2023
Naʻe Ngaohikovia Au—Te u Lava Fēfē ʻo Fakamolemoleʻi?
Sānuali 2023


Fakakomipiuta Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Naʻe Ngaohikovia Au—Te u Lava Fēfē ʻo Fakamolemoleʻi?

Naʻe taʻu lahi ʻa ʻeku fāinga mo e ʻitá mo e tāufehiʻá, ka naʻe tokoniʻi au ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ke u maʻu ha ʻamanaki lelei.

ʻĪmisi
ko Kalaisi ʻoku tutulu mo fakafiemālieʻi ha taha

ʻI heʻeku kei siʻí, naʻá ku fepaki mo e founga kehekehe ʻo e ngaohikoviá mo e angakoví mei ha mēmipa ʻi hoku fāmilí pea mo ha taha kehe ʻoku ʻikai ʻi hoku fāmilí. Koeʻuhí ko e ngaohikovia ko iá, ne u tupu hake ai mo e ongoʻi ilifiá, tāufehiʻá, mo e ʻita lahi ʻaupito. Naʻá ku tui he taimi ʻe niʻihi naʻe tupu meiate au e meʻa naʻe hoko kiate aú, pea naʻá ku ongoʻi halaia. Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē ko e tokotaha ʻuli taha au ʻi he māmaní. Pea naʻá ku fekuki mo e ngaahi ongo ko iá ʻi heʻeku tupu haké.

Ka neongo ia, naʻe liliu ʻa e meʻa kotoa pē ʻi hoku taʻu 20 pea mo e tukituki mai e ongo faifekaú ʻi hoku matapaá ke vahevahe mai ha pōpoaki makehe—ko ha pōpoaki ʻoku fonu ʻi he tuí, ʻofá, mo e ʻamanaki leleí. Naʻá na talanoa mai fekauʻaki mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻI heʻeku fanongo kiate kinauá, naʻá ku ongoʻi ʻa e nonga mo e fiemālie ʻi hoku lotó ʻa ia naʻe mole meiate au ʻi he konga lahi ʻo ʻeku moʻuí. Naʻe lava ke u ongoʻi moʻoni naʻe ʻofa moʻoni ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻiate au pea kuo teʻeki hōloa hoku mahuʻingá neongo ʻa e meʻa kotoa pē ne u fouá. Ko e founga nai ʻeni ke u tauʻatāina ai mei he ongoʻi halaia mo e mā kuó u feʻao mo ia ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí?

Ko e Ako ki he Mālohi Faifakamoʻui ʻo e Fakamoʻuí

Naʻe hokohoko atu pē ʻa e ʻaʻahi mai e ongo faifekaú ʻo akoʻi aú, pea hili pē ha māhina ʻe ua mei ai naʻá ku papitaiso. Kuo teʻeki ai ke u fiefia lahi pehē ʻi heʻeku moʻuí. ʻI he lahi ange ʻeku akó, naʻe fakahaaʻi mai ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí ʻa e founga te u lava ai (naʻe malava moʻoni ia!) ʻo maʻu ʻa e mālohi ke laka atu ki muʻa ʻi he nonga, fakamolemole, pea fakangata ʻa e fepakipaki ne fuoloa ʻeku fuesia ʻi hoku lotó.1

Naʻe fakafiemālieʻi moʻoni au ʻe he ngaahi lea ʻa ʻEletā Petuliki Kealoni ʻo e Kau Fitungofulú lolotonga e konifelenisi lahí ʻi heʻene lea kau ki he ngaohikoviá. Naʻá ne akonaki ʻo pehē:

“ʻOku ʻikai ʻilo ʻaki koe e ngaahi meʻa fulikivanu ko ʻeni kuo hoko kiate koé. ʻI he moʻoni nāunauʻiá, ʻoku ʻiloʻi ʻaki koe ho tuʻunga taʻengata ko ha foha pe ʻofefine ʻo e ʻOtuá …

“ʻOku vēkeveke ʻa e Fakamoʻuí ke foaki mai ʻa e meʻaʻofa ʻo e fakamoʻuí kiate koe. ʻI he loto-toʻa, faʻa kātaki, mo e tokanga faivelenga pē kiate Iá, he ʻikai fuoloa kuó ke lava ʻo tali kakato ʻa e meʻaʻofa ko ʻení. Te ke lava ʻo tukuange ho loto-mamahí pea tuku ia ʻi Hono toʻukupu kelekelé.”2

ʻOku ou ʻiloʻi he taimí ni ʻoku ʻikai ke u halaia ʻi he meʻa naʻe hoko kiate aú—ko ha tokotaha au ne fakamamahiʻi ʻi he ngaahi tōʻonga fulikivanu ʻa e niʻihi kehé.

ʻOku ou houngaʻia ʻaupito ʻi he mālohi faifakamoʻui ʻo Sīsū Kalaisí. Kuo tokoniʻi au ʻe he ako fekauʻaki mo Iá mo e fāifeinga ke muimui ʻiate Iá ke u laka ki muʻa mo e ʻilo ko ia naʻá Ne mamahi maʻaku mo maʻu ha mahino ki he meʻa kotoa pē kuó u fouá. ʻI heʻeku ʻiloʻi naʻá Ne fua toko taha pē ʻeku ngaahi kavengá koeʻuhí ke ʻoua naʻá ku teitei foua iá, ne hoko ia ko ha ʻilo fakaofo kiate au pea fakaloloto ange ai ʻeku tui kiate Iá.

Ko e Fetongi e Mamahí ʻaki e Nongá

Ka naʻe ʻikai ko ʻeku taʻemanonga pē fekauʻaki mo hono ngaohikovia aú ne fiemaʻu ke fakamoʻui ai aú. Naʻá ku ako ai he ʻikai ngata pē ʻi hono hanga ʻe Sīsū Kalaisi, fakafou ʻi he mālohi ʻo ʻEne Fakaleleí, ʻo fakamaʻa ʻetau ngaahi angahalá ka ʻokú Ne toe fakafiemālieʻi mo tokoniʻi kitautolu ke tau laka atu ki muʻa, tupulaki, mo fakamolemoleʻi ʻa kinautolu kuo nau fakamamahiʻi lahi kitautolú.

ʻOku faingataʻa ʻa e fakamolemolé, pea taimi ʻe niʻihi ʻe ngali taʻemalava. Naʻe fuoloa pehē ia kiate au. Ka ʻi heʻeku tokanga taha ke fakaakeake mei he ngaahi ola kovi ʻo e ngaohikoviá, naʻá ku fakatokangaʻi ai te u lava ʻo ngāue māmālie ki he fakamolemolé ʻi he fakalau ʻa e taimí koeʻuhí naʻe mahuʻinga ia ki he fakaakeake kakató.

Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni kimuí ni fekauʻaki mo hono fakangata ʻo e ngaahi fepakipaki ʻi heʻetau moʻuí. Naʻá ne pehē: “Kapau ʻoku ngali taʻe-malava ʻa e fakamolemolé ʻi he taimí ni, tautapa ki he mālohi ʻi he taʻataʻa fakalelei ʻo Sīsū Kalaisí ke ne tokoniʻi koe. ʻI hoʻo fai iá, ʻoku ou palōmesi atu te ke maʻu ha nonga fakataautaha pea vave fakafokifā mo ho ivi fakalaumālié.”3

Ke fakatauʻatāinaʻi hoku laumālié mei he tāufehiʻá mo e loto-ʻitá, naʻá ku fakafalala ki he Fakamoʻuí ke tokoniʻi au ke u fakamolemoleʻi moʻoni pea tukuange ʻa e fepakipaki ʻi hoku lotó. Naʻe hoko ia ko ha ngāue lōloa, ka ʻi heʻeku ngāue ʻaki ʻa e tuí, naʻá ku ongoʻi hono fetongi ʻe he ʻofa fakafiemālie mo e melino ʻa e Fakamoʻuí ʻa e ngaahi ongo taʻefiemālie ko ia ne u fefaʻuhi fuoloa mo iá. Naʻe faifai peá u lava ʻo ʻiloʻi neongo he ʻikai lava ʻo toʻo pe liliu ʻa e kuohilí, ka ʻe lava ʻo tali mo ikunaʻi ia, pea naʻe tokoni ia ke u ongoʻi ha ʻamanaki lelei lahi ki he kahaʻú.

‘Oku Tau Feʻao mo Kalaisi

Neongo e meʻa naʻá ku tui ki ai ʻi heʻeku kei siʻí, ka ʻoku tau feʻao mo e ʻEikí ʻi he meʻa kotoa pē. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kitautolu ʻaki ha ʻofa taʻefakangatangata. Naʻe siva ʻeku ʻamanakí ʻi he ngaahi tūkunga ʻo ʻeku moʻuí, ka naʻá Ne fakahā mai ʻa e founga te Ne lava ʻo tokoniʻi ai kitautolu ke liliu ʻetau mamahi kovi tahá ki ha tui mo ha ivi fakaʻofoʻofa.

ʻOku ou ʻofa ʻi he ongoongolelei ko ʻení pea ʻoku ʻikai haʻaku veiveiua ki he hala kuó u fou ai ʻi heʻeku hoko ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻi hoku lotó ʻoku ʻofa ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻeku Tamai Hēvaní ʻiate au—pea mo kitautolu takitaha. ʻOkú Na tuʻu mateuteu ke tokoniʻi kitautolu ke fakahoko ʻa e meʻa ʻoku ngali taʻemalavá, tautautefito kapau ʻoku kau ʻi he meʻa ʻoku ʻikai malavá ʻa hono fakamolemoleʻi ʻa ia ʻoku ngali taʻemalava ke fakamolemoleʻí. Loto-toʻa, vilitaki, maʻu e tuí pea ʻe tāpuekina lahi koe.

ʻOku ou ʻilo kuó u aʻusia ia.