻOku pehē ʻe Kilisitina, “Te tau lava ʻo tupulaki mo aʻusia e meʻa te tau malavá ʻi heʻetau akó.” ʻI heʻetau fekumi ʻi he loto-fakatōkilalo ki he ʻiló, ʻoku tau hoko lahi ange ai ʻo hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi pea teuteu ke toe nofo fakataha mo Kinaua.

ʻI hono fakaʻaongaʻi e meʻa ʻoku tau malava fakatāutahá, ʻoku toe fakatupulaki ai ʻe he akó ʻetau malava ke tokoniʻi e niʻihi kehé. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Ko e faikehekehe ʻo e fakaʻamu ke ke lava ʻo tokoniʻi ha kakaí mo e malava ke tokoniʻi kinautolú, ko e akó.”3

Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi tāpuaki lahi taha kuo mātā ʻe Kilisitina mei he akó. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ʻomi ʻe he akó ha loto-falala kiate au ke u ʻilo te u lava ʻo akoʻi ʻa e ngaahi taukeí ki he niʻihi kehé. Naʻa mo e faiako ʻi he Siasí ko ha fatongia lahi ia. Ko ia ai ʻoku fakaofo ʻa hono maʻu ʻa e loto-falala ke lava ʻo akoʻi e kau finemuí pe toʻu tupú.”

ʻE Tokoniʻi Kitautolu ʻe he ʻOtuá

ʻOku fie maʻu ʻa e vilitakí mo e mālohí ki hono maʻu ʻo ha ako fakaʻatamaí—ka ʻoku malava pē ia. ʻI he kamataʻangá, naʻe ʻikai ʻilo ʻe Kilisitina pe te ne lavaʻi fēfē ʻene ngaahi taumuʻá. ʻOkú ne pehē, “Naʻe ʻikai ke u ʻilo pe te u maʻu mei fē ʻa e paʻangá.” Ka naʻe ʻilo ʻe Kilisitina ko e taimi ʻokú ke falala ai ki he ʻOtuá mo fekumi ki Heʻene tokoní, te Ne tokoniʻi koe ke ke lavaʻi ʻa e meʻa ʻokú Ne finangalo ke ke fakahokó.

“ʻI he kotoa ʻo ʻeku ngaahi fakaʻānauá mo e palaní, ko ha meʻa ʻe ua naʻá ku kole maʻu pē ki he Tamai Hēvaní ke akoʻi au ki he meʻa te u lava ʻo faí mo e founga te u lava ai ʻo fai iá. Pea naʻe ʻikai ke Ne teitei liʻaki au. Naʻá Ne ʻafioʻi naʻe ʻi ai ha meʻa lelei ange maʻaku, pea naʻá Ne tataki au. Naʻá ku ʻiloʻi ʻi he ngaahi taimi kotoa ko iá naʻe ʻiate au ʻa e Tamai Hēvaní pea ʻokú Ne kei ʻi ai pē.”

Pea ʻi heʻetau fekumi ki he tokoni ʻa e Tamai Hēvaní, te Ne tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ha ngaahi faingamālie ke maʻu ha ako mo ha ʻilo lahi ange.

ʻOku ʻiloʻi ʻe Kilisitina ʻoku ʻaonga e feinga ke akó. “Te u talaange ki he kakai ʻoku nau fakakaukau he ʻikai ke nau lava ʻo fai iá ke nau manatuʻi e meʻa lahi ʻoku nau malava ke aʻusiá kuo foaki mai ia ʻe he ʻOtuá maʻatautolu. Te tau lava ʻo fakaava ʻa e tuʻunga malava ko iá ʻaki ʻetau tui kuó Ne foaki mai ia kiate kitautolu.”

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Joseph W. Sitati, ʻi he “Education for a Better Life,” ChurchofJesusChrist.org/topics/pef-self-reliance/live.

  2. Henry B. Eyring, “Education for Real Life,” Ensign, Oct. 2002, 17.

  3. Russell M. Nelson, “Youth of the Noble Birthright: What Will You Choose?” (Church Educational System devotional for young adults, Sept. 6, 2013), broadcasts.ChurchofJesusChrist.org.