2022
Hoko ʻo Lelei Ange hili Hono Aʻusia ʻa e Loto-mamahí
Fēpueli 2022


Hoko ʻo Lelei Ange hili Hono Aʻusia ʻa e Loto-mamahí

Ko e konga ʻo e founga fakamamahi mo e ʻahiʻahiʻi ko ʻeni ʻoku tau ui ko e moʻuí ko hono vakaiʻi pe te tau kei vivili atu ai pē ki muʻá.

ʻĪmisi
woman looking sad

Ngaahi tā fakatātā ʻa David Green

Naʻe kamata ʻe he Hinga ʻa ʻĀtama mo ʻIví ha tuʻunga ʻahiʻahiʻanga ʻa ia ʻe maʻu ai ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá ha faingamālie ke siviʻi “ke vakai pe te nau fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻe fekau ʻe he ʻEiki ko honau ʻOtuá kiate kinautolú” (ʻĒpalahame 3:25). ʻI he lotolotonga ʻo e siviʻi ko ʻení ʻoku tau aʻusia ʻa e fiefiá mo e nēkeneká kae pehē foki ki he ngaahi faingataʻá mo e mamahí, hangē ko e ngaahi ʻahiʻahí, mahamahakí, faingataʻaʻia fakaesinó, mo e loto-foʻí.

Ko e hā ʻoku foʻi ai ha niʻihi ʻi heʻenau fehangahangai mo e faingataʻá, kae lelei ange ha niʻihi ʻi he hili ʻenau aʻusia ʻa e mamahí? ʻOku tokoni e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá, pea pehē ki he saienisi ʻo e loto-vilitakí, ke ʻomi ha ngaahi tali ki he fehuʻi ko ʻení.

ʻOku fakaʻuhingaʻi ʻe ha niʻihi ʻa e loto-vilitakí ko e malava ko ia ke fakaakeake mei he pe anga ki he faingataʻá, ʻahiʻahí, pe liliú.1 Naʻe ʻomi ʻe he Hinga ʻa ʻĀtamá ha ngaahi liliu naʻe tokoni ke maʻu ai ha ngaahi faingamālie ki he loto-vilitakí—ke hoko atu ʻa e moʻuí mo tupulaki fakatouʻosi. Naʻe fakaava ʻe he konga ko ʻeni ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní ʻa e matapā ke tau aʻusia ai ʻa e moʻui fakamatelié, ʻa ia ʻoku tau aʻusia ai ʻa e fiefiá mo e mamahí fakatouʻosi—pea mo e tupulakí (vakai, 2 Nīfai 2:23).

Ko ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻeni ʻe fā ʻo e loto-vilitakí ke tokoni ʻi he taimi ʻoku fonu ai hoʻo fononga fakamatelié ʻi he faingataʻá.

Fekumi ʻi Hotau Lotó

ʻI he taimi ʻoku tau foua ai e ngaahi ʻaho fakapoʻuli mo faingataʻá, te tau lava ʻo fekumi ʻiate kitautolu pē ke ʻilo ʻa e ngaahi meʻa-foaki kuo fakateunga ʻaki kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní.

Fehuʻi pē kiate koe, “Ko e hā ha ngaahi meʻa-foaki, mālohinga, mo e talēniti kuo tāpuekina ʻaki au ʻe he ʻOtuá te u lava ʻo fakaʻaongaʻi lolotonga e taimi faingataʻa ko ʻení?” Ako hoʻo tāpuaki fakapēteliaké pea fakasio ha ngaahi tokoni ʻi he ngaahi aʻusia ʻo hoʻo moʻuí te ne lava ʻo fakahā ʻa e ngaahi meʻa-foaki kuo foaki atu ʻe he ʻOtuá kiate koé. (Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:11.)

ʻE lava ke ongo makehe mo fakapōpula ʻa e ngaahi mālohi mo e ngaahi faingataʻa ʻi hotau kuonga ní. Kapau he ʻikai fakapalanisi ʻaki e tuí, ʻe lava ke fakasiʻisiʻi ʻe he mafasiá mo e loto-hohaʻá ʻetau fakakaukaú ke nofotaha ʻiate kitautolu pē—ko ha tokanga taha ʻoku nofo pē ʻiate kitá, manavasiʻi, mo loto-foʻí, ʻoku tau iku ai ki he ongoʻi lōmekina, hohaʻa, mo e loto-mafasia angé.

ʻE lava foki ke ʻahiʻahiʻi kitautolu ke tau fakafehoanaki hotau tūkungá mo e ngaahi tūkunga ʻo e niʻihi kehe ʻoku hā ngali tauʻatāina mei he faingataʻá. Ka ʻoku hanga ʻe he faʻahinga fakafehoanaki ko ʻení ʻo kaihaʻasi meiate kitautolu ʻa e fiefiá, kae fakalahi ia ʻe he loto-houngaʻiá.

Te tau lava ʻo fakaleleiʻi ʻetau fakakaukaú ʻi heʻetau ʻiloʻi e ngaahi meʻa-foaki kuo foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní maʻatautolú. Hangē ko e faleʻi kuo fai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, “ʻOku lelei ange hono lau hotau ngaahi tāpuakí ʻi hono toe fakalau ʻetau ngaahi palopalemá.”2 ʻOku hanga ʻe he fakakaukau lelei mo houngaʻiá ʻo fakatupulaki hotau iví mo e mohu foungá, pea te tau lava ʻo vakai ki ha ngaahi meʻa mei ha tuʻunga faingamālie ange ke tokoni, kau ai ha tokanga taha lahi ange ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga ʻaupitó mo e ngaahi meʻa ʻoku tau lava ʻo mapuleʻí.

Lolotonga ʻo e ngaahi taimi faingataʻá, mahalo te ke fehuʻi loto pē:

  • ʻOku ʻi ai nai ha ngaahi founga te u lava ai ʻo tokangaʻi lelei ange hoku sinó mo e ʻatamaí ʻaki ʻa e meʻatokoní, fakamālohisinó, mo e mohé? (Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:124)

  • ʻOku ou tafoki nai ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke maʻu ha mālohi mo ha fakahinohino, ʻo ʻiloʻi ʻa e founga kuó Na tāpuekina ai au ʻi heʻeku fonongá?

  • ʻOku ou falala nai ʻe tāpuekina mo akoʻi au ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi heʻeku muimui kiate Kinauá—ʻo tatau ai pē pe ko e hā hoku faingataʻaʻiá?

Kuo pau ke tau fakatokangaʻi mo manatuʻi ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻi heʻetau moʻuí. Kuo fakahaaʻi ʻe ha ngaahi fakatotolo taʻefaʻalaua ʻa e mālohi ʻo e houngaʻia ʻi hotau lotó mo e ʻatamaí, mei hono fakaleleiʻi e ongoʻí mo e fakatuʻamelié ki hono holoki e loto-hohaʻá mo e ngaahi felangaakí mo e mamahí. ʻOku fakaʻatā ʻe he loto-houngaʻiá ʻa hono fakafiefiaʻi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku lolotonga hokó, taʻofi ʻa e ngaahi ongo ʻe ala fakatupu mamahí, mo fakamālohia ʻa e ngaahi fehokotaki fakasōsialé.3

ʻI he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá, ʻi heʻetau feinga ke tokanga taha ki hono fakamālohia ʻetau tuí mo e falala ki he ʻOtuá, te tau lava ʻo maʻu ha mahino lahi ange ki he meʻa ʻoku hoko ʻi he moʻuí pea ongoʻi ʻoku poupouʻi kitautolu ʻi hotau ngaahi ʻahiʻahí, faingataʻá, mo e mamahí (vakai, ʻAlamā 36:3).

Tafoki ki he Niʻihi Kehé

Ko e tefitoʻi moʻoni hono ua ʻo e loto-vilitakí ko e tafoki ki he niʻihi kehé—ki he kakai ʻoku mou feohí pea mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá.

ʻOku pehē ʻe ha tokolahi kuo nau lavaʻi lelei e ngaahi faingataʻa ʻi heʻenau moʻuí ko e kī ʻe tahá ko hono maʻu ha mālohi mei he ngaahi faingamālie mo e maʻuʻanga tokoni ʻoku maʻú. ʻE lava ke kau ai ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke manako aí; tohi ʻi ha tohinoa; fakamālohisino; lau e folofolá mo e ngaahi tohi kehe ʻoku langaki moʻuí; talanoa mo ha mēmipa ʻo e fāmilí, kaungāmeʻa, pe faifaleʻi; pe naʻa mo e feohi pē mo ha kiʻi monumanu ʻoku tauhi. Kuo fakahaaʻi kotoa ʻeni ke fakasiʻisiʻi ai ʻa e loto-hohaʻá mo e loto-mafasiá.4

Naʻe fakafalala fakatouʻosi ʻa Nīfai mo e tokoua ʻo Sēletí ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni naʻe “teuteu … ʻe he ʻEikí” (1 Nīfai 17:5). Naʻe ʻomi ʻe he ʻOtuá ha ngaahi maʻuʻanga tokoni maʻa Hono kakaí mei he fuaʻiʻakaú, tengaʻi ʻakaú, ʻulu ʻakaú, mo e hone vaó ki he maka ukameá mo e ngaahi foʻi maka ʻe 16, ke fakaʻaongaʻi ʻi he taimi ne nau aʻusia ai ha ngaahi faingataʻa ʻi heʻenau fonongá. Ko e hā ha ngaahi maʻuʻanga tokoni kuo ʻoatu ʻe he ʻOtuá ke fakamaʻamaʻa ai e kavenga ʻi hoʻo fonongá?

ʻOku toe ʻuhinga foki ʻa e tafoki ki he niʻihi kehé ki hono fakatokangaʻi mo tokoniʻi e faingataʻaʻia ʻa e niʻihi kehé neongo ʻoku tau fekuki mo e ngaahi faingataʻá. Naʻe fakaafeʻi kitautolu ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ke tau “fakatokangaʻi ʻa e faingataʻaʻia ʻa e niʻihi kehé pea feinga ke tokoni. ʻE mātuʻaki faingataʻa ia ʻi he taimi ʻoku siviʻi lahi ai foki mo kitautolú. Ka te tau ʻilo ʻi heʻetau hiki hake ha kiʻi kavenga mafasia ʻa ha taha kehé, ʻe fakamālohia kitautolu pea tau ongoʻi ha maama ʻi he fakapoʻulí.”5

Kuo fakamamafaʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e mahuʻinga hono langa hake ʻo e ʻulungaanga faka-Kalaisí ʻaki ʻetau tafoki ki he niʻihi kehé ʻi he lotolotonga ʻo hotau ngaahi faingataʻá: “ʻOku fakahā ʻa e ʻulungāngá … ʻi he mālohi ke fakafaikehekeheʻi ʻa e faingataʻaʻia ʻa e kakai kehé ʻi he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia ai kitautolú; ʻi heʻetau malava ke ʻiloʻi ʻa e fiekaia ʻa e niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku tau fiekaia aí; pea ʻi he mālohi ke ala atu ʻi he manavaʻofa ki he mamahi fakalaumālie ʻa e niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku tau ʻi he lotolotonga ai hotau faingataʻaʻia fakalaumālié. Ko ia ai, ʻoku fakahaaʻi ʻa e ʻulungāngá ʻaki ʻa e sio, tafoki, mo e ala atu ʻo tokoní ʻi he taimi ʻoku tali ai ʻe he tangata fakakakano ʻiate kitautolu takitahá ke tafoki ki loto pea siokita mo tokanga pē kiate kitá.”6

Hanga Hake Ki ʻOlunga

ʻĪmisi
woman looking upward

ʻI heʻetau fekumi ʻi hotau lotó pea tafoki i he niʻihi kehé ʻi hotau hala ki he loto-vilitakí, kuo pau ke ʻoua naʻa teitei ngalo ʻiate kitautolu ke tau hanga hake pea tautapa ki ha nonga mo ha tataki fakalangi. Kuo talaʻofa mai ʻe he Tamai Hēvaní kapau he ʻikai ke tau fakafefeka hotau lotó kiate Ia lolotonga hotau ngaahi ʻahiʻahí, ʻe fakatou ului mo fakamoʻui kitautolu (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:13).

Naʻe fili ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke hanga hake ki ʻolunga mo tautapa ki ha tokoni fakalangi lolotonga ʻene fuʻu loto-foʻí, ʻo ne moʻui pē ʻi he meʻakai ʻulí mo tokoto ʻi he faliki momokó ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií.

Naʻá ne maʻu ha fakapapau mei he ʻEikí: “ʻE hoku foha, ke ʻi ho laumālié ʻa e melino; ʻe kiʻi fuofuoloa siʻi pē ʻa hoʻo faingataʻaʻiá pea mo hoʻo ngaahi mamahí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:7). Pea talaʻofa ange ʻe he ʻEikí kiate ia, “ʻE toki hakeakiʻi koe ʻe he ʻOtuá ʻi ʻolungá ʻo kapau te ke kātakiʻi ia ʻo lelei; te ke ikunaʻi ʻa ho ngaahi fili kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:8).

ʻOku kau ʻi he hanga hake ki ʻolungá ʻa e falala ki he taimi ʻa e ʻEikí ʻi he faʻa kātaki mo e fakakaukau ʻi heʻetau fekumi ki he melinó ʻi he ngaahi matangi ʻo e moʻuí. ʻOkú ke lava nai ʻo vakai ki he ngaahi founga ʻoku faitāpuekina ai koe ʻe he ʻOtuá ʻi ho ngaahi faingataʻaʻiá?

Vivili Atu ki Muʻa

ʻĪmisi
a woman with eyes closed

ʻI he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku fakamanatu mai ʻe Nīfai kiate kitautolu kuo pau ke tau “vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi, pea maʻu ʻa e ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa, mo ha ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai fulipē” (2 Nīfai 31:20).

ʻI he taimi ʻoku tau ongoʻi mafasia aí, ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ha ngaahi ʻaho fakalotosiʻí, ʻi he taimi ʻoku ʻikai haohaoa ai ʻetau ʻamanakí, pea ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau ʻofa ai ki he kakai kotoa peé, te tau kei lava pē ʻo fili ke vilitaki atu ki muʻa. ʻIkai ko e ngaahi talanoa ia ʻoku tau manako ke laú—ʻo kau ki he Kāingalotu faivelenga kuo nau ako mo moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e loto-vilitakí? ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he ngaahi fakatātā ko ʻeni ʻo e tuí mo e loto-toʻá ʻa e founga te tau lava ai ʻo vivili atu ki muʻa ʻi he tui taʻeueʻia kia Kalaisí.

ʻIo, ʻe ʻi ai ha ngaahi taimi te tau ongoʻi ai ʻoku ʻikai tali mai e ngaahi lotú ʻi he ngaahi founga naʻa tau ʻamanaki ki aí. ʻE kei ʻi ai pē ʻa e vete malí, maté, mahakí, mo e iva e ʻamanakí, neongo ʻetau ngaahi tautapa mo e fakaʻānaua ki ha ngaahi ʻaho lelei angé. Ko e konga ʻo e founga fakamamahi mo e ʻahiʻahiʻi ko ʻení “ke vakai pe te [tau] fai ‘a e ngaahi meʻa kotoa pē ʻe fekau ʻe he ʻEiki ko [hotau]ʻOtuá kiate [kitautolú]” (ʻĒpalahame 3:25). Te tau kei fekumi nai ki he Māmá ʻi he taimi ʻoku fakapoʻuli ai ʻa e māmaní?

Naʻe fehuʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi heʻene lea fekauʻaki mo e ngaahi ʻahiʻahí mo e faingataʻá, “Ko e hā nai hono fuoloa ʻa ʻetau tatali ki ha fakafiemālie mei he ngaahi faingataʻa ʻoku hoko mai kiate kitautolú? Kae fēfē ʻa ʻetau kātekina ʻa e ngaahi faingataʻa fakatāutahá lolotonga ʻa ʻetau tatali mo tatali, pea hangē ʻoku tuai mai ha tokoní? Ko e hā ʻoku tuai ai ʻi he taimi ʻoku hangē ʻoku faingataʻa ai ke fuesia ʻa e ngaahi kavengá?” Naʻá ne toe fakapapauʻi mai leva kiate kitautolu, “Ko e ʻuhingá he ko e tuí ʻoku ʻuhinga ia ke falala ki he ʻOtuá ʻi he ngaahi taimi leleí mo e koví, pea kau ai mo ha faingataʻaʻia kae ʻoua kuo fakahā mai Hono toʻukupú kiate kitautolu.”7

Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono faʻu ʻe heʻetau Tamai ʻofa mo tokaimaʻanangá ha palani ʻo e fiefiá maʻa ʻEne fānaú kotoa ka naʻá Ne tofa foki ha aʻusia fakamāmani ʻoku feʻunga mo ʻetau ngaahi fiemaʻú mo e meʻa te tau malava ke tupulaki mo fiefia aí. ʻOku ou fakamoʻoni te tau lava ʻo toe lelei ange hili ʻetau aʻusia ʻa e loto-mamahí, ʻi heʻetau ako ke fekumi ʻiate kitautolu pē, tafoki ki he niʻihi kehé, hanga hake ki ʻolunga pea vilitaki atu ki muʻá.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Merriam-Webster.com Dictionary, “resilience,” merriam-webster.com

  2. Vakai, “President Russell M. Nelson on the Healing Power of Gratitude” (vitiō), ChurchofJesusChrist.org

  3. Vakai, Robert Emmons, Thanks! How the New Science of Gratitude Can Make You Happier (2007).

  4. Ko ha tohi lelei ʻi he meʻá ni mo ha ngaahi kaveinga lahi kehe ko Alex Korb, The Upward Spiral: Using Neuroscience to Reverse the Course of Depression, One Small Change at a Time (2015).

  5. Henry B. Eyring, “ʻOsi Siviʻi, Fakamoʻoniʻi, pea Fakaleleiʻi,” Liahona, Nōvema 2020, 98.

  6. David A. Bednar, ʻi he Sarah Jane Weaver, “Elder Bednar Urges Mission Leaders to Seek to Develop ʻEssential Elements of a Christlike Character,ʼ” July 9, 2019, newsroom. ChurchofJesusChrist.org.

  7. Jeffrey R. Holland, “Tatali ki he ʻEikí,” Liahona, Nōvema 2020, 115, 116.