2023
Ko Hono Maʻu e Palani Fakalangí ʻi Hotau Fāmili “ʻIkai Haohaoá”
Sānuali 2023


“Ko Hono Maʻu e Palani Fakalangí ʻi Hotau Fāmili ʻʻIkai Haohaoá’” Liahona, Sānuali 2023.

Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko Hono Maʻu e Palani Fakalangí ʻi Hotau Fāmili “ʻIkai Haohaoá”

ʻE lava ke fakamamahi ʻa e ʻikai ke ʻi ai ha fāmili “haohaoá”ʻi he moʻui fakamatelié, ka te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi meʻa moʻoní ke ʻunu ke ofi ange ki he Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
fefine lahi kei talavou ʻokú ne maʻu ha fakakaukau ki he fāmilí

Ta fakatātaaʻi ʻe David Green

ʻOku ʻikai ha meʻa te ne ʻomi ha ngaahi ongo loloto ange ʻo e ʻuhingá, fiefiá, fakaʻānauá, mo e mamahí ka ko e ngaahi vā fetuʻutaki ʻoku mahuʻinga taha ki heʻetau aʻusia ʻi he moʻui fakamatelié—ʻa hotau ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmilí. Pea koeʻuhí ko e fuʻu mahuʻinga lahi ʻa e ngaahi vā fetuʻutaki ko ʻení, naʻe ueʻi ai hotau kau taki ʻi he Siasí ke faʻu ʻa e “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani.”1 ʻOku fakamoʻoni hono ngaahi moʻoní ki ha Tamai ʻofa ʻokú Ne fakaʻānaua ke tau ʻilo e ngaahi sīpinga fakalangi ʻoku fakatau ki he fiefia taʻengatá ʻi he moʻui fakafāmilí.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē: “Koeʻuhí ʻoku ʻofa ʻa ʻetau Tamaí ʻi Heʻene fānaú, he ʻikai ke ne tuku ke tau [fakamahamahalo ki he] meʻa ʻoku mahuʻinga taha ʻi he moʻuí ni fekauʻaki mo e feituʻu ʻe lava ʻe heʻetau tokangá ʻo ʻomi ʻa e fiefiá pe ko ʻetau taʻe-tokangá ʻo ʻomi ʻa e mamahí.”2 ʻOku kau heni ʻa e ngaahi fatongia fakafāmili toputapu te tau lava ʻo maʻu ʻi he moʻuí ni: ʻofefine pe foha, tuofefine pe tuongaʻane, faʻē pe tamai, mehikitanga pe faʻētangata, kuifefine pe kuitangata.

ʻOku fakamaama ʻe he ngaahi moʻoni ʻi he fanongonongo ki he fāmilí ʻa e hala ki he “haohaoa taʻengatá” ʻoku holi lahi ki ai ha tokolahi ʻo kitautolu—ʻa e ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmili ʻoku mālohi mo fiefia taʻengatá. Ko e palopalemá he ʻoku tau moʻui ʻi he “fakamatelie ʻoku moʻoni.” Pea ʻe lava ke fakamamahi ʻa e vāmamaʻo ko ia ʻi he vahaʻa ʻo e meʻa ʻoku “moʻoní” mo ia ʻoku “haohaoá”. Ko e taimi ʻe niʻihi, ʻoku ʻikai ke tau lau ia ko ha maama ke ne tataki kitautolu, pea aʻu pē ʻo tau vakai ki he fanongonongo ki he fāmilí ko ha fakamanatu mahuʻinga ʻo e meʻa kuo tau “tōnounou” aí ʻi hono aʻusia e “haohaoa taha” ʻoku tau fakaʻamuá.

  • Mahalo te tau fakaʻānaua ki he nofo-malí kae ʻikai vakai ki ai ko ha meʻa ʻe malava.

  • Mahalo ne tau ʻosi mali pea aʻusia ha vetemali fakamamahi.

  • ʻE lava ke tau fakaʻānaua ki ha fānau ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo maʻu.

  • Mahalo kuo tau aʻusia ha ngaohikovia ʻi he ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmili ne tau falala ki aí.

  • Mahalo kuo tau aʻusia ha mamahi lahi koeʻuhí ko e ngaahi fili ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻoku tau ʻofa aí.

  • Mahalo te tau ongoʻi mavahevahe neongo ʻetau feinga lelei taha ke ʻomi ʻa e uouangatahá ki hotau ngaahi ʻofaʻangá.

  • Mahalo te tau ongoʻi taʻe-fiemālie ʻi he ngaahi fakaʻānaua mo e ngaahi talaʻofa kuo ʻikai hokó.

Ko hono moʻoní, te tau ʻilo kotoa pē ʻa e ngaahi faingataʻa, mamahi, mo e loto-mamahi ʻi he moʻui fakafāmilí—ʻo lahi ange ʻi ha niʻihi. ʻE ʻi ai ha tuʻunga te tau tōnounou kotoa ʻi he ngaahi sīpinga lelei ʻoku fakamatalaʻi ʻi he fanongonongo ki he fāmilí.

Ko e meʻa he ʻikai ke tau fakatokangaʻí ko e palani fakalangi ʻi he tuʻunga moʻoni ko iá.

Ko e Fekumi mo Tukulolo ki he Fakamoʻuí

ʻI he fakaʻamu ʻa ha fefine tāutaha ke mali mo maʻu ha fānau ʻi ha ngaahi taʻu lahi, naʻá ku holi mo tui ko ha tefitoʻi taumuʻa ʻo ʻeku moʻuí ke aʻusia ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e moʻui fakafāmilí ʻoku ʻomi ʻi he fanongonongo ki he fāmilí. Ka neongo ʻeku ngaahi feinga fakamātoato tahá, naʻe hangē he ʻikai ke u lava ʻo fakahoko kinautolu ʻi he founga naʻá ku tui ʻoku totonú. Naʻe fakamamahi ʻa e faingataʻa ko iá.

ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻikai ke u lava ʻo sio ki he ngāue fakaofo naʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ʻi hoku lotó ʻi he faingataʻa ko iá.

ʻI heʻeku toe vakai atú, naʻe fakahoko ʻe heʻeku ngaahi fakaʻānaua ne ʻikai hokó ha fatongia toputapu ʻi hono fakatafoki hoku lotó ki hoku Huhuʻí ke fekumi ki he melinó mo e fakahinohino ko Ia toko taha pē te Ne lava ʻo ʻomí pea fakaloloto ʻeku falala ki Heʻene ʻofa haohaoá mo e mālohi fakaiviá. Naʻe hoko ʻa e lotu fakaʻahó mo e ako folofolá, kae tautautefito ki he ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahí, ko ha fakahaofi moʻui ʻo e ʻamanaki leleí mo e fakahinohinó. Naʻá ku ongoʻi mālohi ke u tafoki ki he ngaahi lea ʻa hoku tāpuaki fakapēteliaké—mo e ngaahi tāpuaki kehe ʻo e lakanga fakataulaʻeikí—ke maʻu ʻa e ʻofa mo e fakahinohino naʻe fakataautaha kiate au mei heʻeku Tamai Taʻengatá.

ʻI heʻeku fakahā hoku lotó ki he ʻEikí, naʻa mo e taimi naʻe ʻahiʻahiʻi ai au ke u tafoki ʻi he loto mamahi, naʻe haʻu ki hoku ʻatamaí mo hoku lotó ha ngaahi ongo toputapu naʻá ne fakapapauʻi mai kiate au naʻá Ne ʻafioʻi ʻa e tuʻunga naʻá ku ʻi aí, ʻoku ʻi ai ha palani fakaʻofoʻofa ʻi heʻeku moʻuí, pea lava ke u falala kiate Ia. Naʻe hoko ʻa e haʻisia ki he ngaahi fuakavá3 ki hoku Huhuʻí ko ha founga ia ʻo e nonga mo e nēkeneka lahi ʻo laka ange ʻi ha toe maʻuʻanga tokoni kehe ʻo e lavameʻá pe fiefiá.

Naʻá ku fakatokangaʻi neongo naʻá ku tui ko e taumuʻa ʻo ʻeku moʻuí ke aʻusia ʻeku ngaahi fakaʻānaua ki he fāmili haohaoá, ka naʻe ʻai ʻe he ʻEikí ke malava ʻa e meʻa naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e moʻui fakamatelié. Naʻá ne lea ʻaki e lea ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ʻo pehē, “Mahalo ko e tefitoʻi taumuʻá … ke hoko ko ha ʻtangata māʻoniʻoni ʻi he fakalelei ʻa Kalaisi ko e ʻEikí,’ ʻa ia ʻe fiemaʻu ai ke tau ʻhangē ha tamasiʻi siʻí, angavaivai, angamalū, loto fakatōkilalo, faʻa kātaki, fonu ʻi he ʻofa, pea loto fiemālie ke fakavaivai ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻoku lelei ke ne faí, ʻo hangē ʻoku fakavaivai ʻe ha tamasiʻi siʻi ki heʻene tamaí.’”4

Naʻe tataki au ʻe heʻeku fiemaʻu e tokoni mo e ivi ʻo e Fakamoʻuí ke u fekumi mo aʻusia Hono loto ke tukuloló, angamaluú, loto fakatōkilaló, faʻa kātakí, mo e ʻofá. Naʻe liliu au ʻe he foungá ni ʻaki Hono ivi malavá. Pea ko hono moʻoní, ko e meʻa ia ne u fuʻu fiemaʻú. Ko e meʻa naʻe ngali “ʻikai haohaoa” ko ʻení naʻá ne tofa ʻa e hala ki he “haohaoa” tahá.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe hoku kaungāmeʻa mo e kaungā-ngāue ko Tai Manifilá ha foʻi moʻoni tatau. ʻI heʻene hoko ko ha tangata ʻokú ne aʻusia ʻa e femanakoʻaki ʻa e tangata mo e tangata pe fefine mo e fefiné, naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Tai ʻa e tupulaki fakalaumālie ʻe lava ke hoko ʻi heʻetau fokotuʻu ʻetau moʻuí ʻia Sīsū Kalaisí pea loto fiemālie ke tukulolo hotau lotó kotoa kiate Ia, ʻo fakaʻatā Ia ke Ne fakatapui ʻa e ngaahi aʻusia faingataʻa kotoa pē ki heʻetau leleí. Naʻe kamata ia kia Tai ʻi hono akoʻi ia ʻe he Laumālié “neongo pe te u mali pe ʻikai, naʻe ʻofa taʻe-fakangatangata mo tali au ʻe he ʻOtuá. Ko hoku fatongiá ke hokohoko atu ʻeku moʻuí mei he ʻaho ki he ʻaho lolotonga e fekumi mo muimui ki he fakahinohino ʻa e Laumālié.”5 Naʻe faifai pea iku e falala ʻa Tai ki he ʻOtuá, ke ne fakahoko ha mali fiefia, fakaʻofoʻofa mo taʻengata ki hono uaifí.

Ko Hono Fakatupulaki ha Vā Fetuʻutaki Loloto Ange mo e Fakamoʻuí

Naʻe faifai peá u mali hili ʻeku fifili pe te u toe mali koā pe ʻikai. Ka ʻoku kei hokohoko atu pē ʻa e fiemaʻu ke u tuʻu maʻu pe tupulaki ʻia Sīsū Kalaisí, ʻi he ngaahi taʻu talu mei hono silaʻi au ki hoku husepānití. Naʻá ku toe kamata ke fekumi kiate Ia ke maʻu ha nonga ʻi heʻeku fefaʻuhi mo e paʻá. Naʻe ʻikai ke u ʻilo pe te u maʻu fēfē ʻa e fiefia naʻá ku ʻamanaki ki ai ʻi he moʻui fakafāmilí taʻe ʻi ai ha fānaú. Ka ʻi he hili hono tāpuekina au mo hoku husepānití ʻaki ha fānau ʻe toko uá, naʻá ku faʻa tokanga taha pē ki hoku ngaahi vaivai ko e faʻeé. Neongo naʻe faifai peá u maʻu ʻa e meʻa naʻá ku fiemaʻu maʻu peé, ka naʻe hangē naʻe tupulaki ʻa e faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e meʻa “lelei taha” ʻoku tau fakakaukau ki aí mo e meʻa ʻoku hoko “moʻoní”

Naʻe fakaafeʻi au ʻe he ngaahi tūkunga ko ʻení ke u toe fakakaukauʻi ʻa e ngaahi taumuʻa ʻo e moʻui fakamatelié mo e ngaahi founga kuo fokotuʻu fakalangi ʻoku tau tupulaki aí. Mahalo ʻoku ʻikai ko e taumuʻa ʻo e moʻuí ke maʻu ʻa e fāmili lelei tahá. Mahalo ʻoku ʻikai ke ʻi ai ʻa e lelei taha ʻoku tau fakakaukau ki aí ʻi he moʻui fakamatelié. Mahalo ko e fāmilí, ko ha faingamālie ia ke fakalakalaka ai.

Ko hono moʻoní, mahalo ʻoku fakahoko ʻe he foʻi moʻoni ko ia ʻoku fakamamahi ko e “siʻi hifo he lelei taha” ʻoku tau fakakaukau ki aí ʻa e taumuʻa toputapu ʻo hono fakaafeʻi ʻa e tupulaki ʻoku tau fiemaʻu ke tau moʻui ʻaki ʻa e ngaahi vā fetuʻutaki ʻoku tau pehē ʻoku “leleí”. Mahalo ʻoku maʻu ʻa e mālohí ʻi he foʻi moʻoni ko ia ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe he faikehekehe lahi ʻi he vahaʻa ʻo e moʻoní mo e leleí ki ha vā fetuʻutaki loloto ange mo Sīsū Kalaisi ʻa ia ʻokú Ne fakamoʻui mo fakamāʻoniʻoniʻi ai ʻa e meʻa ʻoku tau ongoʻi kuo maumaú, langaki ʻa e potó, mālohí, mo e ʻofá ʻi hono fakahokó. Ko e meʻa fakaofó, ʻoku tuʻunga ʻi Heʻene ʻaloʻofá mo e huhuʻí, pea ko Ia toko taha pē, te tau lava ai ʻo hoko ko e faʻahinga kakai ʻi he faʻahinga vā fetuʻutaki ʻoku tau feinga ke maʻu ʻi he langí.

Kuó u tui ʻoku ʻikai malava ʻa e “haohaoá” ʻi he ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmilí, ki ha taha pē—ʻi he moʻuí ni. Ka ko e faitotonú, angatonú, mo e vāofi moʻoní [ʻoku malava ia]. Ko hono moʻoní, ʻe fakafeʻātungiaʻi ʻe he fakangalingali pe ʻamanaki ki he haohaoá ʻa e vāofi moʻoni mo e ʻOtuá, hotau fāmilí, mo e niʻihi kehé. Ka ʻi heʻetau tuku ke vakai mai ʻa Kalaisi, hotau fāmilí, mo e niʻihi kehé ki hotau tuʻunga totonú, ʻo kau ai e meʻa kotoa ʻoku “siʻi ange he lelei taha,” ʻoku tau fakakaukau ki aí, ʻe lava ke tau fakaafeʻi Hono mālohi fakamāʻoniʻoní ki heʻetau moʻuí. Te tau lava ʻo aʻusia Hono mālohi fakaofó ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai lava ke fakaleleiʻí, fakafonu kitautolu ʻaki ʻEne ʻofá, pea liliu kitautolu ki ha kakai ʻoku loloto ange honau vā fetuʻutaki mo Iá mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí.

Mahalo ko e taumuʻa toputapu taha ʻo e fanongonongo ki he fāmilí ke fakapapauʻi mai kiate kitautolu koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi, ʻe lava ke hoko ʻa e fāmili “lelei taha” ʻoku tau fakakaukau ki aí ko e ikuʻanga taʻengata kiate kitautolu takitaha.

ʻI heʻetau hoko ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻofeina ʻo ha mātuʻa fakalangí, ʻoku tau kau kotoa ai ki ha fāmili taʻengata. Ko e meʻa makehe ʻoku tau aʻusia ʻi he moʻui fakamatelié ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e palani ʻa ʻetau Tamaí ke tokoniʻi kitautolu ke tau fakalakalaka mo “ʻiloʻi aofangatuku [hotau] ikuʻanga fakalangi ko e kau ʻea-hoko ʻo e moʻui taʻengatá”6—ʻa e moʻui fakafāmili fakaʻofoʻofa tatau mo ia ʻokú Ne aʻusiá, neongo pe ko e hā e tuʻunga lelei ʻoku aʻusia ʻe hotau fāmilí he taimi ní. Naʻe akoʻi foki ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofāsoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “ʻOku tau fakamoʻoni taʻe-toe-veiveiua ki he meʻa naʻe fakataumuʻa ki ai e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, pea ʻi he ikuʻangá te Ne totongi huhuʻi ʻa e meʻa kotoa pē naʻe mole meiate kinautolu ʻoku tafoki kiate Iá. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha taha ia kuo tuʻutuʻuni pau mai ke ne maʻu pē ha meʻa siʻisiʻi ange ʻi he meʻa kotoa kuo ʻomi ʻe he Tamaí maʻa ʻEne fānaú.”7

Hangē ko e talaʻofa ʻa e ʻEikí kia Sēkope ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi faingataʻa ʻo hono fāmili “ʻoku ʻikai fuʻu lelei” hono fāmilí, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe Heʻene fuakava mo kitautolú, “ʻOku ou ʻiate koe, pea te u tauhi koe ʻi hoʻo fononga kotoa pē, pea te u toe ʻomi koe [ki ʻapí ni]; koeʻuhí ʻe ʻikai te u siʻaki koe, ka te u fai ʻa ia kuó u lea ai kiate koé” (Sēnesi 28:15). ʻI heʻetau muimui kiate Iá, neongo pe ʻoku fōtunga fēfē hotau ngaahi tūkunga taʻe-haohaoá, he ʻikai ke Ne “tukuange kitautolu,” kae ʻoua kuo tau hoko ʻo tatau mo e meʻa kotoa pē ʻoku tau fakaʻamu ki aí, ʻo haʻi ʻi he ngaahi fetuʻutaki fakafāmili ʻo e fiefia moʻoní ʻo taʻengata.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki MāmaniChurchofJesusChrist.org.

  2. Henry B. Eyring, “The Family,” Liahona, Oct. 1998, 10.

  3. Vakai, Gerrit W. Gong, “Haʻisia ki he Fuakavá,” Liahona, Nōvema 2019, 80–83.

  4. Jeffrey R. Holland, “A Saint Through the Atonement of Christ the Lordlea ʻi he fakataha lotu ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, Jan.18, 2022), 1, speeches.byu.edu.

  5. Ty Mansfield, Voices of Hope (2011), 5.

  6. Ko e Fāmilí: Ko Ha Fanongonongo ki Māmani.”

  7. D. Todd Christofferson, “ ʻUhinga ʻo e Malí, ʻUhinga ʻo e FāmilíLiahona, Mē 2015, 52.