2023
Teuteuʻi Hoʻo Kelekele Fakalaumālié
Sānuali 2023


“Teuteu Hoʻo Kelekele Fakalaumālié,” Liahona, Sānuali 2023.

Haʻu ʻo, Muimui ʻIate Au

Teuteu Hoʻo Kelekele Fakalaumālié

ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he talanoa fakatātā ʻo e tangata tūtūʻí ke tau teuteu ki heʻetau ako ʻo e Fuakava Foʻoú he taʻu ní ʻi he Haʻu ʻo, Muimui ʻIate Aú.

Ko e taha ʻo e ngaahi talanoa fakatātā ʻoku ou manako taha ai ʻi he Fuakava Foʻoú ko e talanoa fakatātā ʻo e tangata tūtūʻí, ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he Mātiu 13:3–23 (vakai foki, Maʻake 4:3–20; Luke 8:5–15). ʻI he talanoa fakatātā ko ʻení, ʻoku fakafehoanaki ʻa e ngaahi founga ʻoku tali ʻaki ʻe he kakaí ʻa e folofolá (ko e tengaʻi ʻakaú) ki he faʻahinga kehekehe ʻo e kelekelé. ʻOku tau ako ʻoku ʻi ai ha ʻulungaanga mahuʻinga ʻo e kelekele takitaha, ʻo tatau ai pē pe ʻoku lelei pe kovi.

ʻOku tau faʻa lau ʻa e talanoa fakatātā ko ʻení mo fakakaukau ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e loto fiemālie ʻa e kakaí ke tali mo moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Neongo ʻoku moʻoni ʻeni, ka ʻoku ou tui ʻe lava foki ʻe he talanoa fakatātaá ʻo fakamatalaʻi ʻetau fakalakalaka fakafoʻituituí ʻi he tupulaki ʻetau tuí mo e ʻilo ki he ongoongoleleí. ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻoku ʻikai ke tau nofo maʻu maʻu pē ʻi ha faʻahinga pe tuʻunga pau ʻo e tuí. Te tau lava, ʻi he tui mo e ngāué, ʻo fakaleleiʻi hotau kelekele fakalaumālié koeʻuhí ke ne ʻomi ha fua ʻoku lelei angé.

ʻOku ou fie vakaiʻi ʻa e fakakaukau ko ʻení mo kimoutolu koeʻuhí kuó ne tokoni ke mahino kiate au ʻa e talanoa fakatātā ko ʻení ʻi ha founga loloto ange. ʻOku ou tui ko e taimi ʻoku tau teuteu ai ki heʻetau ako ʻi he Haʻu ʻo, Muimui ʻIate Au ʻo e Fuakava Foʻoú ki he taʻu ka hokó, ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe hano toe vakaiʻi ʻo e talanoa fakatātā ʻo e tangata tūtūʻí ke teuteuʻi hotau lotó ke maʻu ʻa e moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

Maʻu ʻa e Ngaahi Tenga ʻo e Ongoongoleleí

ʻOku tau ako ʻi he talanoa fakatātaá, ʻi he tūtuuʻi ʻa e tangata tūtūʻí:

  • Naʻe ʻi ai ha ngaahi tengaʻi ʻakau naʻe tō he veʻehalá, pea kai kinautolu ʻe he fanga manupuná.

  • Naʻe tō ha niʻihi ʻi ha ngaahi feituʻu makamaka. Naʻa nau huli ka naʻa nau vela ʻi he laʻaá.

  • Naʻe tō ha niʻihi ʻi he ʻakau talatalá, pea naʻe kāsia kinautolu ʻe he ʻakau talatalá.

  • Naʻe tō ha niʻihi ki he kelekele leleí pea maʻu ai ha fua.

Naʻe fakamatalaʻi ia ʻe he ʻEikí ʻo pehē:

“ʻO ka fanongo ha taha ki he folofola ʻo e puleʻangá, ka ʻoku ʻikai tokanga ia ki ai, ʻoku haʻu ʻa e tokotaha angakovi, ʻo faʻao ʻa ia naʻe tūtuuʻi ki hono lotó.” Ko ia ʻeni naʻá ne maʻu ha tenga ʻi he veʻehalá.

“Ka ko ia ia naʻá ne maʻu ʻa e tengaʻi ʻakaú ʻi he ngaahi potu makamaká, ko ia pē ia ʻokú ne fanongo ki he folofolá, pea ʻokú ne maʻu ia ʻi he fiefia;

“Ka ʻoku ʻikai te ne aka ʻiate ia pē, ka ʻokú ne toloi ʻo fuofuoloa siʻi: he ʻo ka hoko ʻa e faingataʻá pe ko e fakatangá koeʻuhí ko e folofolá, ʻoku hinga leva ia.

“Ko ia foki naʻá ne maʻu ha tenga ʻi he ʻakau talatalá ko ia ia ʻoku fanongo ki he folofolá; pea tokanga ki he māmani ko ʻení, mo e kākā ʻo e ngaahi koloá, ʻoku fakakāsiaʻi ʻa e folofolá, pea ʻokú ne hoko ʻo taʻe-fua.

“Ka ko ia ia naʻá ne maʻu ha tenga ki he kelekele leleí ko ia ia ʻoku fanongo ki he folofolá, ʻo ʻiloʻi ia; ʻa ia ʻoku fua foki, pea tupu [ʻo liunga teau, pea onongofulu ʻa e niʻihi, pea tolungofulu ʻa e niʻihi]” (Mātiu13:19–23; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Tau vakai ki he faʻahinga kelekele takitaha mo sio pe ko e hā ʻe lava ʻo fai ke fakaleleiʻi ai iá.

ʻĪmisi
tengaʻi ʻakaú mo e fanga manupuná

Ta fakatātaaʻi ʻe David Green

Kelekele ʻi he Veʻehalá

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “Ko e ngaahi tengaʻi ʻakau ʻnaʻe ʻtō ʻi he veʻehalá’ (Maʻake 4:4) kuo teʻeki ke nau aʻu ki he kelekele fakamatelie ʻa ia ʻe meimei lava ke nau tupu aí. ‘Oku nau tatau mo e akonaki ‘oku tō ki ha loto ‘oku fefeka pe taʻe-mateuteu.”1

ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻikai mahino kiate kitautolu he taimi ʻe niʻihi ʻa e meʻa ʻoku tau fanongo pe lau ʻi he folofolá koeʻuhí he ʻoku ʻikai mateuteu hotau lotó. ʻI heʻene peheé, ko e hā leva e meʻa ʻoku totonu ke tau faí?

Te tau lava ʻo fekumi ki ha fakamatala meiate kinautolu ʻoku maʻu e mahinó. ʻE lava ke tau fehuʻi ki he kau faifekaú, ʻetau faiako Lautohi Faka-Sāpaté, taki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pe houalotú, ʻetau faiako seminelí pe ʻinisititiutí, niʻihi ʻoku ngāue fakaetauhi mai kiate kitautolú, pe ko ʻetau mātuʻa mo e kau mēmipa faivelenga ʻo e fāmilí. Te tau lava ʻo ako e ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahí. ʻOku ʻomi ʻe he Gospel Library app ha ngaahi maʻuʻanga tokoni lahi ʻe lava ʻo tokoni ke tau fekumi ki ha mahino lahi ange.

ʻOku totonu foki ke tau lotu mo kole ki he ʻOtuá ha maama lahi ange. Kapau ʻoku fakamātoato hotau lotó, ʻoku moʻoni ʻetau taumuʻá, pea tau tui kia Kalaisi, te tau maʻu ha ʻilo ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí (vakai, Molonai 10:4–5). Naʻe folofola ʻa e ʻEikí:

“Kole, pea ʻe foaki kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo kiate kimoutolu.

“He ko ia kotoa pē ʻoku kolé, ʻokú ne maʻu; pea ko ia ʻoku kumí, ʻokú ne ʻilo; pea ko ia ʻoku tukitukí, ʻe toʻo kiate ia” (3 Nīfai14:7–8

ʻĪmisi
ngaahi tengaʻi ʻakaú mo e ngaahi foʻi maká

Kelekele ʻi he Ngaahi Potu Makamaká

ʻOku fanongo ha kakai ʻe niʻihi ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻo fakafou ʻi he kau faifekaú, ongoʻi e ʻofa ʻa Kalaisí, pea nau maʻulotu mo fiefia ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí. Ka neongo ia, ʻi he ʻalu ʻa e taimí, naʻe kei hokohoko atu pē ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. ʻOku nau ʻiloʻi ai kuo teʻeki liliu ʻa e moʻuí ke hoko ko ha ngaahi tāpuaki ʻoku taumalingi taʻe-tuku mai. ʻOku hōloa ʻenau tuí pea nau hē atu.

ʻOku mamata foki ha niʻihi ki he “ngaahi potu makamaká” ʻi he taimi ʻoku nau ʻalu ai ki ha fakatahaʻanga pe konifelenisi pea nau ongoʻi ʻoku ueʻi kinautolu ke nau fai e meʻa kotoa pē ʻo kamata mei he momeniti ko iá ʻo fai atu. Ka ʻi he Mōnité ʻoku nau foki ki honau ngaahi fatongia angamahení. ʻOku kei faingataʻa pē ʻa e ngaahi pole ʻi he ngāué. Hangē ʻoku hā matamatalelei ʻaupito ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. Ko ia ʻoku hōloa pe mole atu ʻenau holi ke fakalakalaka fakalaumālié.

ʻOku nau ako ʻi he founga faingataʻá he ka ʻikai ha aka fakalaumālie loloto ke ne pukepuke kitautolu ʻi he matangí, fafangaʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fiekaia aí, pe fakafoʻou kitautolu ʻi he taimi ʻoku vela ai ʻa e laʻaá, ʻe lava ke tau mate fakalaumālie.

Te tau fakaleleiʻi fēfē nai ʻa e kelekele makamaká? Toʻo ʻa e ngaahi foʻi maká pea fakaloloto hotau ngaahi aka fakalaumālié.

Mahalo ʻe faingataʻa ke toʻo ʻa e ngaahi foʻi maká. Mahalo naʻa fiemaʻu ke fokotuʻu ha ʻātakai ʻoku poupouʻi ai e tuí. ʻE ala fiemaʻu ki ai hano fokotuʻu ha feohi fakakaungāmeʻa foʻou pea fakaʻehiʻehi mei he matamata kovi kotoa pē (vakai, 1 Tesalonika 5:22).

ʻĪmisi
ongo nima ʻokú na pukepuke ha ngaahi foʻi maka

ʻOku tau fiemaʻu e tokoni ʻa e Fakamoʻuí, ka tau maʻu e mālohi ke toʻo e ngaahi foʻi maká. ʻOku hoko mai ia ʻi he taimi ʻoku tau tali ai e ngaahi fuakava ʻokú Ne foaki maí. ʻOku kamata ʻaki ʻeni hono tali ʻo e fakaafe ke papitaisó. Oku ʻuhinga ia ke hilifakinima mo maʻu ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻuhinga ia ki hono tali ha faʻahinga fuakava pē ʻoku ʻikai ke tau maʻu, hangē ko hono maʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pe ʻalu ki he temipalé. ʻOku ʻuhinga ia ke maʻulotu mo fakafoʻou e ngaahi fuakavá ʻaki hono maʻu ʻo e sākalamēnití he uike kotoa pē.

ʻI he taimi ʻoku hoko mai ai e ngaahi faingataʻá mo e ʻahiʻahí, te tau lava ʻo pīkitai ki he ngaahi fuakava kuo tau fai mo e ʻEikí. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku tau fakafehokotaki lelei ki he Fakamoʻuí ʻi heʻetau manatua ke faivelenga mo fai hotau lelei tahá ke moʻui ʻo fakatatau mo e ngaahi fatongia ko ia kuo tau talí. “Pea ko e haʻi ko iá ‘a e tupuʻanga ‘o e ivi fakalaumālie ʻi hono kotoa ʻo e ngaahi faʻahitaʻu ‘o ‘etau moʻuí.”2

ʻĪmisi
tengaʻi ʻakaú mo e ʻakau talatalá

Kelekele ʻi he ʻAkau Talatalá

ʻOku fakaʻatā ʻe he kelekele ko ʻení ke tupu ʻa e ʻakaú, ʻo kau ai ʻa e ʻakau talatalá. Ko e ʻakau talatalá ko e “tokanga mamahi mo e koloa mo e fiefia ʻi he [moʻuí ni]” te ne lava ʻo fakatupu ke“ʻʻikai ai ha fua ke haohaoa” (Luke 8:14).

Ko e hā ʻoku hoko ʻi he taimi ʻoku tau tali ai ʻa e ngaahi fuakavá ka ʻoku ʻikai ke tau toe ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e fuakavá? Pe ko ʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití ka ʻoku ʻikai ke tau kole ha fakamolemole, koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke tau toe fakakaukau ki heʻetau ngaahi fehalaākí. Pe te tau kole fakamolemole ka ʻoku ʻikai ke tau fie fakamolemoleʻi e niʻihi kehé. ʻOku tau tali e ngaahi fuakava ʻo e temipalé ka ʻoku ʻikai ke tau ngāue fakaetauhi kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻOku tau tuku ki he tafaʻakí ha ngaahi faingamālie ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí koeʻuhí ʻoku tau manavasiʻi naʻa ngali taʻe-feʻunga pe fakamā, pe koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke tau toe ʻilo ʻa e meʻa ke lea ʻakí.

Ko e foungá ke moʻui ʻaki e fuakava ne tau fai ʻi he taimi ne tau papitaiso aí, “ke tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí; … [ke] fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié, pea tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē te [tau] ʻi aí, ʻo aʻu ki he maté” (Mōsaia18:9).

ʻOku tau toʻo ʻa e vaó ʻi he taimi ʻoku tau fakatomala ai he ʻaho kotoa pē, fai ha fanga kiʻi liliu iiki pe lalahi, pea foki ki he hala hangatonu mo fāsiʻi ʻo e fuakavá.

ʻOku tau fakafisi ke fakakakaaʻi kitautolu ʻe he ngaahi ʻahiʻahi ʻo e moʻuí. ʻOku tau fai ʻeni ʻaki hono liliu hotau ngaahi ʻapí ke hoko ko ha hūfangaʻanga ʻo e tuí. ʻOku tau fekumi ki ha meʻa pē te ne fakaafeʻi mai e ivi tākiekina ʻo e Laumālié. ʻOku tau fakasītuʻaʻi ha faʻahinga meʻa pē te ne tuli ia. Pea ʻoku tau ngāue ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá—ʻi hotau ngaahi uiuiʻí, ʻi he temipalé, ʻi he ngāue fakafaifekaú, ʻi hotau ngaahi fāmilí.

Ko e Kelekele Leleí

ʻOku tokolahi ha niʻihi ʻoku fanongo ki he folofolá, mahino kiate kinautolu, pea tuku ke tupulaki ia ʻi honau lotó. ʻOku folofola kiate kinautolu ʻa e ʻEikí, “Kuó u fili ʻa kimoutolu, ʻo tuʻutuʻuni ʻa kimoutolu ke mou ʻalu atu, ʻo maʻu ʻa e fuá, pea ke tolonga hoʻomou fuá” (Sione15:16). Ki he kakai peheé, ko e talí ke laka ki muʻa ʻi he tui pea kātaki ʻi he ngaahi ngāue leleí.

Naʻe fehuʻi ʻe Palesiteni ʻOakesi ʻo pehē “Ko e hā ‘oku tau fai ʻaki e ngaahi akonaki ‘a e Fakamoʻuí ‘i heʻetau mouí?”3 ʻI heʻetau teuteu he taʻú ni ke ako ʻa e Fuakava Foʻoú, fakatauange te tau ʻunu ʻo ofi ange ki he Fakamoʻuí mo fakaleleiʻi hotau kelekele fakalaumālié kae lava ke tau maʻu ʻa e folofolá. Pea te tau lava leva ʻo ʻomi ʻa e ngaahi fua ʻokú Ne kole mai ke tau ʻomí ʻaki hono tali mo fakafoʻou ʻa e ngaahi fuakava ʻoku nau haʻi kitautolu kiate Iá, ʻaki ʻetau tokoni ki he ʻOtuá mo ʻofa ʻi hotau kaungāʻapí, pea ʻi heʻetau fakalakalaka ʻi he hala ʻo e fuakavá te ne fakafoki kitautolu ʻi ha ʻaho ki hotau ʻapi fakalangí.