2022
Sauniga o le Malumalu: Saunia e Toe Foi Atu i le Afioaga o le Atua
Iulai 2022


“Sauniga o le Malumalu: Saunia e Toe Foi Atu i le Afioaga o le Atua,” Liahona, Iulai 2022.

Sauniga o le Malumalu: Saunia e Toe Foi Atu i le Afioaga o le Atua

Ou te valaaulia outou ina ia aoao ma le filiga ma talisapaia le taua e faavavau o feagaiga o le malumalu, sauniga o le malumalu, ma tapuaiga i le malumalu a o outou taumafai e o mai i le Faaola.

Ata
Faletatala o le Malumalu o Mesa Arisona

Ata pue o le faletatala o le Malumalu o Mesa Arisona na pueina e Leslie Nilsson

O le galuega a le Atua ma Lona mamalu o le “aumaia o le tino ola pea ma le ola faavavau o le tagata” (Mose 1:39)—e saunia ai i tatou e ola “i se ala maualuga atu ma paia atu”1 ina ia mafai ai ona tatou toe foi atu i Lona afioaga.

I Lona alofa mutimutivale e le iu ma faavavau, na valaaulia ai pea e le Alii, e ala mai i Ana perofeta ma aposetolo, Ona atalii ma Ona afafine ina ia saunia mo Lona afio mai ma avea ma se nuu o Siona—ua saunia e faatu mai e faafetaiai ia te Ia (tagai Alema 12:24; 34:32; Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:45; 65:5; 88:96–97). Ma o taimi uma lava, o le aoaoina lea o le aoaoga faavae a Iesu Keriso, faatinoina o le faatuatua ia te Ia, salamo, ma le mauaina o feagaiga ma sauniga paia e totonugalemu i lena sauniuniga.

O faataitaiga i le Feagaiga Tuai o le valaaulia a le Atua i Ana fanau e saunia ai e ola i se tulafono maualuga atu ma ia maua feagaiga ma sauniga o le faaolataga e aoga mo i tatou i aso nei.

I le Esoto, sa fautuaina ai e le Atua ia Isaraelu ia avea “o se oa taua” ma ia faapaiaina i latou lava e sauniuni ai e fetaiai ma Ia (tagai Esoto 19:4–6, 10–11, 17). Na tuuina atu e Ieova ia Isaraelu “papamaa, ma se tulafono, ma poloaiga” (Esoto 24:12), ma sa latou osifeagaiga ma le Atua, ma faapea atu, “O mea uma ua fetalai mai ai le Alii o le a tatou faia” (Esoto 19:8; tagai foi 24:3). Sa folafola atu e le Alii afai latou te usiusitai i a latou feagaiga, o le a Ia afio faatasi ma i latou (tagai Esoto 29:45–46). Peitai, ina ua molimauina e Isaraelu “le mamalu o le Alii” (Esoto 24:16) i luga o le Mauga o Sinai, sa latou fefefe, tutu mamao ese, ma iu ai ina fouvale i le Atua (tagai Esoto 20:18–21; 32:1–6).

O se faataitaiga lona lua i le Feagaiga Tuai o le fausiaina e le Tupu o Solomona o se fale i le Alii (tagai 1 Tupu 6:11–13). O le atolaau o le feagaiga ma isi ipu paia sa tuu i “le mea e sili ona paia” (1 Tupu 8:6), ma “o le mamalu o le Alii … [na] faatumuina le maota o le Alii” (1 Tupu 8:11). Sa faia e Solomona se tatalo o le faapaiaga ma ole atu mo faamanuiaga faaletino ma faaleagaga ina ia faaee atu i luga o le au Isaraelu salamo ma agaga tatalo. Sa faafofogaina e le Alii a latou tatalo o le aioiga ma folafola atu ia Isaraelu faamanuiaga maoae pe afai latou te usiusitai. E ui i lea, sa tuulafoaiina e Isaraelu le Alii ma tapuai atu i atua ese. (Tagai 1 Tupu 9–11.)

O isi perofeta i le Feagaiga Tuai sa saili ma le filiga e aoao ma faapaia Isaraelu ina ia “mafai ai ona latou vaai i fofoga o le Atua; peitai sa latou faamaaa o latou loto ma lē mafai ona latou gafatia ona luma” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:23–24).

O le tele o taimi, sa le talitonu, fefefe, pe le naunau le fanauga a Isaraelu e sui; sa manaomia se ala faigofie atu; ua pūpū atu o latou loto i mea faalelalolagi; po o le fouvale ma le loto i ai e faasaga i le Alii ma Ana perofeta. O taimi uma lava e liliuese ai Isaraelu mai le Atua ma lafoai a latou feagaiga ma sauniga, “sa mumu a‘e le toasa o le Alii e faasaga ia te i latou” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:24), ma sa le mafai ona latou maua le atoatoaga o Lona mamalu.

O le Faamoemoega Paia o le Faapotopotoina

O taumafaiga a le Alii e faapotopoto Lona nuu ma faamanuia i latou e ala i feagaiga ma sauniga o le malumalu o loo toe faamatalaina foi i le Feagaiga Fou ma le Tusi a Mamona. Na tagi le Faaola, “Ua faafia ona ou manao e faapotopoto i lau fanau, e pei o le moa ona ofaofatai i lana toloai i lalo i ona apaau, a e le mafafai outou!” (Mataio 23:37; tagai foi 3 Nifae 10:4–6).

Na faamalamalama mai e le Perofeta o Iosefa Samita: “O le a le faamoemoega o le faapotopotoina o le … nuu o le Atua i soo se matua o le lalolagi? … O le faamoemoega autu o le fausia lea i le Alii o se fale e mafai ai e Ia ona faaali mai i Lona nuu ia sauniga o Lona maota ma mamalu o Lona malo, ma aoao atu i tagata le ala o le faaolataga … ina ia mafai ona latou … maua faaaliga mai le lagi, ma faaatoatoaina i mea o le malo o le Atua—ae sa latou le mananao i ai.”2

E finagalo le Alii e faapotopoto Lana fanau i lenei tisipenisione ma ua faaalia mai “mea sa natia mai luma atu o le faavaega o le lalolagi, … o mea uma e faatatau i lenei fale, ma lona perisitua” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:41–42). Ua Ia fautuaina i tatou uma ia saunia e toe foi atu i Lona afioaga—ua mafai e ala i Lana taulaga togiola: “Faauta, o lo‘u loto, i latou uma o e valaau mai i lo’u igoa, ma tapuai mai ia te a‘u e tusa ma la’u talalelei tumau-faavavau, e tatau ona faapotopoto faatasi, ma tutu i nofoaga paia” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:22).

Aisea e Matua Taua ai Sauniga o le Malumalu?

O malumalu o nofoaga ua silisili ona paia o nofoaga tapuai uma. O mea uma ua aoaoina ma mea uma e faia i malumalu o aso e gata ai e faamamafa ai le fuafuaga sili o le fiafia a le Tama Faalelagi, le paia o Iesu Keriso, ma Lana matafaioi o lo tatou Faaola. O feagaiga e mauaina ma sauniga e faatinoina i totonu o malumalu e taua i le faapaiaina o o tatou loto ma mo le faaeaga mulimuli o atalii ma ni afafine o le Atua.

“Ma o le perisitua tele lea e pulea le talalelei ma umia le ki o mealilo o le malo, o le ki lava lea o le malamalama e uiga i le Atua.

“O lea, o ona sauniga, ua faaalia ai le mana o le faale-atua.

“Ma a aunoa ma ona sauniga, ma le pule o le perisitua, e le faaalia mai le mana o le faale-atua i tagata i la le tino” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:19–21).

O sauniga paia e taliaina ma le agavaa ma manatuaina pea lava pea, e tatala ai auala faalelagi e mafai ai ona tafe mai le mana o le faaleatua i o tatou olaga. O le mauaina o sauniga o le perisitua ma le osia ma le tausia o feagaiga paia, ua amoina ai i tatou faatasi ma le Faaola (tagai Mataio 11:28–30)3 ma e mafai ona faamanuiaina i le malosi e sili atu i lo tatou lava malosi e faatoilalo ai faaosoosoga ma luitau o le olaga faaletino a o tatou saunia e toe foi atu i le afioaga o le Atua.

O Faamanuiaga o Feagaiga ma Sauniga o le Malumalu

Ata
ata o Iesu Keriso

Faamatalaga mai le Christ and the Young Child, saunia e Carl Heinrich Bloch

O faamanuiaga taua e lua e maua mai feagaiga ma sauniga o le malumalu ua faateleina ai le olioli ma le mana.

O le Togiola o le punavai silisili lea ma ua na o le pau lea o le punavai o le olioli tumau. O le olioli moni e oo mai i le faatinoina o le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso, mauaina ma le agavaa ma faamamaluina ma le faamaoni o feagaiga ma sauniga paia, ma taumafai ia liua loloto i le Faaola ma Ona faamoemoega.

Na aoaoina e Alema lona atalii e faapea, o le paia ma le olioli sili atu i o tatou olaga e mafai ona maua pe a faamamaina ma faapaiaina i tatou e ala i le Togiola a Iesu Keriso. Ua na o le faatuatua i lo tatou Togiola, salamo, ma le tausia o feagaiga e mafai ai ona tatou maua le fiafia tumau tatou te mananao uma e oo i ai ma faatumauina.4

Faamolemole manatua le folafolaga o le olioli mai ia Peresitene Nelson: “Tatou te valaauliaina fanau uma a le Atua i itu uma e lua o le veli ia o mai i lo latou Faaola, maua faamanuiaga o le malumalu paia, maua le olioli tumau, ma agavaa mo le ola e faavavau.”5

I o tatou aso e pei ona vevesi ai mana o le pogisa “ma faamatauina lo tatou filemu e faaumatia,”6 o loo avanoa le mana puipui mo i tatou taitoatasi i totonu ma e ala i feagaiga ma sauniga o le malumalu (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:32; 43:16; 76:39–42; 105:11–12, 33; 138:12--5). Na vaai Nifae i se faaaliga ma “vaai atu i le mana o le Tamai Mamoe a le Atua, ua alu ifo … i luga o le tagata o le feagaiga a le Alii, … ma sa faaauupegaina i latou i le amiotonu ma le mana o le Atua i le mamalu tele” (1 Nifae 14:14).

I le tatalo o le faapaiaga o le Malumalu o Katelani, sa talosagaina ai e le Perofeta o Iosefa Samita le Tama “ina ia mafai ona o atu au auauna mai lenei fale ua faaauupegaina i lou mana” ma “ia leai se tuufaatasiga o le amioleaga o le a … tulai ma manumalo i lou nuu o e o le a tuu i ai lou suafa i lenei fale” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:22, 26).

Ata
Malumalu o Katelani

O Se Malamalama Mamalu—Malumalu o Katelani, saunia e Glen S. Hopkinson, e le mafai ona kopiina

E tatau ia i tatou taitoatasi ona taumafai e aoao ma malamalama atili i le mana puipui o feagaiga ma sauniga o loo maua i le maota o le Alii—ina ia mafai e i tatou o soo ona “tutu i nofoaga paia, ma … e le masii ese” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:32) ma “tetee atu i le aso leaga” (Efeso 6:13).

Valaaulia ma le Molimau

Ou te valaaulia outou ina ia aoao ma le filiga ma talisapaia le taua e faavavau o feagaiga o le malumalu, sauniga o le malumalu, ma tapuaiga i le malumalu a o outou taumafai e o mai i le Faaola ma maua faamanuiaga ua mafai ona maua e ala i Lana Togiola. Ma ou te molimau atu ma le olioli o le Atua le Tama ma Lona Alo, o Iesu Keriso, o loo soifua ma o lo La‘ua faanaunauga silisili ia tatou toe foi atu i lo La’ua afioaga ma taumamafa i lo La‘ua mamalu (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:16; 101:38).