2023
Ko Hoʻo Tāpuaki Fakapēteliaké—Fakahinohino Fakalaumālie mei he Tamai Hēvaní
Mē 2023


Ko Hoʻo Tāpuaki Fakapēteliaké—Fakahinohino Fakalaumālie mei he Tamai Hēvaní

Naʻe tokoni hoku tāpuaki fakapēteliaké ke mahino kiate au hoku tuʻunga totonu taʻengatá—ko hai au pea mo e tuʻunga te u lava ʻo aʻusiá.

Naʻá ku tupu hake ʻi ha ongomātua lelei naʻá na ʻofa mo akoʻi faivelenga kimautolu ko ʻena fānaú ki he ongoongoleleí. Meʻapangó, naʻe lauitaʻu ʻa e faingataʻaʻia ʻeku mātuʻá ʻi heʻena nofo-malí. Naʻá ku kei Palaimeli ʻi hono fakahoko mai mahalo te na māvae ʻi ha ʻaho pea ʻe fiemaʻu ke mau fili pe ko hai ʻiate kinaua te mau fie nofo mo iá. Ko hono ikuʻangá, ʻi he ngaahi taʻu lahi, naʻá ku maʻu ʻa e loto-hohaʻa lahi; ka naʻe tokoniʻi au ʻe ha meʻaʻofa mei heʻeku Tamai Hēvaní ke ne liliu ai ʻa e meʻa kotoa maʻaku—ko ʻeku tāpuaki fakapēteliaké.

ʻI hoku taʻu 11, ʻi he fakaʻau ke u hohaʻa fekauʻaki mo e vā ʻo ʻeku ongomātuʻá, naʻá ku fuʻu vivili ai ke maʻu hoku tāpuaki fakapēteliaké. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻafioʻi lelei au ʻe he Tamai Hēvaní, peá Ne ‘afioʻi hoku ngaahi tūkungá. Pea naʻá ku ʻiloʻi foki te u lava ʻo maʻu ha fakahinohino meiate Ia. ʻI he hili pē hoku faiʻaho taʻu 12, naʻá ku maʻu hoku tāpuaki fakapēteliaké. Ko e taʻu ia ʻe nimangofulu tupu kuohilí, ka ʻoku ou manatuʻi lelei pē ʻa e fakaikiiki ʻo e aʻusia toputapu ko iá.

ʻI he loto-houngaʻia, kuo tau maʻu ha fakahinohino fakalaumālie fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki fakapēteliaké ʻi he Tohi Tu‘utuʻuni Fakakātoa ʻa e Siasí:

“ʻOku ʻi ai ʻa e totonu ʻa e mēmipa moʻui taau kotoa pē kuo ʻosi papitaiso ke maʻu ha tāpuaki fakapēteliake, ʻa ia te ne ʻomi ha fakahinohino fakalaumālie mei he Tamai Hēvaní.”

ʻOku totonu ke “fakapotopoto feʻunga ʻa e [mēmipá] ke mahino kiate ia ʻa e mahuʻinga mo e natula toputapu ʻo e tāpuakí” pea “mahino [kiate ia] ʻa e ngaahi tefitoʻi tokāteline ʻo e [ongoongoleleí].”

“Ko hono moʻoní ʻoku totonu ke kei taʻu siʻi feʻunga pē ʻa e mēmipá ke kei ʻi ai ha ngaahi fili mahuʻinga lahi ʻi he kahaʻu ʻo ʻene moʻuí. … ʻOku ʻikai totonu ke fokotuʻu ʻe he kau taki lakanga fakataulaʻeikí ha faʻahinga taʻu fakangatangata ki ha mēmipa ka ne toki maʻu hono tāpuaki fakapēteliaké. …

“Ko e tāpuaki fakapēteliake kotoa pē ʻoku toputapu, ʻikai fakahāhāholo, pea ʻoku fakafoʻituitui. …

“ʻOku totonu ke mataʻikoloa ʻaki ʻe he taha ʻoku maʻu hono tāpuaki fakapēteliaké ʻa hono fakaleá, fakalaulauloto ki ai, pea moʻui taau ke ne maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofá, ʻi he moʻuí ni mo ʻitāniti.”1

Kuo toutou akonaki mai hotau Palesiteni ʻofeina ko Lāsolo M. Nalesoní fekauʻaki mo hono mahuʻinga ʻo ha tāpuaki fakapēteliaké,2 ʻokú ne foaki ki he tokotaha ʻoku maʻu hono tāpuakí ha “fakahā [ʻo e] hohoko ʻo aʻu kia ʻĒpalahame, ʻAisake mo Sēkopé”3 pea “ko ha folofola fakataautaha [ʻa e tāpuaki takitaha] kiate koe.”4

Naʻe fuʻu mahuʻinga kiate au hoku tāpuaki fakapēteliaké ʻi heʻeku kei siʻí ʻi ha ngaahi ʻuhinga lahi. ʻUluakí, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, naʻe tokoni hoku tāpuaki fakapēteliaké ke mahino kiate au hoku tuʻunga totonu taʻengatá—ko hai au pea mo e tuʻunga te u lava ʻo aʻusiá. Naʻe tokoni ia ke u ʻiloʻi, hangē ko ia kuo akonaki ʻe Palesiteni Nalesoní, “ko ha [foha au] ʻa e ʻOtuá,” “ko ha [fānau] ʻo e fuakavá,” pea “ko ha ākonga ʻo Sīsū Kalaisi.”5 Naʻá ku ʻilo naʻe ʻafioʻi mo ʻofaʻi au ʻe heʻeku Tamai Hēvaní mo hoku Fakamoʻuí pea naʻá Na tokoni moʻoni ʻi heʻeku moʻuí. Naʻe tokoni ʻeni ke u ofi ange kiate Kinaua pea fakatupulaki ʻeku tui mo e falala kiate Kinauá.

Naʻe vahevahe ʻe ha kaungāmeʻa mamae ʻa ia naʻá ne kau ki he Siasí ʻi heʻene hoko ko ha tokotaha lahi kei talavoú: “ʻI he taimi naʻe hilifaki ai ʻe he pēteliaké hono ongo nimá ki hoku ʻulú peá ne ui hoku hingoá, naʻe liliu ʻa e meʻa kotoa pē, … ʻo ʻikai ngata ʻi he taimi pē ko iá ka ʻi he toenga ʻo ʻeku moʻuí. Naʻá ku ongoʻi ʻi he taimi pē ko iá—ʻo fakafou ʻi he mālohi naʻá ne lea ʻakí—naʻe ʻafioʻi au ʻi he loto-ʻofa mo e ongo moʻoni. Naʻe mahuhu ʻa e ngaahi lea naʻá ne lea ʻakí ʻi hoku sinó kotoa. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻafioʻi lelei au ʻe he Tamai Hēvaní.”

Naʻe tokoni ʻa ʻeku ʻiloʻi ko hai aú ke u maʻu ha mahino peá u holi ke fai ʻa e meʻa ʻoku ʻamanaki mai ʻe he ʻOtuá ke u faí.6

Naʻe hoko ʻeni ke u ako ai ʻa e ngaahi fuakava naʻá ku fakahokó pea mo e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai ʻi he fuakava ʻa e ʻOtuá mo ʻĒpalahamé.7 Naʻá ne ʻomi ha fakakaukau ʻoku taʻengatá ʻa ia naʻe fakalotoa ai au ke u tauhi kakato ange ʻeku ngaahi fuakavá.

Naʻá ku ako maʻu pē ʻeku tāpuaki fakapēteliaké, pea ʻi heʻeku kei hoko ko ha toʻu tupú, meimei ʻi he ʻaho kotoa pē, naʻe tokoni ia ke u ongoʻi ʻa e ivi tākiekina fakafiemālie mo faifakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia naʻe tokoni ke fakasiʻisiʻi ai ʻeku loto-hohaʻá ʻi heʻeku muimui ki Heʻene ngaahi fakahinohinó. Naʻe fakalahi heni ʻeku loto-holi ke fakaafea maʻu pē ʻa e māmá, moʻoní pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻaki ʻeku ako ʻa e folofolá mo e lotu fakaʻahó pea feinga ke faivelenga ange ʻi hono ako mo muimui ki he ngaahi akonaki ʻa e palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻa e ʻOtuá. Naʻe tokoni foki ʻeku tāpuaki fakapēteliaké ke u maʻu ha loto-holi ke u fakamoʻulaloa ange ki he finangalo ʻo e Tamai Hēvaní, pea naʻe tokoni ʻa e tokanga taha ko iá ke u aʻusia ʻa e fiefia lahi, neongo ʻa hoku ngaahi tūkunga fakatāutahá.8

Naʻá ku maʻu ha ivi fakalaumālie ʻi he taimi kotoa pē naʻá ku ako ai ʻa hoku tāpuaki fakapēteliaké. ʻI he taimi naʻe faifai pea māvae ai ʻa ʻeku ongomātuʻá, kiate au, naʻe hoko ʻa ʻeku tāpuaki fakapēteliaké ko “ha mataʻikoloa fakataautaha ʻoku pelepelengesi mo mahuʻinga,” pea aʻu ʻo hoko “ko ha Liahona fakataautaha,”9ʻo hangē ko ia naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoní.

Kātaki muʻa ʻoua naʻa mou maʻuhalá. Naʻe ʻikai ke u haohaoa. Naʻe lahi fau ʻeku ngaahi fehalāakí. ʻE fakamoʻoniʻi ʻe hoku hoa taʻengatá ʻoku ou kei fai pehē pē. Ka naʻe tokoni ʻeku tāpuaki fakapēteliaké pea kei hokohoko atu ke u holi ke fai lelei ange pea toe lelei ange.10 Naʻe hoko ʻeku toutou ako hoku tāpuaki fakapēteliaké ke fakalalahi ai ʻeku loto-holi ke fakatokangaʻi mo matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahí. Naʻe tokoni ia ke u maʻu ʻa e loto-holi mo e loto-toʻa ke fakatomalá, pea naʻe fakaʻau ke hoko ʻa e fakatomalá ko ha ngāue fakafiefia ia.

Naʻe mahuʻinga kiate au ke u maʻu hoku tāpuaki fakapēteliaké lolotonga ʻeku kei siʻí pea lolotonga ʻa e kei fakatupulaki ʻeku fakamoʻoní. Pea ʻoku ou houngaʻia maʻu pē ʻi he mahino ki heʻeku ongomātuʻá mo e pīsopé naʻe fakahaaʻi ʻe heʻeku loto-holí ʻa ʻeku mateuteú.

ʻI he taimi naʻá ku taʻu 12 aí, naʻe siʻisiʻi ange ʻa e puputuʻu mo e fakahohaʻa ʻi he māmaní mei he ʻahó ni. Kuo fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e ngaahi ʻahó ni ko e “kuonga faingataʻa taha ʻi he hisitōlia ʻo māmaní,” ko ha māmani ʻoku “fonu angahala,” mo “siokita.”11 Ko e meʻamālié, he ʻoku fakapotopoto ange ʻa e toʻu tupu ʻo e ʻaho ní ʻi he taimi naʻá ku taʻu 12 aí, pea ʻoku nau maʻu foki mo ha ngaahi fili mahuʻinga ke fakahoko lolotonga ʻenau kei siʻí! ʻOku fiemaʻu foki ke nau ʻiloʻi honau tuʻunga totonú pea ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kinautolu pea ʻokú Ne ʻafioʻi lelei kinautolu!

He ʻikai fiemaʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa honau tāpuaki fakapēteliaké ʻi he taimi tatau naʻá ku fiemaʻu ai hoku tāpuakí. Ka ʻoku ou lotua ʻa e kāingalotu ʻoku teʻeki ke nau maʻu honau tāpuaki fakapēteliaké ke nau fekumi ʻi he faʻa lotu ke nau ʻiloʻi ʻa e taimi ʻoku nau mateuteu aí. ʻOku ou palōmesi atu kapau te mou mateuteu fakalaumālie, ʻe toputapu hoʻomou aʻusiá ʻo hangē pē ko au. ʻOku ou lotua foki ʻa kinautolu kuo nau ʻosi maʻu honau tāpuaki fakapēteliaké ke nau ako ia mo mataʻikoloa ʻaki ia. Naʻe hoko ʻeku mahuʻingaʻia ʻi hoku tāpuaki fakapēteliaké ke tāpuekina ʻaki au ʻa e loto-toʻa ʻi he taimi naʻá ku loto-foʻi aí, fiemālie ʻi he taimi naʻá ku manavahē aí, nonga ʻi he taimi naʻá ku loto-hohaʻa aí, ʻamanaki lelei ʻi he taimi naʻá ku ongoʻi kuo siva ai ʻa e ʻamanakí, pea fiefia ʻi he taimi naʻe fuʻu fiemaʻu ai ʻe hoku laumālié ke fiefiá. Naʻe tokoni hoku tāpuaki fakapēteliaké ke fakatupulaki ʻeku tui mo e falala ki heʻeku Tamai Hēvaní mo hoku Fakamoʻuí. ʻOkú ne fakatupulaki foki mo ʻeku ʻofa kiate Kinauá—pea ʻoku kei pehē pē.12

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻomi ʻe he ngaahi tāpuaki fakapēteliaké ha fakahinohino fakalaumālie mei he Tamai Hēvaní. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa ʻetau Tamai ʻi Hēvaní mo Hono ʻAló—hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí—ʻokú Na ʻafioʻi mo ʻofa ʻiate kitautolu, pea finangalo ke tāpuakiʻi kitautolu. ʻOku ou ʻiloʻilo pau ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní ʻi he ʻaho ní. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.