2023
Kau Fakataha ʻa e Kau Hiva Fakavahaʻapuleʻangá mo e Kuaea ʻa e Tāpanekalé ki he Konifelenisí
Mē 2023


Kau Fakataha ʻa e Kau Hiva Fakavahaʻapuleʻangá mo e Kuaea ʻa e Tāpanekalé ki he Konifelenisí

Ko e fuofua taimi ʻeni ke kau mai ai ʻa e niʻihi ʻoku nofo mavahe mei he ʻIunaiteti Siteití ki he Kuaea Tāpanekale ʻi he Temipale Sikueá lolotonga ʻa e konifelenisi lahí.

Naʻe pehē ʻe he palesiteni ʻo e kuaeá, Maikolo O. Leaviti, kuo fakalahi ʻe he kuaeá hono misioná ke mākupusi ha haʻofanga kakai fakaemāmani lahi, naʻá ne fakamatalaʻi foki ʻa e polokalama fakaangaangá ko ha fakalakalaka fakanatula ʻi he tupulaki ʻa e kuaeá. Naʻá ne pehē, “ʻOku mau fakahoko ia ʻi he founga pē taha ʻoku mau ʻiló, ʻa ia ko e foʻi laka ʻe taha ʻi he taimi—ʻa e akó, fakalakalaká, mo e kolea ha fakahinohino lahi ange ki he ʻEikí. ʻI he foʻi laka kotoa pē, ʻoku toe mahino ange he taimí ni ʻe lava ke hoko ʻeni.”

Koeʻuhí ko e taimi-tēpile faingataʻa ʻa e kuaeá ki he ako hivá, kuo pau ke nofo ʻa e kau mēmipa ʻo e kuaeá ʻi loto ʻi ha maile ʻe 100 (160 km) mei he Tāpanekale fakahisitōlia ʻi Sōleki Sití. Ka neongo ia, naʻe pehē ʻe Misa Leaviti ʻoku ʻomi ʻe he polokalama fakaangaangá ha faingamālie ki he niʻihi ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi pōtoʻi fakamūsika fisifisimuʻá ke nau kau mai foki ʻi ha tūkunga fakataimi.

Naʻe fiemaʻu ke fakahaaʻi ʻe he niʻihi ʻoku kau fakavahaʻapuleʻanga maí ʻenau pōtoʻi ʻi he mūsiká mo e lea faka-Pilitāniá lolotonga ʻa e taimi filí, fakataha mo e taukei honau leʻó.

Ko kinautolu ne filifili ke hiva mo e kuaeá ne nau omi mei ha ngaahi fonua ʻe ono:

  • ʻAlavalo Siaosi Māteni ʻo Natali, Palāsila, tēnoa

  • Lotiliko Tomalesikī ʻo Kulitipa, Palāsila, tēnoa

  • Tālita Tī Kavalo ʻo Sao Paulo, Palāsila, solo hono ua

  • Tupo-ʻOlelipa Siosefa ʻEliesa ʻo ʻAkalā, Kana, tēnoa

  • Sonatane Hau of Kuala Lumupua, Malēsia, tēnoa hono ua

  • Tenisi ʻĪlosa ʻAvalosi ʻo Tihuana, Mekisikou, solo hono ua

  • Siosina Monitimaia Uongo ʻo Monitilei, Mekisikou, solo hono ua

  • Lānolo Paea ʻo Kakaiani tī Olo, Filipaini, tēnoa

  • Sanitei Mei ʻInitino ʻo Kakaiani tī Olo, Filipaini, solo ʻuluaki

  • Pei-Sani Sungi (Kaʻili Songo) ʻo Taipei, Taiuani, ʻōloto ʻuluaki

Naʻe kau atu ʻa e niʻihi ne kau fakavahaʻapuleʻanga maí ki he ngaahi ako hiva ʻa e kuaeá, ʻalu ki he akoʻanga ʻa e kuaeá, ʻaʻahi ki ha ngaahi feituʻu fakahisitōlia ʻo e Siasí, mo ʻaʻahi ki he Uelofea Sikuea ʻa e Siasí, Temipale Sikueá, mo e Fale Tukuʻanga Koloa Fakakātoa ʻa e Kau Pīsopé.

ʻI he fakaʻosinga ʻo e konifelenisi lahí, naʻe hivaʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e kuaeá, ʻa ia ʻoku nau nofo ʻi ʻIutaá, ʻa e “ʻOku ʻa e ʻOtuá Kitaua” ki he kau ʻaʻahí ko ha fakamāvae fakaʻosi.

Naʻe fakahaaʻi ʻe he Pīsope Pulé, Sēlati Kausei, ʻa ʻene ʻofa mo e houngaʻia ki he niʻihi ʻoku kau mai fakaemāmani lahí. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou fakatauange ko e taimi te mou foki ai ki homou fonuá, te mou fakamoʻoni ki he aʻusia ko ʻení pea te mou ohi hake ha toʻu tangata foʻou ʻo e kau hivá ʻi he feituʻu kotoa pē—ʻi he funga ʻo e māmaní.”

Naʻe tokoni ʻa e aʻusia uike ʻe uá ke ongoʻi ai ʻe he niʻihi naʻe kau maí ha fehokotaki mo ha uouangataha lahi ange mo e kakai ʻo e Siasí. Naʻe pehē ʻe Pei-Sani Sungi, “Naʻa mau fakaʻaongaʻi ha taimi lahi mo e potungāue mūsika ʻa e Siasí. Lolotonga ʻemau fakatahá, naʻá ku ongoʻi moʻoni ʻa e fakatuʻamelie ʻa e kau taki ʻo e Siasí ke maʻu ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí ha aʻusia fakalaumālie loloto ange ʻi he mūsiká.”