2023
Pōpoaki ʻe Nima ʻOku Fiemaʻu Ke Tau Fanongo Kotoa Ki Aí
Sānuali 2023


Fakakomipiuta Pē

Pōpoaki ʻe Nima ʻOku Fiemaʻu Ke Tau Fanongo Kotoa Ki Aí

Ko e ongo fekau lalahi ʻe uá ko e taumuʻa ia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e fakavaʻe ia ʻo hotau tuʻunga ko Hono kau muimuí.

Neongo ʻe kehekehe hotau tūkungá, ka ʻoku ʻikai pehē hotau lotó. ʻI he ʻuhingá ni, ʻoku ʻi ai ha ngaahi pōpoaki pau ʻoku fiemaʻu ke fanongo ki ai e fānau kotoa pē ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou fie vahevahe mo kimoutolu ha pōpoaki ʻe nima mei he ngaahi pōpoakí ni—ko e ngaahi moʻoni mo e faleʻi ʻoku ʻaonga kiate kitautolu hono kotoa.

ʻĪmisi
vakapuná mo e laʻaá

1. ʻUnu atu ki he māmá.

ʻI heʻeku kei hoko ko ha kapiteni vakapuná, ne u faʻa puna he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻeku Vaka 747 mei Siamane ki he Matāfanga Fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití. ʻI he ngaahi puna fakahihifo ko iá, ne hangē naʻe ʻikai toe ʻosi ʻa e ʻahó ia. Naʻa mau mavahe mei Siamane he taimi 1:00 p.m., pea hili ha houa ʻe 10 mei ai ne mau tau ki Kalefōnia—ʻi he taimi 2:00 p.m. ʻo e ʻaho tatau pē! Naʻe ʻikai ke teitei tō ʻa e laʻaá ʻi heʻemau folaú.

Naʻe hoko e meʻa kehe ia ʻi he puna ki he hahaké. Naʻe vave ange e tō ʻa e laʻaá ʻi he angamahení. Naʻe ʻuhinga ʻa e mavahe ʻi he 1:00 p.m. ko ha ngaahi houa siʻi pē mei ai, naʻe takatakaiʻi kimautolu ʻe he fakapoʻuli fau ʻo e poó. Ka koeʻuhí ko e huʻunga mo e vave ʻemau puná, ko ha ngaahi houa siʻi pē pea mau maʻu ha maama ngingila fau.

Tatau ai pē pe naʻá ku fononga fakahihifo pe fakahahake, naʻe ʻikai pē teitei liliu ʻa e huʻunga ia ʻo e laʻaá. Naʻe kei tuʻu pē ʻi hono tuʻuʻangá, ʻi he langí, ʻo ʻomi ʻa e māfana mo e maama ki he māmaní.

Naʻe makatuʻunga ʻeku lava ʻo maʻu e māfana mo e maama ko iá ʻi he feituʻu ʻoku ou ʻi aí, huʻungá, mo e vave [ʻo ʻeku fonongá].

ʻI he founga tatau pē, ʻoku ʻafio ʻa e ʻOtuá ʻi Hono ngaahi langí. ʻOku ʻikai ke Ne teitei liliu, ka ʻoku tau liliu.

ʻOku tau fiemaʻu kotoa e maama ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí, ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi taimi ʻoku tau ongoʻi ai ʻoku tau ʻi he fakapoʻulí.

ʻI he hoko mai ʻa e ngaahi taimi peheé, ʻe lava ke tau maʻu ha loto-fakapapau ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻa e ʻOtuá, ʻo hangē ko e laʻaá. ʻI he taimi ʻoku ueʻi ai hotau lotó kiate Iá, ʻokú Ne fāʻofua mai kiate kitautolu pea fakafonu hotau laumālié ʻaki ʻa e māfaná, ʻiló, mo e fakahinohinó.

2. ʻOkú ke lelei ange koe he anga hoʻo fakakaukaú.

Kuo fakaʻaongaʻi maʻu pē ʻe he ʻEikí ʻa e fanga kiʻi meʻa iiki mo vaivai ʻo e māmaní ke fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻa nāunauʻiá (vakai, ʻAlamā 26:12; 37:6).

Naʻe tui ʻa Selemaia naʻá ne fuʻu kei siʻi ke hoko ko ha palōfita (vakai, Selemaia 1:6–7).

Naʻe veiveiua ʻa Mōsese koeʻuhí naʻe tuai ʻene leá (vakai, ʻEkesōtosi 4:10–12).

Naʻe ongoʻi taʻefeʻunga ʻa ʻĪnoke ke malanga ʻaki ʻa e fakatomalá, koeʻuhí naʻá ne pehē, “ʻoku fehiʻa ʻa e kakaí kotoa pē ʻiate au” (Mōsese 6:31).

ʻOku faʻa fakahoko ʻe he ʻEikí ʻa e lavameʻa lelei tahá ʻiate kinautolu ʻoku nau ongoʻi ʻoku siʻi taha ʻenau lavameʻá. Naʻá Ne ʻave ha tauhisipi kei talavou ʻo ngaohi ia ke mālohi ʻi haʻane tāmateʻi ha fuʻu saianiti kaukaua pea tataki ha puleʻanga toki kamakamata foʻou ke hoko ʻo maʻongoʻonga (vakai, 1 Samuela 17).

ʻĪmisi
Siosefa Sāmita ʻi he Vaoʻakau Tapú

Naʻe hoko ha kiʻi tamasiʻi faama taʻeako ko e palōfita maʻongoʻonga ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻa ia naʻá ne kamataʻi ha ngāue lahi mo fakaofo.

Ko e Ngaahi Holi ʻa Hoku Lotó, tā fakatātaaʻi ʻe Walter Rane

ʻI hotau kuonga fakakosipelí, naʻe ʻave ʻe he ʻOtuá ha kiʻi tamasiʻi faama taʻeako ʻo akoʻi ia kae ʻoua kuó ne hoko ko e palōfita maʻongoʻonga ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻa ia naʻá ne kamataʻi ha ngāue lahi mo fakaofo ʻa ia ʻoku mafola he taimí ni ki he puleʻanga kotoa pē ʻo e māmaní.

Mahalo ʻoku tau fakasiʻia kotoa hotau mahuʻingá. Taʻefeʻunga. Taʻetalēniti. ʻIkai makehe. ʻIkai ke maʻu e loto, ʻatamai, ngaahi maʻuʻanga tokoni, ʻulungaanga, pe kaukaua ke ʻaonga ki he ʻOtuá.

ʻOkú ke pehē ʻoku ʻikai ke ke haohaoa? ʻOku ʻikai ko koe pē! Mahalo ko koe pē ‘a e taha ʻoku fekumi ki ai ʻa e ʻOtuá.

ʻOku fili ʻe he ʻEikí ʻa e loto-fakatōkilaló mo e angamaluú—koeʻuhí pē ʻoku nau loto-fakatōkilalo mo angamalū. ʻI he foungá ni, ʻoku ʻikai toe fehuʻia e ʻuhinga ʻo ʻenau lavameʻá. ʻOku fakahoko ʻe he kakai angamaheni fakaʻofoʻofá ni ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga ʻo ʻikai koeʻuhí ko honau tuʻungá ka koeʻuhí ko e ʻOtuá! He “ko e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai mafai ʻe he tangatá, ʻoku mafai ia ʻe he ʻOtuá” (Luke 18:27, New International Verison [2011]; vakai foki, Maʻake 10:27).

ʻOku ʻikai fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke ke makehe, pe haohaoa.

Te Ne toʻo ho ngaahi talēnití mo e meʻa te ke malavá pea fakalahi ia—neongo ʻene hā ngali siʻisiʻi ʻo hangē ha fanga foʻi mā mo e ongo mataʻiiká. Kapau te ke falala kiate Ia mo faivelenga, te Ne fakalahi hoʻo ngaahi leá mo e ngāué pea fakaʻaongaʻi ia ke tāpuakiʻi mo tokoniʻi ha kakai tokolahi! (vakai, Sione 6:8–13).

ʻOku ʻikai fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ha kakai ʻoku haohaoa.

ʻOkú Ne fekumi kiate kinautolu te nau foaki honau lotó mo ha ʻatamai fie [ngāué] (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:31–34), pea te Ne ngaohi kinautolu ke nau haohaoa ʻia Kalaisi (vakai, Molonai 10:32–33).

ʻĪmisi
ko ha tangata ʻokú ne tokoniʻi ha tangata kafo

ʻOku tau ʻofa nai ʻi hotau fāmilí, kaungāmeʻá, mo e kaungāʻapí?

Ko e Samēlia Leleí, tā fakatātaaʻi ʻe Walter Rane

3. Ako ke ʻofa ki he ʻOtuá mo feʻofaʻaki ʻiate kimoutolu.

ʻI he taimi naʻe fehuʻi ai ʻe ha Fālesi kia Sīsū pe ko e fē ʻoku lahi taha ʻi he ngaahi fekaú, naʻe aofangatuku ʻe he Fakamoʻuí ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau fakamuʻomuʻa fakafoʻituitui pea ʻi he Siasí:

  1. ʻOfa ki he ʻOtuá (vakai, Mātiu 22:37).

  2. ʻOfa ki ho kaungāʻapí (vakai, Mātiu 22:39; vakai foki ki he veesi 34–40).

Ko e uho ia ʻo e ongoongoleleí. ʻOku totonu ke hoko ia ko e uho ʻo ʻetau ngāue kotoa ʻi he Siasí pea ʻi heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻOku loloto mo mahu ʻaupito ʻa e ongoongoleleí te ke lava ʻo ako ia ʻi he kotoa hoʻo moʻuí pea kei siʻisiʻi pē hoʻo ʻiló. ʻOku tau maʻu kotoa ha ngaahi kaveinga pe tefitoʻi moʻoni ʻoku tau mahuʻingaʻia ai ʻo lahi ange ʻi ha niʻihi kehe. Ko hono moʻoní, ko e ngaahi meʻa ia ʻokú ne tohoakiʻi ʻetau tokangá, ʻoku tau lea kau ki ai, mo fakamamafaʻi ʻi heʻetau ngāue ʻi he Siasí.

ʻOku mahuʻinga nai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá? ʻIo.

Ka ʻe lelei ke tau fakakaukau pe ko kinautolu nai ʻoku mahuʻinga tahá.

Naʻe fakatahatahaʻi ʻe he kau Fālesi he kuonga muʻá ha ngaahi lao mo e ngaahi fekau ʻe laungeau mei he ngaahi tohi toputapú. Naʻa nau ngāue lahi ke fakafaʻahinga ia, talangofua ki ai, pea fakamālohiʻi e niʻihi kehé ke nau moʻui matematē ʻaki kinautolu. Naʻa nau tui ko e talangofua matematē ki he fanga kiʻi founga iiki taha ko ʻení te ne taki ʻa e kakaí ki he ʻOtuá.

Ko e hā ʻenau fehalākí?

Naʻe ngalo ʻiate kinautolu ʻa e meʻa mahuʻingá.

Naʻe ngalo ʻiate kinautolu ʻa e meʻa naʻe mahuʻinga taha ki heʻenau taumuʻa taʻengatá.

Naʻa nau vakai ki he lahi ʻo e ngaahi laó ko e ngataʻangá ia kae ʻikai ko e ngaahi founga ke aʻu ai ki he ngataʻangá.

ʻOku tau moʻulaloa nai ki he fehalaaki tatau he ʻahó ni? Kapau te tau fakakaukau ki ai, ʻoku ou tui te tau lava ʻo fakatahatahaʻi ha lisi ʻo e ngaahi fiemaʻu ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻa ia ʻe feʻauʻauhi pe laka ange ʻi he ngaahi meʻa ko ia ne fakatahaʻi ʻi he kuonga muʻá.

ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku ʻikai mahuʻinga ʻa e ngaahi lao mo e ngaahi tefito ko ʻeni ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ʻi ai honau taumuʻa. Ko ha konga ia ʻo ha meʻa fakalūkufua.

Te nau lava ʻo taki kitautolu ki he ʻelitó, ka ʻoku ʻikai ko e ʻelitó ia.

Ko e ngaahi vaʻa ia ʻo e fuʻu ʻakaú, ka ʻoku ʻikai ko e fuʻu ʻakaú ia. Pea kapau ʻe faifaiangé pea mavahe mei he fuʻu ʻakaú, he ʻikai moʻui ia. Te nau mae ʻo mate. (Vakai, Sione 15:1–12.)

ʻI heʻetau feʻiloaki mo e Fakamoʻuí ʻi he fakamaauʻangá, te tau fakamatala ki he founga ʻetau moʻui ʻaki e ongo fekau lalahi ʻe uá.1

Naʻa tau fekumi moʻoni nai ki he ʻOtuá? Naʻa tau ʻofa nai kiate Ia ʻaki e kotoa hotau lotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohí?

Naʻa tau ʻofa nai ʻi hotau fāmilí, kaungāmeʻá, mo e kaungāʻapí? Naʻa tau fakahaaʻi fēfē ʻa e ʻofa ko iá?

ʻOku tau mataʻikoloa ʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni kotoa pē ʻo e ongoongoleleí. ʻOku tau “moʻui ʻo fakatatau ki he folofola kotoa pē ʻoku ʻalu atu mei he fofonga ʻo e ʻOtuá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:44). Ka kuo pau ke tau manatuʻi maʻu pē ʻoku tuhu ʻa e “fono kotoa mo e kau palōfitá” ki he ongo fekau lalahí (Mātiu 22:40).

Ko e uho ʻeni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ko hotau fakavaʻé ia ʻi heʻetau hoko ko ʻEne kau muimuí.

ʻĪmisi
ko Sīsū ʻi muʻa ʻia Kaiafasi

ʻI he fakakikihi ʻa e niʻihi kehé mo Sīsuú, naʻá Ne folofola ʻaki ʻa e moʻoni mahinongofua—ʻo ʻikai ʻi he ʻita ka ʻi he nonga fakaʻeiʻeiki.

Ko e Tukuakiʻi ʻo e ʻEikí ʻi he ʻao ʻo Kaiafasí, tā fakatātaaʻi ʻe Frank Adams

4. Kuo pau ke ʻi ai ʻa e fekeʻikeʻí; ko e fakakikihí ko ha meʻa ia ke fili ki ai.

ʻOku tau faʻa fakakaukau he taimi ʻe niʻihi ki he fakafiefia ʻo e moʻuí kapau pē naʻe ʻikai ke ʻi ai ha fakafepaki mo ha fehangahangai lahi pehē.

Naʻe ʻikai hao e moʻui ʻa Sīsū Kalaisí—ko hotau faʻifaʻitakiʻanga ʻo e haohaoá—mei he fakafepakí. Naʻe fakafepakiʻi Ia ʻi he kotoa ʻEne ngāué, pea ʻi Hono ngaahi houa fakaʻosí naʻe lavakiʻi Ia ʻe ha kaungāmeʻa, tukuakiʻi ʻe ha kau fakamoʻoni loi, lauʻi koviʻi, taaʻi, fakalaveaʻi, pea tutuki.

Ko e hā ʻEne talí?

Ki ha niʻihi, naʻe ʻikai ke Ne foaki ha lea.

Ki ha niʻihi, naʻá Ne folofola ʻaki ʻa e moʻoni mahinongofua—ʻo ʻikai ʻi he ʻita ka ʻi he nonga fakaʻeiʻeiki.

ʻI he fakakikihi ʻa e niʻihi kehé mo Iá, naʻá Ne tuʻu maʻu ʻi Hono tuʻungá—ʻo falala ki Heʻene Tamaí, nonga ʻi Heʻene fakamoʻoní, tuʻu maʻu ʻi he moʻoní.

Kuo pau ke hoko ʻa e fakafepakí. Ko ha tuʻunga ia ʻo e moʻui fakamatelié. Ko e konga ia ʻo hotau siviʻí.

Ka ko e fakakikihí, ko ha meʻa ia ke fili ki ai. Ko e founga ia ʻe taha ʻoku fili ʻe he kakaí ke tali ʻaki e fakafepakí. Pea te tau lava ʻo fili ha founga ʻoku lelei angé.

ʻOku fonu mahuohua hotau māmaní ʻi he fakakikihí. ʻOku tau vakai ki ai he ʻaho kotoa: ʻi he ongoongó, ʻi he mītia fakasōsialé—pea taimi ʻe niʻihi, ʻi hotau vā fetuʻutaki mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí.

He ʻikai ke tau lava ʻo holoki e tāufehiʻa, ʻita, pe loto-sāuni ʻa e niʻihi kehé.

Ka te tau lava ʻo fili ʻetau talí.

Ko e moʻoni, ʻoku faingofua ke lea ʻaki kae faingataʻa ke fakahoko.

ʻOku fiemaʻu ha mapuleʻi lahi ke fakaʻehiʻehi mei he fakakikihi mo kinautolu ʻoku fakakikihí. Ka ko e ʻuhinga ia ʻo e hoko ko ha ākongá. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū: “Ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e laumālie ʻo e fakakikihí ʻoku ʻikai ʻaʻaku ia, ka ʻoku ʻo e tēvoló ia, ʻa ia ko e tamai ʻa e fakakikihí. … Ko ʻeku tokāteliné ʻeni ke fakangata hono fai ʻo e ngaahi meʻa peheé” (3 Nīfai 11:29–30).

ʻI he taimi ʻoku folofola ai e ʻOtuá—naʻa mo e taimi ʻokú Ne ui ai kitautolu ke fakatomalá—ʻoku ngalingali he ʻikai hoko Hono leʻó “ko ha leʻo ia ʻo e mana, pea … ko ha leʻo ia ʻo e fuʻu longoaʻa lahi, [ka] … ko ha kihiʻi leʻo-siʻi ʻoku fuʻu vaivai ʻaupito, [hangē] ha fanafaná, [ʻa ia ʻoku mahuhuhuhu] ʻo ongo ki he laumālié tonu” (Hilamani 5:30).

ʻI heʻetau hoko ko e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku tau muimui ki he sīpinga ko ʻení. ʻOku ʻikai ke tau fakamaaʻi pe ʻohofi e niʻihi kehé. ʻOku tau feinga ke tau ʻofa ki he ʻOtuá mo tokoniʻi hotau kaungāʻapí. ʻOku tau feinga ke tauhi fiefia e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá mo moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Pea ʻoku tau fakaafeʻi ʻa e niʻihi kehé ke fakahoko ʻa e meʻa tatau.

He ʻikai ke tau lava ʻo fakamālohiʻi ha taha ke liliu. Ka te tau lava ʻo ʻofa ʻiate kinautolu. Te tau lava ʻo hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e ʻuhinga ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí. Pea te tau lava ʻo fakaafeʻi e taha kotoa ke haʻu ʻo kau ki ai.

ʻI he taimi ʻoku lea kovi mai ai e niʻihi kehé kiate kitautolú, ʻoku tau toe sāuni?

‘Oku ‘i ai ha founga ‘oku lelei ange.

Ki ha niʻihi, ʻoku ʻikai ke tau lea ʻaki ha meʻa. Ki ha niʻihi kehe, ʻoku tau fakahā pē ko hai kitautolu, meʻa ʻoku tau tui ki aí, mo e ʻuhinga ʻoku tau tui aí. ʻOku tau maʻu ha loto-falala ʻi heʻetau tui ki he ʻOtuá, ʻo falala te Ne poupouʻi hake kitautolu ʻi hotau ngaahi ʻahiʻahí.

Tau fakahoko muʻa e ngāue ʻa ʻetau Tamaí.

ʻOku feʻunga pē ʻa e ngāue ke tau faʻifaʻitaki ai kia Kalaisí. ʻOku tau fakahoko ia ʻo fakafou ʻi heʻetau ako ke ʻofa ki he ʻOtuá mo tokoni ke faitāpuekina e niʻihi kehé.

ʻIo, ʻe kei ʻi ai pē ʻa e fekeʻikeʻí. Ka kuo talaʻofa mai ʻe heʻetau Tamai Hēvani māfimafí te Ne tau maʻatautolu (vakai, ʻEkesōtosi 14:13–14; Teutalōnome 3:21–22; Saame 20:6; 34:17; Lea Fakatātā 20:22).

ʻĪmisi
Sīsū ʻi Ketisemaní

Ko Kalaisi ʻi Ketisemani, tā fakatātaaʻi ʻe Harry Anderson

5. Ko ʻetau Tamai Hēvaní ko ha ʻOtua ʻo e ngaahi kamataʻanga foʻoú.

Te tau fakahoko ha ngaahi fehālaaki ʻi heʻetau kei fononga ko ha kakai fakamatelie ʻi he palanite fakaʻofoʻofá ni. ʻOku ʻikai fakaʻohovale ʻeni ki he ʻOtuá.

ʻI he ʻuhinga ko ʻení, naʻá Ne fekauʻi mai ai Hono ʻAlo tofu pē Taha naʻe Fakatupú ke ʻaloʻi ki ha fefine matelie, moʻui haohaoa, pea fakahoko ha feilaulau maʻongoʻonga mo taʻengata ʻoku fakamaʻa ai kitautolu mei he angahalá mo fakaava e matapā ki he māʻoniʻoní, melinó, mo e nāunaú ʻi he kotoa ʻo ʻitānití ʻi heʻetau fakatomala mo tui kiate Iá.

Koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi, ʻe lava ke fakaleleiʻi ʻetau ngaahi fehalākí, angahalá—ʻo aʻu pē ki heʻetau ngaahi mamahí, loto-mamahí, mo e ʻita ʻi he ʻaho kotoa pē. Fakafetaʻi ki hotau Fakamoʻuí, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke taʻofi kitautolu ʻe he ngaahi meʻa peheé mei hono aʻusia hotau ikuʻanga fakalangí!

ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí, “Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu” (Mātiu 11:28). ʻOkú Ne ʻomi ha fakamolemole mo e mālohi ke fakalakalaka. Koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi, te tau lava ʻo siʻaki ʻetau ngaahi kavengá, ʻo fakapapauʻi ʻi he ʻaho takitaha ke muimui lelei ange kiate Ia.

Ko ʻetau Tamai Hēvaní ko e ʻOtua ʻo e ngaahi kamataʻanga foʻoú. ʻE lava ke hoko ʻa e ʻaho mo e houa kotoa pē, ko ha kamataʻanga foʻou—ko ha faingamālie ke fakafoʻou kitautolu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní pea hoko ʻo lelei ange ʻi heʻetau ʻaʻeva ko e kau ākonga moʻoni mo faivelenga ʻa e Fakamoʻuí. Ko ʻEne ongoongoleleí ʻa e ongoongo fakafiefia te tau lava ʻo toe kamata foʻoú—te tau lava ʻo hoko ko ha kakai foʻou ʻia Kalaisi (vakai, 2 Kolinitō 5:17).

ʻOku ʻikai ko ʻeku fokotuʻu atu ke tau fakasiʻia ʻetau ngaahi angahalá mo e fehalākí. ʻOku ʻikai ke tau tukunoaʻi pe feinga ke fūfuuʻi kinautolu.

Ka, ke maʻu e fakamolemole ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke tau vete ʻetau ngaahi angahalá. Ko e toki taimi pē ʻoku tau fakahaaʻi kakato mo moʻoni ai hotau ngaahi vaivaí, te tau toki lava ai ʻo ako mei ai mo ikunaʻi kinautolu. Kuo pau ke tau fakafuofuaʻi ʻi he loto-fakatōkilalo ʻa e tuʻunga ʻoku tau ʻi aí kimuʻa pea tau toki lava ʻo liliu ʻa e halá mo fakalakalaka ki he tuʻunga ʻoku tau fie aʻu ki aí.

ʻI hono fakalea ʻe tahá, kuo pau ke tau fakatomala!

ʻI heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití, ʻoku tau manatuʻi ʻa e fuakava ne tau fai ʻi he papitaisó ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo e Fakamoʻuí pea ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e tuʻunga fakaākongá. ʻOku tau hū ki he nofoʻanga ʻaloʻofa ʻo e ʻOtuá, pea ʻi he loto-fakatōkilalo ʻo tuku ʻetau ngaahi angahalá ʻi Hono ʻaó ko ha feilaulau mo tautapa ki Heʻene ʻaloʻofá. ʻOku tau toe tukupā ke ʻofa mo tauhi kiate Ia pea ke ʻofa mo tauhi ki he niʻihi kehé. ʻOku tau kolea ʻEne tāpuakí ʻi heʻetau līʻoa ʻetau ngaahi fakakaukaú mo e tōʻongá ki Heʻene ngāué.

Fakahoko ʻeni, pea te ke ongoʻi e mafao mai e toʻukupu ʻo e ʻOtuá kiate koé. ʻE fakamālohia koe ʻe he ʻOtua ʻo e ʻunivēsí ʻaki ʻa e mālohi mo e fakaʻaiʻai ke ke toe lelei ange.

ʻE ʻi ai ha ngaahi fehalaaki mo ha ngaahi tō mo humu ʻi he kahaʻú. Kae hangē ko hono fakaʻilongaʻi ʻe he hopo ʻa e laʻaá ʻa e kamataʻanga ʻo ha ʻaho foʻoú, ko e taimi kotoa pē ʻoku tau fakatomala aí ʻoku tau kamata foʻou ʻi hotau hala fakaākongá.

Te tau lava ʻo toe kamata foʻou.

ʻOku fakaʻānaua ʻa e ʻOtuá ke tau haʻu kiate Ia. ʻOku feʻunga pē ʻEne ʻaloʻofá ke fakamoʻui hotau ngaahi kafó, ueʻi kitautolu ke laka ki muʻa, fakamaʻa kitautolu mei he angahalá, fakamālohia kitautolu ki he ngaahi faingataʻa ʻe hoko maí, pea tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ʻa e ʻamanaki lelei mo ʻEne melinó.

Kapau te tau holi ki ai ʻaki e kotoa hotau lotó, ʻe tataki kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻi he moʻui fakamatelié ni, pea te Ne talitali mo mafao mai Hono ongo toʻukupú ke fāʻofua kiate kitautolu ʻi he Toetuʻú.

Neongo pe ko e hā ʻetau tōnounoú, tatau ai pē pe ko e hā ʻetau ngaahi fehalākí, ʻe lava ʻe he ʻOtuá ʻo fakamoʻui, ueʻi fakalaumālie, mo fakamaʻa kitautolu.

Ko e ʻOtua Ia ʻo e ngaahi kamataʻanga foʻoú.

Ko ha pilikimi masiva au hangē pē ko kimoutolú, ʻoku fāifeinga taʻehaohaoa ke ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e tuʻunga fakaākongá mo fakaʻamu ke fakahoko ʻa e finangalo maʻongoʻonga ʻa ʻetau Tamai Hēvaní—ke foki kiate Ia pea nofo mo kimoutolu, “ʻi he tuʻunga fiefia ʻoku ʻikai hano ngataʻanga” (Mōsaia 2:41).

ʻOku ou lotua ke mou maʻu ha ʻamanaki lelei, mālohi, mo ha fiefia ʻi hoʻomou fonongá, ke mou lava ʻo maʻu ʻa e ʻOtuá pea ʻofa kiate Ia ʻaki homou lotó kotoa ʻi hoʻomou fāifeinga ke faitāpuekina e moʻui ʻa e niʻihi kehé.

Mei ha lea naʻe fai ʻi he Uike Ako ʻa BYU ʻi he ʻaho 17 ʻo ʻAokosi 2021, ʻoku ui ko e “Five Messages That All of Godʻs Children Need to Hear.”

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI ha taha ʻo e ngaahi malanga fakaʻosi ʻa Sīsū ʻi he moʻui fakamatelié, naʻá Ne akoʻi ai ki Heʻene kau ākongá ʻa e meʻa ʻe hoko ʻi he Fakamaau Fakaʻosí, ʻo fakamatalaʻi ange ʻe makatuʻunga lahi hotau kahaʻu taʻengatá ʻi he founga ʻo ʻetau fakafeangai ki he niʻihi kehé (vakai, Mātiu 25:31–40).