2022
Ngaahi Tāpuaki Fakapēteliaké—Ngaahi Fakakaukau mei he Kau Palōfitá mo e Kau Pēteliaké
Fēpueli 2022


Fakaʻilekitulōnika Pē

Ngaahi Tāpuaki Fakapēteliaké—Ngaahi Fakakaukau mei he Kau Palōfitá mo e Kau Pēteliaké

Ako lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa mo e talaʻofa ʻo e ngaahi tāpuaki fakapēteliaké.

ʻĪmisi
finemui ʻoku foaki ki ai ha tāpuaki

Faitā ʻa Jeremy Hall

ʻOku pehē ʻe Vikesilavi A. Polotopovi, ko ha pēteliake ʻoku nofo ʻi Mosikou, Lūsia, “ʻOku ou manatuʻi e fuofua taimi ne u foaki ai ha tāpuaki fakapēteliake. Ko e mo‘oní ne u fakalaulauloto, ako, mo mateuteu fakalaumālie. Na‘á ku manavasiʻi, ka ‘i he mōmeniti ko iá, naʻe fakafonu ‘a e lokí ʻaki ʻa e Laumālié pea ne mole atu e tailiilí pe ngaahi haʻisiá. Ne tokoni e Laumālié ke u ongoʻi e ngaahi lea ‘a ia naʻe ongo mai ki hoku lotó.”

Hangē ko Misa Polotopoví, ʻoku fakahā ʻe he kau pēteliake ʻi he Siasí kotoa ʻa e hakó mo foaki ha ngaahi tāpuaki fakapēteliake ʻo fakafou ʻi he laumālie ʻo e fakahaá. Ko ha ngaahi akonaki ʻeni mei he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, fakataha mo ha ngaahi fakakaukau mei ha kau pēteliake ʻe toko fā, fekauʻaki mo hono maʻu mo muimui ki he maʻuʻanga tokoni toputapu ko ʻeni ʻo e tataki fakalaumālié.

Ngaahi Pōpoaki Fakatāutaha mei he Tamai Hēvaní

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Gerrit W. Gong ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku mateuteu fakalaumālie ʻa e kau pēteliake fakaʻeiʻeikí ʻi he funga ʻo e māmaní, ke foaki ha ngaahi tāpuaki fakapēteliake. ʻI he hili ʻe he pēteliaké hono ongo nimá ʻi ho ʻulú, ʻokú ne ongoʻi mo fakahā ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate koé. ʻOkú ne fakahā atu e hako ʻokú ke haʻu mei ai ʻi he fale ʻo ʻIsilelí. ʻOkú ne fakahā atu ʻa e ngaahi tāpuaki mei he ʻEikí.”1

Naʻe vahevahe ʻe Pēteliake Keleini A. Seteiti ʻo ʻAlapeta ʻi Kānatá: “ʻOku tā tuʻo lahi ʻeku ongoʻi loto fakatōkilalo ʻi he makehe ʻo e ngaahi tāpuaki kuo foaki maí—ʻa e ngaahi lea, kupuʻi lea, mo e ngaahi sētesi. ʻI he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku nau hoko ai ko ha ngaahi ueʻi, fakakaukau, mo ha ngaahi lea ke u fakahoko ko ha tokotaha fakahoko fatongia ke tāpuekina ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻEne fānaú. ʻE toki kamata pē ke u houngaʻia ʻi he mahuʻinga ʻo e meʻa ʻoku lea ʻakí koeʻuhí he ʻoku ʻikai ko ʻeku tāpuaki—ko e tāpuaki ia ʻa e ʻOtuá” ki Heʻene fānaú.

ʻOku pehē ʻe ʻEmili E. Peili ʻo Loleti, Falaniseé, “Hangē pē ko e ʻi ai ha ngaahi meʻa lahi ʻokú ne fakafaikehekeheʻi kitautolu ʻi hotau tuʻunga fakafoʻituituí mo ʻetau ngaahi aʻusiá, ʻoku fakataautaha foki mo hotau tāpuaki fakapēteliaké. “ʻE lava ke ʻiloʻi ʻe he fānau takitaha ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ʻi he mālohi ʻo e fakahaá, ʻoku maʻu ʻa e tāpuaki ko ʻení mei he ʻOtuá maʻana fakatāutaha.”

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni (1927–2018), “Ko ho tāpuaki fakapēteliaké ʻoku ʻaʻau toko taha pē ia. ʻE lava pē ke nounou pe lōloa, mahino ngofua pe loloto. ʻOku ʻikai ko e meʻa mahuʻinga ki ha tāpuaki fakapēteliaké ʻa hono lōloá mo e lea ʻoku fakaʻaongaʻí. Ko e Laumālié ia ʻokú ne ʻomi e ʻuhinga totonú.”2

Ko Hotau Fatongia ʻi he Ngaahi Tāpuaki Kuo Talaʻofa Maí

Naʻe fakamanatu mai ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e “tatau ai pē pe ko e hako totonu pe ohi,” ʻoku tau hoko ai ko e “[kau] ʻea-hoko totonu ki he ngaahi talaʻofa naʻe fai ʻe he ʻOtuá kia ʻĒpalahamé. Ko e hako kitautolu ʻo ʻĒpalahame. Ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi ʻuhinga ʻoku tau maʻu ai ha tāpuaki fakapēteliaké ko hono tokoniʻi kitautolu ke mahino kakato ange pe ko hai kitautolu ʻi heʻetau hoko ko e hako ʻo ʻĒpalahamé pea ke tau ʻiloʻi ʻa e fatongia ʻoku hilifaki kiate kitautolú.”3 ʻE lava ke tokoni hotau tāpuaki fakapēteliaké ke tau fakatokangaʻi fakatouʻosi ʻa e ngāue mo e ngaahi tāpuaki kuo teuteuʻi ʻe he Tamai Hēvaní maʻatautolu ʻo fakafou ʻi heʻetau angamāʻoniʻoní.

ʻOku pehē ʻe Brother Polopovi, “ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he tāpuaki fakapēteliaké ke tau tupulaki ʻi he tuí mo e fakamoʻoní, ikunaʻi e ngaahi ʻahiʻahí pea fiefia. ʻI heʻetau ako ʻa e tāpuakí, ʻoku fakahā mai kiate kitautolu ha meʻa lahi ange ʻi he ueʻi ʻa e laumālié, ʻetau holi ke māʻoniʻoní, pea mo ʻetau feinga ke muimui ki he ngaahi lēsoni mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita moʻuí. Kapau te tau ako maʻu pē hotau tāpuakí, ʻe tokoni ia ke tau toe ofi ange ai kia Sīsū Kalaisi pea vakai mo fakahoungaʻi ʻa e anga māʻoniʻoní ʻi heʻetau ngaahi aʻusia ʻi he māmaní.”

ʻOku pehē ʻe Misa Siteiti, “Ko e tauʻatāina ke filí ko ha meʻaʻofa fakalangi. ʻI heʻetau fakaʻaongaʻi fakapotopoto ʻa e meʻafoaki ko iá ʻaki hono fai ʻo e ngaahi fili māʻoniʻoní, ko e meʻa ko ia ʻe ala hokó ʻoku toutou hoko ia ʻo moʻoni ʻi hono tāpuekina fakafoʻituitui kitautolu ʻe he ʻEikí. ʻOku ʻikai fakamālohiʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi tāpuakí ki Heʻene fānaú. Kuo pau ke tau ngāue ʻi he māʻoniʻoni mo talangofua ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí.”

Hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻE tokoniʻi koe ʻe hoʻo tāpuaki fakapēteliaké … ke ke ʻiloʻi e meʻa te ke malava ʻi he kahaʻú. Ko hono moʻoní, te ke lava ʻo ʻekea mei he ʻEikí ʻa hono fakahoko ʻo e ngaahi tāpuaki ko iá ʻo fakafou ʻi hoʻo faivelengá.”4

Ko ha Fakakaukau Taʻengata

ʻOku pehē ʻe Kifi L. Siteleitoni ʻo Siōsiá, USA, “ʻOku ou fakaʻamu naʻe mahino ki ha kakai tokolahi ange ʻoku ʻikai maʻá e moʻui pē ko ʻeni ʻi he māmaní ʻa ho tāpuaki fakapēteliaké ka ki he taʻengatá foki. Manatuʻi maʻu pē kuo ʻafioʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní talu mei he kamataʻangá. Ko ʻEne fānau kitautolu. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē fekauʻaki mo kitautolu talu mei he taimi ko iá pea ʻi he moʻui ʻi he māmaní ʻo aʻu ki he taʻengatá. Ko ia ai, ʻe lava ke fakaʻaongaʻi hotau tāpuaki fakapēteliaké ki ha konga pē ʻo ʻetau moʻuí.”

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peka (1924–2015), ko e Palesiteni mālōlō ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Taimi ʻe niʻihi ʻe hohaʻa ha taha koeʻuhí ʻoku teʻeki fakahoko ha talaʻofa ʻi ha tāpuaki fakapēteliake. Hangē ko ʻení, ʻe lava ke fakahaaʻi ʻe ha tāpuaki ʻe mali ha mēmipa, pea ʻoku ʻikai ke na maʻu hano hoa. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ʻe taʻe fakahoko ʻa e tāpuakí. ʻOku lelei ke ʻiloʻi ʻoku hoko ʻa e ngaahi meʻá ʻi he taimi ʻoku finangalo ki ai ʻa e ʻEikí, kae ʻikai ʻiate kitautolu maʻu ai pē. ʻOku ʻikai ha ngataʻanga ʻo e ngaahi meʻa fakaetaʻengatá. Mei he maama fakalaumālié ki heʻetau moʻui ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e ngaahi veili ʻo e maté, ko ʻetau moʻuí ko ha moʻui taʻengata.”5

Naʻe vahevahe ha meʻa tatau ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007), tokoni Ua mālōlō ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ko e tāpuaki fakapēteliaké ko ha fakahinohino toputapu ia ʻo e faleʻí, talaʻofá, mo e fakamatala mei he ʻEikí. Neongo ia, ʻoku ʻikai totonu ke ʻamanaki ha taha ia ʻe fakaikiiki ʻe he tāpuakí ʻa e meʻa kotoa pē ʻe hoko kiate iá, pe ko ha tali ki he ngaahi fehuʻí kotoa. ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa hono ʻikai fakahoko ha tāpuaki ʻo ha meʻa maʻongoʻonga ʻoku hoko ʻi he moʻuí hangē ko e ngāue fakafaifekaú pe malí he ʻikai hoko. ʻOku nounou hoku tāpuakí pea ʻoku fakangatangata pē ia ki he vahe ʻe tolu ʻo e peesi ʻe taha ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ka kuo feʻunga mo haohaoa ʻaupito ia kiate au.” Naʻe toe pehē foki ʻe Palesiteni Fausi “ʻoku totonu ke toutou lau ʻa e ngaahi tāpuaki fakapēteliaké ʻi he loto fakatōkilalo mo e faʻa lotu maʻu pē.”6

ʻOku pehē ʻe Brother Peili, “ʻOku hokohoko atu e liliu ʻetau matuʻotuʻa fakalaumālié ʻo fakatatau mo ʻetau ngaahi ngāué. Ko e ʻuhinga ia ʻoku lelei ai ke toutou lau hotau tāpuaki fakapēteliaké, koeʻuhí he ʻe lava ke tau maʻu ha ngaahi ueʻi mo e ongo foʻou mo ha mahino lahi ange ke tau maʻu ai ha fakamaama. ʻOku ʻikai teitei tuku e fakaʻamu ʻa e Tamai Hēvaní ke tau maʻu kotoa ʻa e lelei ʻoku tau lava ke maʻú. ʻE aʻu kotoa ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi he taimi totonú, ʻo kapau te tau mateuteu ki ai, ʻi he moʻuí ni pe ʻamui ange.”

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Gerrit W. Gong, “Haʻisia ki he Fuakavá,” Liahona, Nōvema 2019, 82.

  2. Thomas S. Monson, “Your Patriarchal Blessing: A Liahona of Light,” Ensign, Nōvema 1986, 66.

  3. David A. Bednar, “Becoming a Missionary,” Liahona, Nōvema 2005, 47.

  4. Russell M. Nelson, “Thanks for the Covenant” (fakatahalotu ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, 22 Nōvema 1988), 5, speeches.byu.edu.

  5. Boyd K. Packer, “The Stake Patriarch,” Liahona, Nōvema 2002, 45.

  6. James E. Faust, “Patriarchal Blessings” (fakatahalotu ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, 30 Māʻasi 1980), 2, speeches.byu.edu.