2022
Feilaulaú, ko ha Fua ʻo e Anga Māʻoniʻoní
Fēpueli 2022


Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Sēnesi 22:1–19

Feilaulaú, ko ha Fua ʻo e Anga Māʻoniʻoní

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he sīpinga ʻa ʻĒpalahamé ko e taimi ʻoku tau fakamuʻomuʻa ai ʻa e ʻEikí, ʻoku muimui mai ha ngaahi tāpuaki.

ʻĪmisi
Abraham about to sacrifice his son Isaac

Abraham and Isaac, by Harold Copping, © Look and Learn / Bridgeman Images; gold border from Getty Images

ʻI he taimi naʻá ku palesiteni fakakolo ai ʻi Naisīliá, naʻe fakahaaʻi ʻe ha fefine kei talavou naʻe papi ului ʻa ʻene fie ngāue fakafaifekaú. Naʻe taʻefiemālie lahi ʻene tamaí, ʻa ia ʻoku ʻikai ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki heʻene palaní. Naʻe aleaʻi ʻe heʻemau fakataha alēlea fakakoló ʻa e meʻa ne hokó. Naʻa mau fakakaukau ʻe lelei ke ʻaʻahi ʻa e kau palesitenisī fakakoló ki heʻene tamaí.

Naʻe ʻikai ola lelei ʻa e ʻaʻahí ʻi he kamatá kae ʻoua naʻá ku ongoʻi ne ueʻi au ke u vahevahe mo ʻene tamaí ʻa e talanoa ʻo e loto-fiemālie ʻa ʻĒpalahame ke feilaulauʻi hono foha ko ʻAisaké, ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he Sēnesi vahe 22. Ko ʻĒpalahamé ko ha sīpinga ia ʻo e falala mo e tui ki he ʻOtuá. Neongo ko ʻAisake ko e foha pē ia ʻe taha ʻo ʻĒpalahame mo Selá, naʻe fāʻeleʻi ʻi he taimi naʻá na fakatou motuʻa aí, ʻi he taimi naʻe kole ai ʻe he ʻEikí ha feilaulaú naʻe loto-fiemālie ʻa ʻĒpalahame ke talangofua ki ai.

ʻI he teu ke feilaulauʻi ʻe ʻĒpalahame hono fohá, ne ui ia ʻe ha ʻāngelo. Naʻá ne pehē ange, “ʻOua naʻa ala ho nimá ki he tamá, pe fai ha meʻa kiate ia: he ʻoku ou ʻilo ʻeni ʻokú ke manavahē ki he ʻOtuá, koeʻuhí naʻe ʻikai te ke taʻofi ho fohá, ko ho foha pē tahá meiate au” (Sēnesi 22:12). ʻOku ʻuhinga e foʻi lea manavahē ʻi he veesi ko iá “ko ha ongoʻi ʻapasia mo ʻaʻapa ia [ki he ʻOtuá] pea talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú.”1

Ko Ha Loto Ne Fakamolū

Naʻe ongo ki he tamaí ʻa e fakamanatu ko ʻeni ʻo e talangofua ʻa ʻĒpalahamé. Naʻá ne pehē naʻe ʻikai ke ne teitei ʻamanaki ʻe lava ke kole ange ke ne fai ha meʻa tatau, neongo ne ʻikai fuʻu mamafa tatau. Naʻá ne loto-lelei ke ngāue fakafaifekau hono ʻofefiné mo tokoniʻi fakapaʻanga ia ʻi ha māhina ʻe 18.

Naʻe ngāue lelei ʻa e fefine ko ʻení. ʻI heʻene foki maí, naʻá ne mali mo ha tangata ʻi he kolo tatau pē. ʻOkú na kei ngāue faivelenga pē ʻi he Siasí mo maʻu ha fānau ʻe toko tolu. Kuo hoko kotoa hono ngaahi tokouá mo e tuongaʻané ko ha kau mēmipa ʻo e Siasí. Naʻe ngāue fakafaifekau foki mo hono tuongaʻané. Pea ʻoku mali hono tehina siʻisiʻi tahá mo hoku tehina siʻisiʻi tahá.

ʻI he taimi ʻoku ou fakakaukau ai ki he fili ʻa e tamai ko ʻení, ʻoku ou mālieʻia ai. Naʻá ne tuku ʻene fuofua tamá, ko ha papi ului ki ha tui fakalotu kehe meiate iá, ke ngāue fakafaifekau. ʻOku ou toe manatu foki ki he ngaahi tāpuaki naʻe maʻu ʻe hono fāmilí ʻi he tokolahi ange ʻo ʻene fānaú naʻe kau ki he Siasí. ʻOku nau mali fiefia he ʻahó ni ki ha ngaahi hoa moʻui taau, ʻo moʻui faivelenga ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe ʻikai pē ke kau ʻa e tamaí ki he Siasí, ka ko e moʻoni ko ʻene feilaulaú, hangē ko e tui ʻa ʻĒpalahame ki he ʻOtuá, naʻe “lau … kiate ia ko e māʻoniʻoni” (Sēnesi 15:6).

Ko ha Tatau

ʻĪmisi
Jesus in Gethsemane

Ke fai pe ho finangaló, Tā fakatātā ʻe Harry Anderson, Ke ʻoua naʻa maʻu ha tatau ʻo courtesy ʻa e Press Publishing Association ʻa e Pasifikí.

ʻĪmisi
Isaac about to be sacrificed

Ko e moʻoni ko e loto-fiemālie ko ia ʻa ʻĒpalahame ke feilaulauʻi hono fohá, “ko hano tatau ia ʻo e feilaulau ʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa hono ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú” (Sēkope 4:5). ʻOku fakamamafaʻi ʻe he saati ko ʻení ha niʻihi ʻo e ngaahi faitataú:

Sīsū Kalaisi, ʻAlo ʻo e ʻOtuá

ʻAisake, Foha ʻo ʻĒpalahamé

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Sīsū Kalaisi ko Hono ʻAlo ʻOfaʻangá (vakai, Mātiu 3:17; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17).

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻAisake ko e foha ʻoku ʻofa ai ʻa ʻĒpalahamé (vakai, Sēnesi 22:2).

Ko e Fakamoʻuí ʻa e Lami ʻa e ʻOtuá ke ʻave ʻa e ngaahi angahala ʻa e māmaní (vakai, Sione 1:29; 1 Nīfai 11:21, 33; Mōsaia 14:7; ʻAlamā 7:14).

Ko ʻAisaké ko ha lami ke feilaulauʻi ʻe ʻĒpalahame (vakai, Sēnesi 22:7–8).

Naʻe foaki ʻe he ʻOtuá Hono ʻAló koeʻuhí ko ʻEne ʻofa kiate kitautolú (vakai, Sione 3:16).

ʻOku loto-fiemālie ʻa ʻĒpalahame ke foaki hono fohá koeʻuhí ko ʻene ʻofa ki he ʻOtuá (vakai, Sēnesi 22:12).

Ko e Fakamoʻuí ʻa e hoko ki he ʻafioʻanga ʻo e Tamaí (vakai, Loma 8:17; Hepelū 1:2).

Ko ʻAisake ʻa e hoko ʻo ʻĒpalahamé (vakai, Sēnesi 15:4).

ʻOku tau hoko ki he puleʻangá ʻo fakafou ʻia Kalaisi (vakai, Loma 8:17; Kalētia 3:29).

ʻOku lau kitautolu ko e hako ʻo ʻĒpalahamé (vakai, Sēnesi 21:12–13) ʻo fakafou ʻia ʻAisake (pe fakafou ʻi he ngaahi fuakavá).

ʻOku mahuʻinga e feilaulau ʻa e ʻEikí ki he huhuʻí. ʻE lava ke tau hoko ʻo hangē ko Iá ʻo fakafou ʻi he faivelengá, ngaahi ouaú, mo e ngaahi fuakavá.

Koeʻuhi ko e ngaahi talaʻofa naʻe fai kia ʻĒpalahame mo ʻAisaké, te tau lava ai ʻo hoko ko e fānau ʻo e fuakavá, ko e kakai fili ʻa e ʻOtuá.

ʻI he taimi ʻoku tau talangofua loto-fiemālie ai ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, ʻoku tau fai ai ha ngaahi feilaulau Maʻana. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau ongoʻi lahi ange ai Hono mālohi fakaiviá, ʻa ia ʻoku tau lava ai ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá hili ʻetau fakahoko hotau lelei tahá (vakai, 2 Nīfai 25:23; Molonai 7:25). ʻI heʻetau tali e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku tupulaki leva ʻetau ʻofa kiate Iá. ʻOku tau ongoʻi ha ʻofa lahi ange kiate Ia. ʻI he meʻá ni ʻoku tau malava ai ʻo fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú Ne finangalo meiate kitautolú.

Ko Ha Feilaulau Loto-fiemālie

ʻOku ʻomi ʻe he folofolá ha ngaahi sīpinga lahi ʻo kinautolu naʻe loto-fiemālie ke feilaulau pea ne fakaivia kinautolu ʻe he ʻOtuá.

Hangē ko ʻení, naʻe tuku ʻe he tamai ko Līhaí ʻa e meʻa kotoa ka ne fononga ki he fonua ʻo e talaʻofá. Naʻe tokoniʻi leva ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi foha ʻo Līhaí ke nau ʻomi ʻa e ʻū lauʻi peleti palasá meia Lēpani, ʻoange ʻa e Liahoná ke tataki kinautolu ʻi he feituʻu maomaonganoá, fakahā kia Nīfai ʻa e founga ke foʻu ai ha vaka, mo maluʻi e kau mēmipa hono fāmilí ʻi heʻenau kolosi ʻi he tahí. (Vakai, 1 Nīfai 2–18.)

Naʻe feilaulauʻi ʻe ʻAlamā ko e Siʻi hono lakanga ko e fakamaau lahí ke fakatapui ia ki he uiuiʻi māʻoniʻoni ange ʻo e taulaʻeiki lahí (vakai, ʻAlamā 4:11–20). Naʻá ne fokotuʻu leva ʻa e “lakanga ʻo e siasí” (ʻAlamā 6:4), ʻo ngāue mo ʻAmuleki ke akoʻi ha kakai tokolahi, pea hola mei he fale fakapōpulá ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e ʻEikí (vakai, ʻAlamā 8–16).

ʻOku fakamanatu mai ʻe he feilaulauʻi ʻe ʻAlamā ʻa e tuʻunga ʻe taha kae tokanga taha ki ha meʻa ʻe taha, ʻa e meʻa ne u aʻusia ʻi hono ui au ko ha Fitungofulu Fakaʻēliá. Hili pē hono uiuiʻi aú, naʻe fie maʻu ʻe he kautaha naʻá ku ngāue ki aí ke u tali ha ngāue taʻu ʻe fā ʻi ʻIulope. Ko e ngāué ni ne pau ai ke hiki ki ha feituʻu ʻe taha, pea ʻikai leva ke u tali ia. Naʻá ku fakamatalaʻi ange kiate kinautolu ne ʻohovale ʻi he fili naʻá ku faí, he ʻikai ui au ʻe he ʻEikí ke u ngāue ʻi he ʻĒlia ʻAfilika Hihifó ʻi ʻEpeleli koeʻuhí pē ke u tuku ange ia ka u ʻalu ki ʻIulope ʻi Mē. Naʻá ku manatuʻi e talanoa ʻo Siona ʻi he Fuakava Motuʻá (vakai, Siona 1–3). Naʻá ku ʻiloʻi kuo ui au ʻe he ʻEikí, pea he ʻikai ke u liʻaki hoku uiuiʻí.

Ko Ha Mahuʻinga ʻo e Ongoongoleleí

Ko e feilaulaú ko e fua ia ʻo e anga māʻoniʻoní. ʻOku fie maʻu ke ikunaʻi ʻa e tangata fakakakanó ʻi heʻetau talangofua ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, Mōsaia 3:19). ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí, ko ha ngaahi feilaulau ʻeni ʻoku tau fakahoko maʻu pē.

Ko hono tauhi ʻa e fono ʻo e vahehongofulú. “Vakai, ʻoku ui ʻa e lolotongá ko e ʻahó ni kae ʻoua ke hāʻele mai ʻa e Foha ʻo e Tangatá, pea ko e moʻoni ko ha ʻaho ia ʻo e feilaulau, pea ko ha ʻaho ki hono fakavahehongofuluʻi ʻo hoku kakaí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:23). Fakakaukauloto ki ha folofola atu ʻa e ʻEikí kiate koe, “ʻOku ou ʻiloʻi ʻeni ʻokú ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ʻOtuá, he kuo teʻeki ai ke ke taʻofi hoʻo vahehongofulú.”

Tauhi e Sāpaté ʻOku tau feilaulauʻi ʻoku tau fiefia aí ke tauhi ʻa e Sāpaté ko ha meʻa fakafiefia ki he ʻEikí, pea ʻokú Ne talaʻofa mai ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga kiate kinautolu ʻoku nau tauhi e Sāpaté (vakai, ʻĪsaia 58:13–14). “ʻOku ou ʻiloʻi ʻeni ʻokú ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ʻOtuá, koeʻuhí he ʻokú ke tauhi ʻa e Sāpaté.”

Ngāue fakafaifekaú. ʻE lava nai ʻe he toʻu tangata kei tupu haké ʻo “liʻaki leva [honau] kupengá” (Mātiu 4:20), pe ko e hā pē ha meʻa ʻokú ne taʻofi kinautolú, pea muimui ki he ʻEikí ʻaki haʻanau ngāue fakafaifekau? “Kuó u ʻiloʻi ʻeni ʻokú ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ʻOtuá, koeʻuhí he kuo teʻeki ai ke ke taʻofi koe mei haʻo ngāue fakafaifekau.”

Tali mo fua faivelenga ʻa e ngaahi uiuiʻí. Ko e taimi ʻoku tau tali loto fiemālie ai ʻa e ngaahi uiuiʻi ke ngāue maʻá e ʻEikí, ʻoku tau fekumi ai ki Heʻene fakahinohinó ke fai ʻa e meʻa kotoa te tau lavá. “ʻOku ou ʻiloʻi he taimí ni ʻokú ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ʻOtuá, koeʻuhí he ʻokú ke fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻú pea toe lahi ange.”

Ko hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé. ʻOku ngaohi kitautolu ʻe he feilaulauʻi hotau taimí mo e maʻuʻanga tokoní ʻi he ngāue fakaetauhí ke ʻaʻahi, poupouʻi, mo hiki hake ʻa e niʻihi kehé, ke tau hoko ai ko ha kau ākonga moʻoni ʻa Kalaisi. ʻOku ʻoatu ʻe he ngāue hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue ʻi he temipalé ha tokoni kiate kinautolu ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. “ʻOku ou ʻiloʻi ʻeni ʻokú ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ʻOtuá, koeʻuhí he ʻokú ke tokoni ki Heʻene fānaú.”

Ko Ha Fakahaaʻi ʻo e ʻOfá

Naʻe pehē ʻe Palesiteni M. Lāsolo Pālati, Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Ko e feilaulaú ko hano fakahaaʻi ia ʻo e ʻofa moʻoní. ʻE lava ke fuatautau ʻa e tuʻunga ʻo ʻetau ʻofa ki he ʻEikí, ongoongoleleí, pea mo hotau kāingá ʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau loto-fiemālie ke feilaulauʻi maʻanautolú.”2

ʻI he ʻikai ke tau toe fakaʻatā ha meʻa ke ne taʻofi hono fakahoko e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, ʻoku tau tupulaki ai ke hoko ʻo hangē ange ko Iá, pea tau hoko ko ʻIsileli, ʻo hangē ko ia ne akoʻi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní. Naʻá ne fehuʻi mai: “ʻOkú ke loto-fiemālie ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí. … ʻOkú ke loto-fiemālie nai ke fakamuʻomuʻa ha meʻa pē ʻokú Ne finangalo ke ke fai, ʻi ha toe meʻa kehe ʻokú ke fakaʻamua? ʻOkú ke loto-fiemālíe nai ke fakamoʻulaloaʻi ho lotó ki Hono finangaló?”3

ʻI heʻetau fakaʻatā ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku tau vakai ai ki heʻetau foaki kiate Iá ko ha houngaʻia ʻo ʻEne ʻofá. ʻOku tau vakai ki he ngāue ʻi Hono puleʻangá ko ha faingamālie, kae ʻikai ko ha kavenga. ʻOku hoko ʻo faingofua ʻa e feilaulaú ʻi he tui ki he ʻEikí ʻi heʻetau maʻu ʻa e fiefia ʻi Heʻene ʻofa huhuʻí.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Manavaheé,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org.

  2. (M. Russell Ballard, “The Blessings of Sacrifice,” Ensign, Mē 1992, 76.

  3. Russell M. Nelson, “Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá,” Liahona, Nōvema 2020, 94.