2023
Ngaahi Taumuʻá, Tupulakí, mo e Fakalakalaká—Ngaahi Pōpoaki Fakamuimuitaha mei he Kau Palōfitá mo e Kau ʻAposetoló
Sānuali 2023


Fakakomipiuta Pē

Ngaahi Taumuʻá, Tupulakí, mo e Fakalakalaká—Ngaahi Pōpoaki Fakamuimuitaha mei he Kau Palōfitá mo e Kau ʻAposetoló

Vakai ki he meʻa ne toki akoʻi kimuí ni ʻe he kau palōfita moʻuí ʻi he mītia fakasōsialé fekauʻaki mo hono fokotuʻu mo ngāueʻi ha ngaahi taumuʻa ke tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ʻo hangē ange ko Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
ngaahi poloka ʻoku fokotuʻutuʻu ki ʻolunga

ʻI he kamataʻanga ʻo e taʻu takitaha, ʻoku tau faʻa fakakaukauʻi pe ko e hā ha ngaahi taumuʻa pe tukupā te tau lava ʻo fai ke tau fakalakalaka ai. Ka ʻi he lahi fau e ngaahi meʻa ke tau ako pe fakahokó, te tau kamatá ʻi fē?

ʻI he Luke 2:52, ʻoku tau maʻu ai ha sīpinga mei he moʻui ʻa e Fakamoʻuí: “Pea tupulaki ʻa e potó ʻia Sīsū mo e lahí, pea naʻe ʻofeina ia ʻe he ʻOtuá mo e tangatá.” ʻOku toe hoko foki ʻa e veesi ko ʻení ko ha fakavaʻe ki he polokalama ʻa e Fānaú mo e Toʻu Tupú, ʻa ia ʻoku fakaafeʻi ai kitautolu (tatau ai pē ko e hā e taʻu motuʻá) ke hoko ʻo hangē ange ko Sīsū Kalaisí ʻi he founga tatau ʻo tupulaki fakalaumālie, fakasōsiale, fakatuʻasino, mo fakaʻatamai.

ʻI heʻetau fili ʻi he faʻa lotu mo ngāueʻi e ngaahi taumuʻa ʻi he tapa kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí, ʻoku tau faʻa fehangahangai ai mo e ngaahi fili fekauʻaki mo e ngaahi holí, ngaahi meʻa ke fakamuʻomuʻá, taʻemalavá, ngaahi fakafeʻātungiá, loto-vilitakí, poupoú, mo e ngaahi vā fetuʻutakí. Kuo ʻomi ʻe he kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha ʻamanaki lelei mo ha ngaahi fakakaukau ke tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau tupulakí ʻi heʻenau ngaahi lea ʻi he konifelenisi lahí fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻá pea mo e ngaahi akonaki ko ʻeni mei heʻenau ʻakauni mītia fakasōsialé.

Fakakaukau ki he Ngaahi Tukupā ʻe Tolu Ko ʻEní

“ʻOku ou tui ko e tokolahi ʻiate kimoutolu ʻoku mou tuku ha taimi he ʻahó ni ke hiki hoʻomou ngaahi tukupā ki he taʻu ka hokó. Fēfē ke u ʻoatu ha ngaahi fokotuʻu?

“ʻUluakí, tukupā ke fakamālohia ho fakavaʻe fakalaumālié. ʻE lava ke kau heni hano fokotuʻu ha taimi mo ha feituʻu pau ke ako ai e ngaahi folofolá, faʻa lotu, fakamuʻomuʻa ange ʻa e moihū ʻi he temipalé, pea tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi he tapa kotoa pē ʻo hoʻo moʻuí.

“Uá, tukupā ke angaʻofa ki he niʻihi kehé. ʻI he taimi naʻe ʻaʻahi ai ʻa e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ki he ongo ʻAmeliká, hangē ko hono lekooti ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ko e taha ʻo e ngaahi ʻuluaki meʻa naʻá Ne akoʻí ko e fiemaʻu ko ia ke taʻofi ʻa e fakakikihí ʻi heʻetau moʻuí. Ko ia, kātaki ʻo manavaʻofa, ʻai ke ke maʻu ha mahino, fakatuotuai ki he fakamāú, pea vave ki he fakamolemolé.

“Tolú, tukupā ke loto-fakapapau. ʻOku hōifua ʻa e ʻEikí ki he feingá. ʻOku hōifua ʻa e ʻEikí ki he taʻefeliliuakí. ʻOku hōifua ʻa e ʻEikí ki he tui taʻeueʻiá. Neongo te tau faʻa tōnounou he taimi ki he taimi, ka ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau vilitaki ke fanongo kiate Ia mo muimui ki he ueʻi fakalaumālie ʻokú Ne ʻomí ke tau ʻtupulaki ʻo mālohi ʻi he Laumāliéʼ (Mōsaia 18:26).

“ʻOfa ke tāpuakiʻi kimoutolu ʻe he ʻOtuá, siʻoku ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina, pea ʻofa ke hoko ʻeni ko ha taʻu fakaʻofoʻofa ʻo ha taumuʻa mo ha ngaahi faingamālie maʻatautolu kotoa.”

Palesiteni Russell M. Nelson, Facebook, Jan. 1, 2022, facebook.com/russell.m.nelson.

ʻE Lava ke Maʻu e Ngaahi Faingamālié mei Hono Kamataʻi mo Fakaʻosi ha Meʻa Faingataʻa

“Ki hoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou kotoa pē, ʻofa pē ʻoku mahino kiate kimoutolu ʻa e mahuʻinga ʻo e ngāue ke aʻusia mo maʻu ha ako māʻolunga angé, pea ʻoku ou fakatauange te mou ako mei haʻaku fakaʻiseʻisa.

“ʻI he taimi naʻá ku toʻo ai ha ngaahi kalasi pisinisi mei he kau palōfesa ʻi he ʻunivēsití, naʻá ku fakatokangaʻi naʻe lahi ange ʻeku paʻangá ʻi he paʻanga naʻe maʻu ʻe he kau faiakó. Mahalo ko ha taha tuʻuaki lelei au. ʻOku ou manatuʻi ʻeku fakakaukau: ʻKapau te u nofo mei he akó ʻo ngāue taimi kakato he tuʻuakí, ʻe lava ke u malu fakapaʻanga moʻoni.ʼ

“Naʻe hangē ia ha fakakaukau lelei he taimi ko iá. Pea ko ia naʻe ʻikai ai ke u fakakakato hoku taʻu fakaʻosi ʻi he kolisí. Kuó u fakaʻiseʻisa ʻi he fili ko iá he kotoa ʻo ʻeku moʻuí.

“Ko hai ʻokú ne ʻiloʻi ne u mei maʻu ha ngaahi faingamālie kehe kapau ne u fakakakato e taʻu fakaako fakaʻosi ko iá. ʻOkú ke fehangahangai maʻu pē mo ha ngaahi fili mahuʻinga fekauʻaki mo e ngaahi vā fetuʻutakí, ngāué, mo e akó, pea mahalo he ʻikai te ke ʻilo ʻa e ngaahi sitepu pau te ke fakahoko ʻi he kahaʻú. ʻE lava ke fakapapauʻi ʻi hoʻo fakakakato hoʻo akó ʻe tataki koe ʻe he ngaahi sitepu ko iá ki ha feituʻu lelei.

“Kapau te ke lava, ʻoku ou poupou atu ke ke fokotuʻu e maʻu-mataʻitohí ko ha konga mahuʻinga ia ʻo hoʻo palani ki he moʻuí. ʻOku tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻi hono kamataʻi mo fakaʻosi ha meʻa ʻokú ne poleʻi kitautolú.”

Palesiteni M. Russell Ballard, Facebook, Feb. 23, 2022, facebook.com/mrussell.ballard.

Tokanga Taha Pē ki Hoʻo Ngaahi Fakaʻānauá

“ʻI he kamata ha taʻu foʻoú, ʻoku totonu ke tau feinga ke maʻu ha lelei mei he vakai ki he meʻa kuo hoko kimuʻá. ʻOku ou kōlenga atu ke mou manatuʻi ko e kuohilí ke ako mei ai, kae ʻoua ʻe nofo ai. ʻOku tau vakai ki muí ke ʻekea e malala ulo ʻo e meʻa ne tau fouá kae ʻikai ko e efuefú.

“Pea ko e taimi kuo tau ʻilo ai ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ke tau akó mo ʻomi ʻa e lelei taha ne tau aʻusiá, tau sio leva ki muʻa mo manatuʻi ko e tuí ʻoku tuhu maʻu pē ki he kahaʻú.  Ko e tuí ʻoku fekauʻaki maʻu pē mo e ngaahi tāpuaki mo e moʻoni pea mo e ngaahi meʻa ʻoku teʻeki ke hoko ʻi heʻetau moʻuí.

“Mahalo ʻe fifili hamou niʻihi—tautautefito ki heʻetau moʻui ʻi he moveuveu fakaʻaho ʻo e māmaní he ʻahó ni—ʻʻOku ʻi ai nai ha kahaʻu maʻaku?ʼ Ko e hā haʻaku meʻa ʻe maʻu mei he taʻu foʻoú? Te u malu nai? ʻE lelei nai e moʻuí? ʻE lava nai ke u falala ki he ʻEikí pea mo e kahaʻú?

“Kātaki ʻo manatuʻi ʻeni: ʻoku falala ʻa e tuí ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga maʻatautolu takitaha pea ko Kalaisi moʻoni pē ʻa e ʻtaulaʻeiki lahi ʻo e ngaahi meʻa lelei ʻe hokóʼ [Hepelū 9:11].

“Tukutaha hoʻo tokangá ki hoʻo ngaahi fakaʻānauá, neongo pe ko e hā hono mamaʻó. Moʻui ʻi ha tuʻunga te ke lava ai ʻo mamata ki he ngaahi mana ʻo e fakatomalá mo e fakamolemolé, ʻo e falala mo e ʻofa fakalangi ko ē te ne liliu hoʻo moʻui he ʻaho ní, ʻapongipongí, pea taʻengatá. Ko ha tukupā ia ʻoku ou kole atu ke mou tauhi ʻi he Taʻu Foʻoú.”

ʻEletā Jeffrey R. Holland, Facebook, Feb. 28, 2022, facebook.com/jeffreyr.holland.

ʻĪmisi
Ko hono akoʻi ʻe Kalaisi ʻEne kau ākongá

ʻE Lava ke Hoko e ʻAho mo e Houa Kotoa Pē ko ha Kamata Foʻou

“Naʻá ku ako kei siʻi ʻi he moʻuí, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke tatali ki ha taʻu foʻou kae toki kamata foʻou ʻeku moʻui fakatāutahá. ʻOku mafoa mai ʻa e ata foʻou ʻi he ʻaho foʻou kotoa pē—ʻo ʻikai ki he māmaní pē ka kiate koe mo au foki. Pea ʻoku ʻomi ʻe he ʻaho foʻou kotoa pē ha kamata foʻou—ko ha faingamālie ke toe kamata pea fakaʻehiʻehi mei he fakatuʻutāmaki ʻo e fakatoloí.

“Naʻe ʻi ai ha ngaahi taimi ʻi heʻeku moʻuí kuo lahi ha ngaahi pō kuó u taʻemamohe ai ʻi heʻeku fefaʻuhi mo e ngaahi palopalemá, hohaʻá, pe mamahi fakatāutahá. Ka ʻe tatau ai pē pe ko e hā hono fakapoʻuli ʻo e poó, naʻe fakalotolahiʻi maʻu pē au ʻe he fakakaukau ʻʻE toe hopo ʻa e laʻaá ʻi he pongipongíʼ (vakai, Saame 30:5).

“ʻOku talaʻofa mai ʻe he folofolá, ʻKo e meʻa ʻi he ʻaloʻofa ʻa [e ʻEikí] ʻoku ʻikai te tau ʻauha, koeʻuhí ʻoku ʻikai ke ngata ʻene manavaʻofá; ʻoku foʻou ia ʻi he pongipongi kotoa pēʼ (Tangilaulau ʻa Selemaia 3:22–23, Tatau Faka-Pilitāniá). Pea ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke ʻtuku ke ulo pehē hoʻomou māmá … koeʻuhí ke nau mamata ki hoʻomou ngaahi ngāue leleí, pea fakamālōʻia ʻa hoʻomou Tamai ʻa ia ʻoku ʻi he langíʼ (Mātiu 5:16, Tatau Angamaheni Faka-Pilitāniá).

“ʻI he ngaahi ʻaho, uike, mo e māhina ka hokó, neongo hono faingataʻá, ka ʻe lava ʻe he ʻofa ʻa e ʻOtuá mo e fua ʻo e Laumālié ʻo fakaʻatā ke tau lava ʻo tokoni kiate kinautolu ʻoku tau feohí (fāmilí, kaungāmeʻá, tokotaha kotoa pē) pea tokoniʻi kinautolu ke nau matuʻuaki lelei ange honau ngaahi tūkunga faingataʻá. ʻKo e fua ʻo e Laumālié ko e ʻofa, mo e fiefia, mo e melino, mo e kātaki fuoloa, mo e angavaivai, mo e angalelei, mo e tui, mo e angamalū, mo e [mapuleʻi kitá]. Pea ʻoku ʻikai ha fono ke taʻofi ʻeniʼ (Kalētia 5:22–23, Tatau Fakavahaʻapuleʻanga Foʻoú).”

ʻEletā Dieter F. Uchtdorf, Facebook, Jan. 5, 2021, facebook.com/dieterf.uchtdorf.

“Neongo e loto-mamahi he kuohilí, ka te tau lava ʻo toe kamata foʻou. … Te tau lava ʻo toe kamata foʻou koeʻuhí ko ʻetau Tamai Hēvaní ko e ʻOtua ia ʻo e ngaahi kamataʻanga foʻoú.

“ʻE lava ke hoko ʻa e ʻaho mo e houa kotoa pē, ko ha kamataʻanga foʻou—ko ha faingamālie ke fakafoʻou ai kitautolu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku feʻunga pē ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ke fakamoʻui hotau ngaahi kafó, ueʻi kitautolu ke laka ki muʻa, fakamaʻa kitautolu mei he angahalá, fakamālohia kitautolu ki he ngaahi faingataʻa ʻe hoko maí, pea tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ʻa e ʻamanaki lelei mo ʻEne melinó. Ko ha pōpoaki ʻeni ʻoku fiemaʻu ke fanongo ki ai e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá.”

ʻEletā Dieter F. Uchtdorf, Facebook, Aug. 11, 2021, facebook.com/dieterf.uchtdorf.

ʻIkai Haohaoa? Mahalo ko Koe Pē ʻa e Tokotaha ʻOku Fekumi ki ai ʻa e ʻOtuá

“Naʻe hoko ʻa Feleti ʻAsitaia ko ha taha ʻeti faiva, hulohula, mo ha taha hiva ʻiloa ʻi he faiva ʻo ʻAmeliká. Naʻá ne ʻeti tuʻukimuʻa ʻi ha ngaahi faiva lahi ʻa e Polotiueí mo Holiuti. Ko e ngaahi lea ʻeni ne siviʻi ʻaki ha taha ʻo ʻene ngaahi fuofua fakaʻaliʻali kimuʻá: ʻʻIkai lava ʻo ʻeti. Meimei tula. Kiʻi lava pē ʻo hulohula.ʼ

“Naʻe ʻikai ha lipooti lelei!

“ʻI he vilitakí mo e ngāue mālohí, naʻá ne fakatupulaki ai e meʻa naʻá ne malavá kae ʻoua kuó ne hoko ko e taha ʻo e kau faiva maʻongoʻonga tahá—ʻo ʻiloa ʻi heʻene ʻfakaʻeiʻeikí, fakaʻofoʻofá, mohu foungá, mo e tonú.ʼ

“Naʻe ʻikai ko ia pē naʻe fefaʻuhi mo e loto-veiveiuá pe kātekina ʻa e fakaangá.

“Naʻe tuli ʻa Uolotā Tisinī mei ha nusipepa koeʻuhí naʻe ʻʻikai ke mohu fakakaukau pea hala ha ngaahi fakakaukau lelei.ʼ

“Naʻe fakatau atu ʻe Viniseni Veni Kou ha ngaahi tā valivali siʻisiʻi pē lolotonga ʻene moʻuí—ko e konga lahi ai ki hono fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻa ofí.

“Naʻe maʻu ʻe ʻEnesi Hemingiuei ha fakatokanga mei ha ʻētita naʻá ne pehē ʻoku ‘taʻeoli mo fakatupu ʻita fakatouʻosiʼ ʻene faitohí, ʻo pehē, ʻʻE lava ʻe hoku foha kei siʻí ʻo fakahoko lelei ange ia!ʼ

“Mahalo ʻoku tau fakasiʻia kotoa hotau mahuʻingá. Taʻefeʻunga. Taʻetalēniti. ʻIkai makehe. ʻIkai ke maʻu e loto, ʻatamai, ngaahi maʻuʻanga tokoni, ʻulungaanga, pe kaukaua ke ʻaonga ki he ʻOtuá.

“ʻOkú ke pehē ʻoku ʻikai ke ke haohaoa? ʻOku ʻikai ke ke feʻunga? ʻOku ʻikai ko koe pē!

“Mahalo ko koe pē ‘a e taha ʻoku fekumi ki ai ʻa e ʻOtuá.

“ʻOku ʻikai fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke ke makehe, pe haohaoa.

“Te Ne toʻo ho ngaahi talēnití mo e meʻa te ke malavá pea fakalahi ia—neongo ʻene hā ngali siʻisiʻi ʻo hangē ha fanga foʻi mā mo e ongo mataʻiiká. Kapau te ke falala kiate Ia mo faivelenga, te Ne fakalahi hoʻo ngaahi leá mo e ngāué pea fakaʻaongaʻi ia ke tāpuakiʻi mo tokoniʻi ha kakai tokolahi!”

ʻEletā Dieter F. Uchtdorf, Facebook, Oct. 15, 2021, facebook.com/dieterf.uchtdorf.

ʻOua ʻe Feinga ke Fakahoko e Meʻa Kotoa Pē he Taimi Pē Taha

“ʻOku tau fakakaukau he taimi ʻe niʻihi ki hotau ngaahi fatongia kotoa ʻi ʻapi, ʻi he akó, ngāué pea ʻi he lotú mo fifili pe te tau lava fēfē ʻo ʻai ke potupotutatau e ngaahi meʻa lahi ʻoku fiemaʻu ki ai hotau taimí. ʻOku totonu ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻa ia ʻoku tau fakamuʻomuʻa tahá kae ʻoua te tau faingataʻaʻia ʻi he feinga ke fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he taimi tatau. Te tau toki lava leva ʻo foaki ʻa e taimi ʻoku fiemaʻú ki he ngaahi meʻa takitaha—ko ha meʻa ʻe taha ʻi he taimi.

“ʻI he taimi ʻokú ke ʻi ʻapi aí, fili ke fakamuʻomuʻa ʻa ʻapi. ʻI he taimi ʻokú ke ʻi he akó aí, fili ke fakamuʻomuʻa ʻa e akó. ʻI hoʻo ʻi he ngāué, fili ke fakamuʻomuʻa ʻa e ngāué. ʻI he taimi ʻokú ke moihū ai ʻi ʻapi pe ʻi he lotú, fili ke fakamuʻomuʻa ʻa e mōihuú.

“Mahalo ʻe ongo ngali faingofua, ka ʻoku ʻikai totonu ke tau ongoʻi loto-foʻi mo mole hotau iví mo e taimí he feinga ke haohaoa ʻa hono ʻai ke potupotutatau e ngaahi meʻa mahuʻinga kotoa ʻoku fiemaʻu ke tau fakahokó. ʻI heʻetau lotua fakamātoato e tokoni ʻa e ʻOtuá ke ʻilo e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá, te Ne tataki mo tokoniʻi kitautolu ke tau tokanga taha ki heʻetau ngaahi ngāué ʻi he ʻaho ki he ʻaho.”

ʻEletā David A. Bednar, Facebook, Apr. 19, 2021, facebook.com/davida.bednar.

Ako mei he Taʻemalavá, pea Manatuʻi ʻa e Angalelei ʻa e ʻOtuá

“Kuó u fakatokangaʻi ʻi heʻeku moʻuí mo e moʻui ʻa ha kakai kehe ʻa e toutou hoko ha ngaahi meʻa—ʻa e taʻemalavá mo e lavameʻá, loto-mamahí mo e fiefiá, fakaʻauhá mo e toe langa foʻoú, fakamamahí mo e ikuná, puputuʻú mo e uouangatahá, taʻefiemālié mo e fiemālié, mo ha ngaahi meʻa taʻefaʻalaua kehe.

“Ka ʻi he ʻahó ni, ʻi he tokoni ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau ako mei he taʻemalavá, pea tau lava leva ʻo aʻusia ha lavameʻa lahi ange ʻi heʻetau vilitaki atu ki muʻá.

“Kapau te tau ikunaʻi ʻa e mamahí ʻi he ʻahó ni, ʻi he tokoni ʻa e ʻOtuá, te tau lava leva ʻo aʻusia ha fiefia lahi ange ʻi he hokohoko atu ʻetau tauhi mo fakaʻapaʻapa kiate Iá.

“Pea kapau ʻoku tau matuʻuaki fakalelei ʻa e puputuʻú he ʻahó ni, ʻi he tokoni ʻa e ʻOtuá, ʻe lava leva ke tāpuakiʻi kitautolu ke tau maʻu ha fiemālie tuʻuloa.

“Ko e meʻa mahuʻingá ko hono manatuʻi maʻu pē ʻa e maʻongoʻonga mo e angalelei ʻa e ʻOtuá—pea mo fakahaaʻi ʻetau fakafalala kiate Ia ke maʻu ha fakahinohino mo ha mālohi ʻi heʻetau moʻui fakafoʻituituí.

“Ko ʻeku fakaafe kiate kimoutolu kotoa—ʻa e talavou mo e toulekeleka—ke mou ʻofa ki he ʻOtuá mo homou kaungāʻapí, tokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, pea tauhi maʻu pē ha fakakaukau taʻengata fekauʻaki mo e palani ʻa e ʻOtuá ki he fiefia—ko ha fakakaukau ʻoku ope atu ia ʻi he ngaahi faingataʻa mo e moveuveu fakataimi ʻo e moʻui fakamatelié.”

ʻEletā David A. Bednar, Facebook, Jun. 13, 2021, facebook.com/davida.bednar.

Tauhi ʻa e Ongo Fekau Lalahi ʻe Uá, pea ʻi he Fakahokohoko ʻOku ʻOatú

“ʻE lava ke iku e loto-holi ke lavameʻá ki ha ngaahi lavameʻa mahuʻinga. Ko hono moʻoní, ʻe lava ke fakaivia ia mo ʻomi ha ngaahi pale fakaʻofoʻofa pea tokoni ki he fiefia ʻa kinautolu ʻokú ke ʻofa aí pea naʻa mo e sosaietí fakakātoa. Ka neongo ia, ʻi he fuʻu tōtuʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke fakatetuʻa ki aí pe ngaahi meʻa ʻokú ke fakakaukau ʻoku fiemaʻu ʻe he niʻihi kehé, ʻe lava ke iku ia ki he loto-hohaʻá, holi ke haohaoá, pe loto-mafasiá pea lava ke lōmekina ai ʻa e nofomalí, fāmilí, tokoni ki he niʻihi kehé, pea naʻa mo e tuʻunga fakaākonga faka-Kalisitiané. Te ke fakapapauʻi fēfē ʻokú ke utu ʻa e ngaahi ola leleí pea fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai leleí ʻi hoʻo moʻuí?

“Mei he meʻa kuó u aʻusiá, te u pehē ʻoku mahino ʻaupito: tauhi e ongo fekau lalahi ʻe uá, pea ʻi he fakahokohoko ʻoku ʻoatú—ʻKe ke ʻofa ki [he ʻEikí] ko ho ʻOtuá ʻaki ho laumālié kotoa, mo hoʻo moʻuí kotoa, mo ho lotó kotoa. Ko e ʻuluaki pea ko e lahi ia ʻo e fekaú. Pea ko hono ua ʻoku tatau mo iá, Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé.ʼ ʻE hanga ʻe he ʻofa mo e muimui ʻia Sīsū Kalaisí ʻo ʻomi ha taumuʻa, potupotutatau, mo ha ʻuhinga ki hoʻo moʻuí. ʻE nofotaha ai hoʻo moʻuí ʻi he ngāue tokoní.”

ʻEletā D. Todd Christofferson, Facebook, Sept. 3, 2021, facebook.com/dtodd.christofferson.

Fokotuʻu ha Ngaahi Taumuʻa Fakalaumālie Fakataautaha Mahuʻinga

ʻĪmisi
tamapua ʻoku vali fakakonga hono matá

“Ko e tamapua Talumá ko ha fakaʻilonga mahuʻinga ia ʻi he anga fakafonua faka-Siapaní ʻo e monūʻia mo e vilitaki. ʻOku fakaʻaongaʻi ia ke fokotuʻu ʻaki e ngaahi taumuʻá mo fakafiefiaʻi e lavameʻá mo e ikuná. ʻI he taimi ʻoku tukupā ai ha taha ki ha taumuʻa, ʻoku nau valivali ha foʻi mata pea kole ha tokoni fakalangi ke aʻusia ia. Hili hono aʻusia e taumuʻá, te nau valivali leva e foʻi mata ʻe tahá ko ha fakaʻilonga ʻo e loto-houngaʻiá.

“Neongo ʻe lava ke kau ʻi heʻetau ngaahi taumuʻa ʻo e taʻu foʻoú ha ngaahi founga ke fakalakalaka fakaesino pe fakatuʻasino, ka ʻoku ou poupou atu ke mou fealeaʻaki mo hoʻomou Tamai Hēvaní pea fokotuʻu foki ha ngaahi taumuʻa fakalaumālie fakataautaha ʻoku ʻuhingamālié. Ngaahi taumuʻa te ne fakamālohia hoʻo fakavaʻé mo e tui kia Sīsū Kalaisí. Kātaki ʻo manatuʻi ke fakamālō kiate Ia, ko Ia ʻokú Ne foaki mai ʻa e ngaahi meʻaʻofa lelei kotoa pē.”

ʻEletā Gary E. Stevenson, Facebook, Jan. 1, 2022, facebook.com/stevenson.gary.e.

Faʻa Kātaki pea maʻu ha Loto-Mahino

“Mahalo te ke ongoʻi lōmekina ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ke fie fakalakalaka ai ʻi he kamata ʻa e taʻu foʻou ko ʻení. Kātaki ʻo faʻa kātaki pea maʻu ha loto-mahino.

“Ko e taimi lahi ʻoku fuʻu tōtuʻa ʻetau fakaangaʻi kitautolú. ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau omi ʻi hotau tuʻunga lolotongá, ke fai e meʻa kotoa pē ʻi he ʻfakapotopoto mo e maauʼ [Mōsaia 4:27]. ʻOku ʻikai ke Ne ʻamanaki mai ke tau lele ʻo vave ange ʻi he mālohi ʻoku tau maʻú, naʻa mo ʻetau faivelengá mo loto-toʻá.”

ʻEletā Gerrit W. Gong, Facebook, Jan. 10, 2021, facebook.com/gerritw.gong.

Fekumi ki he Tokoni ʻa e ʻEikí ke Fakalakalaka ʻi he ʻOtu Lea ki he ʻOtu Lea, ʻo ʻIkai Fakaʻangataha

“Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi ha meʻa ʻe taha ʻo pehē, ʻKo ia, ko e hā ʻa e anga ʻoku taau mo kimoutolú? Ko e moʻoni, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ke mou hangē pē ko aúʼ [3 Nīfai 27:27]. Ko e moʻoni he ʻikai hoko ʻa e haohaoa ko ʻení kae ʻoua kuo tau aʻu ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá, ke tau fekumi ki ha ngaahi founga ke fakalakalaka ai, ʻo ʻikai fakaʻangataha pē, ka ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea.

“ʻOku taʻe fakangatangata e tokoni te tau lava ʻo maʻu mei he ʻEikí ki heʻetau ngaahi taumuʻá mo e ngaahi tulifua māʻoniʻoní, pea ʻokú Ne poupouʻi kitautolu ʻi ha ngāue pē ʻoku lelei mo māʻoniʻoni. Kuo hanga ʻe hoku uiuiʻi ʻi heʻeku moʻuí ko e taha ʻo ʻEne kau fakamoʻoni makehé, ʻo tānaki mai ha ivi lahi ange ki heʻeku loto-vilitaki ke hokohoko atu ʻeku fakaleleiʻi ha ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo ʻeku moʻuí kae lava ke u hoko ʻo anga faka-Kalaisi ange. ʻOku hanga ʻe he feinga kotoa pē ke hangē ko Iá ʻo fakatupulaki ʻetau malava fakalaumālie ke tauhi kiate Iá. Te tau lava maʻu pē ʻo fakafetaʻi ki he ʻEikí ʻi he tokoni ʻokú Ne ʻomi kiate kitautolu ʻi hono fakahoko e ngaahi fakalakalaka fakatāutahá. Kiate au, ʻoku kei toe lahi ʻa e meʻa ke u fakahokó. Ka ʻoku ou fakalakalaka māmālie, ʻi he fiefia mo e houngaʻia!

“ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fakakaukauʻi ha ngaahi founga ke tulifua ai e ngaahi ngāue māʻoniʻoni ʻi hoʻomou moʻuí, ʻo tatau ai pē pe ko e hā homou tūkungá. ʻOku ou fakapapauʻi atu ʻoku ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate kitautolu takitaha pea ʻokú Ne ʻi ai maʻu pē ke tokoniʻi kitautolu, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e tūkunga ʻoku tau fehangahangai mo iá.”

ʻEletā Ulisses Soares, Facebook, Feb. 26, 2021, facebook.com/soares.u.