2023
Hokohoko Atu e Ngāue Fakaetauhi Fakaemāmani Lahi ʻa e Kau ʻAposetoló
Mē 2023


Hokohoko Atu e Ngāue Fakaetauhi Fakaemāmani Lahi ʻa e Kau ʻAposetoló

Naʻe ʻaʻahi ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ki Suisalani, ʻAositulia, ʻAlapēnia, mo Hungali ʻi ʻOkatopa 2022. ʻI Suisalaní, naʻá ne ʻaʻahi ai ki he kau tipilomētika mo e kau fakafofonga māʻolunga ʻa e ngaahi kautaha fakaemāmani lahi ʻo e U.N. ʻa ia ʻoku fengāueʻaki mo e Siasí ʻi he ngaahi ngāue tokoni ʻofa fakaetangatá. ʻI he ngaahi fonua kehé, naʻá ne fakataha ai mo e kāingalotú, ko e tokolahi ʻo kinautolu ko e kau paionia ʻi he tuí ʻi he ngaahi fonua ko iá.

Naʻá ne pehē, “ʻOku mau feohi mo e Kāingalotu ʻoku nau fokotuʻu ʻa e fakavaʻe ʻo e Siasí ʻa ia ʻe tuʻuloa ʻo laui toʻu tangata.”

Mei he Senitā Takimamata ʻo e Temipale Sao Pauló ʻi he ʻaho 10 ʻo Nōvema 2022, naʻe kau atu ai ʻa ʻEletā Lānolo A. Lasipeni ki ha fakamafola Fakahangatonu mei he Facebook, ʻo vahevahe ai ʻene fakamoʻoni ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Lasipeni ʻo pehē, “Manatuʻi maʻu pē ko Sīsū Kalaisi ʻa e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻí. Ko e ʻEiki Ia ʻo e ngaahi ʻeikí mo e Pilinisi ʻo e Melinó.”

ʻI Nōvemá foki, naʻe lea ai mo ʻEletā Keuli E. Sitīvenisoni ki he Fakataha Fakalotu ʻo e G20 ʻi Pēlai, ʻInitonēsiá. Naʻá ne pehē ʻe tokoni lelei taha ʻa e ngaahi tui fakalotú ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻo e māmaní ʻi he taimi “ʻoku nau tuʻu maʻu ai ʻi heʻenau ngaahi ʻelito ʻo e tefitoʻi moʻoní lolotonga iá ʻoku tataki foki kinautolu ʻe ha maama mo ha ʻilo fakalangi lahi ange.”

Naʻe lea ʻa Palesiteni M. Lāsolo Pālati, Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ki he kau faifekau ʻi he Senitā Akoʻanga Fakafaifekau ʻi Mekisikou Sití ʻi Tīsema ʻo e 2022 peá ne fakamoʻoni ki he “faingamālie ke talaki ki māmani ko Sīsū Kalaisi ʻa e Fakamoʻui pea mo e Huhuʻi ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá.”

Naʻe ʻaʻahi ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ki ha kalasi semineli ʻi Kalefōnia, USA, peá ne lea ai ki he kāingalotu lea faka-Sipeiní ʻi ha ngaahi siteiki ʻe valu ʻi Venitula, Kalefōnia ʻi Tīsema 2022. Naʻá ne lea ʻi he lea faka-Pilitāniá mo e faka-Sipeiní fakatouʻosi. Naʻá ne tapou ki he kāingalotú ke nau tokanga taha ki he toʻu tupú pea kole ki he toʻu tupu mo e kau taki ʻi he haʻofangá ke nau hoko ko ha kau faifekau ʻi he taimí ni he koeʻuhí “ʻOku moʻui ʻa e ʻOtuá, ʻe ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá. ʻOku moʻoni ʻa e Siasí.”

Naʻe lea ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ki he kāingalotu mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻo e Siasí ʻi ʻIlinoisi, ʻInitiana, mo Uisikonisini, USA, ʻi he ʻaho 11 ʻo Fēpueli 2023. Naʻá ne lea mei he siteiki senitā ʻi Uilimeti, ʻIlinoisí, pea fakamafola ʻa e fakatahá ki ha ngaahi siteiki ʻe 14. ʻI he efiafi hono hokó, naʻá ne lea ai ki ha toʻu tupu mo ha kakai lalahi kei talavou ʻe toko 900 nai ne nau fakatahataha mai ki he Siteiki Senitā ʻo e Siteiki Lokifooti ʻIlinoisí. Naʻe fakamafola ʻa e fakatahá ki ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻi ʻIlinoisi, ʻInitiana, mo Uisikonisini.

Naʻe talitali lelei ʻe he kāingalotu mo e kau ngāue tokoni ʻo e Siasí ʻi ʻInitiá ʻa ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻi heʻene ʻaʻahi ki Niu Teli, Haitelapata, mo Pengalulu mei he ʻaho 6 ki he 17 ʻo Fēpuelí. Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻUkitofa, “ʻOkú ma ʻofa ʻi ʻInitia pea mo e kakaí. Naʻe ongo moʻoni kiate kimaua pea naʻe ueʻi fakalaumālie kimaua ai.”

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻa e Kāingalotu ʻi Matakasikā, Semipia, mo Mōsemipikí lolotonga haʻane ʻaʻahi ki ai ʻi Fēpueli. Naʻe toko 500 tupu ʻa e kakai ʻoku ʻikai ke nau kau ki he Siasí ne nau kau mai ki ha konifelenisi fakasiteiki ne fakatahaʻi ʻi Maputo, Mōsemipiki, ke fanongo ki he lea ʻa e ʻAposetoló. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kuki, “Koeʻuhí naʻe fuʻu tokolahi ʻa e kakai naʻe ʻikai ke nau kau ki heʻetau tuí ʻi he fakataha ʻo e ʻaho Sāpaté, naʻa mau fakafenāpasi ai ʻemau ngaahi pōpoakí ke fakamatalaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakatokāteliné pea ʻoatu ha ʻata lahi ʻo e ongoongoleleí, fakafeʻiloaki ʻa e mahuʻinga ʻo e kau palōfitá, mo langaki ʻa e tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí.”

ʻI Fēpuelí, naʻe ʻaʻahi ai ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ki he kāingalotu ʻi Kana, Naisīlia, ʻAivolī Kousi, mo Laipīliá lolotonga haʻane ʻaʻahi ʻaho ʻe 12 ki he ʻĒlia ʻAfilika Hihifó. Naʻe kau ʻi he folaú ha fakataha mo e palesiteni ʻo Kaná. Naʻá na aleaʻi ʻena tokanga taha ki he akó mo toe vakaiʻi ʻa e ngaahi polokalama BYU–Pathway Fakaemāmani Lahí mo e Ngaahi Feituʻu Tānakiʻangá (Gathering Place).

Naʻe ʻaʻahi ʻa ʻEletā Teili G. Lenilani ki Honitulasi, Pēlise, Panamā, Nikalākuā, mo Kuatemala ʻi Fēpueli. Naʻe folau fakataha ʻa ʻEletā Lenilani mo hono uaifi ko Luté. Lolotonga ʻene ʻaʻahí, naʻá ne ʻalu ki ha falemahaki ʻi Nikalākuā pea naʻe tokoni ai ʻa Sisitā Lenilani ki hono foaki ʻo e tokoni ʻa e Siasí ʻo ha ʻū naunau fakahaisini mo e vala maʻá e kau hikifonua mai ʻi Honitulasí.

ʻI Māʻasí, naʻe ʻaʻahi ʻa ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ki Palāsila, ʻa ia naʻá ne fakataha ai mo ha kau taki fakapuleʻanga māʻolunga, ʻaʻahi ki he Temipale Palasīlia Palāsilá ʻa ia ʻoku ʻamanaki ke fakatapuí, pea akonaki mo fakamoʻoni ki he kāingalotu, kau faifekau, mo e kau taki ʻi he fonuá kotoa. Lolotonga ʻa e ʻaʻahí, naʻá ne feʻiloaki mo Sisitā Kefi ʻEnitaseni pea mo e Uaifi ʻo e Palesiteni ʻo Palāsilá.

Lolotonga ha ʻaʻahi ʻa ʻEletā Kēleti W. Kongo ki Mekisikou ʻi Māʻasi, naʻá ne feʻiloaki ai mo ʻĀtani ʻOkositō Lōpesi, ko e minisitā ia ki he ngaahi ngāue fakalotofonua ʻo Mekisikoú. Ko Lōpesí ko e tokotaha tuʻunga māʻolunga hono ua ia ʻi he puleʻanga Mekisikoú. ʻI ha fakataha ʻi he hetikuota ʻo e Ngaahi Ngāue Fakalotofonuá, naʻe lea ai ʻa ʻEletā Kongo fekauʻaki mo e ngaahi ngāue ʻoku fai ʻe he Siasí ke langaki hake ʻa e fāmilí ʻi Mekisikoú. Naʻá ne pehē, “ʻI heʻemau fai iá, ʻoku mau tokoni ai ki hono fakamālohia ʻo e sosaietí.”

Naʻe tapou ʻa ʻEletā ʻUlise Soālesi ki he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he ʻĒlia Pasifikí ke tukutaha ʻenau tokangá ʻia Sīsū Kalaisi. Naʻá ne pehē ʻi Māʻasi lolotonga haʻane ʻaʻahi ki Nuʻusila, Tonga, mo Fisi, “ʻI he taimi ʻoku fakatefito ai ʻetau moʻuí ʻi he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí pea feinga ke moʻui ʻaki ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí, te tau lava maʻu pē ʻo maʻu ʻa e melinó, fiemālié, mo e fiefiá ʻi heʻetau fonongá.”