Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 26: ʻE Lava ke Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní


Lēsoni 26

ʻE Lava ke Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní

Taumuʻá

Ke tokoniʻi e fānaú ke mahino ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. ʻOkú ne toe fakatokanga mai foki ʻi he taimi ʻo e faingataʻá.

Teuteú

  1. Lau mo ako ʻi he faʻa lotu ʻa e 1 Nīfai 4:1–6; 2 Nīfai 32:5; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2.

  2. Teuteuʻi mai ʻa e ngaahi fehuʻí ʻe hiva, ʻi ha ʻū laʻi pepa ke fakaʻaongaʻi ʻi he foʻi vaʻinga he lēsoní. Faʻo ʻa e ngaahi fehuʻí ʻi ha kiʻi tangai.

  3. Teuteu mai ke hivaʻi pe lau ʻa e lea ki he “Fili e Hala Totonú” (Children’s Songbook, p. 160) mo e “Ko e Laumālie Māʻoniʻoní” (Children’s Songbook, p. 105); ʻoku ʻoatu ʻa e lea ki he ongo foʻi hiva ko ʻení ʻi he tafaʻaki ki mui ʻo e tohi lēsoni ko ʻení.

  4. Ngaahi nāunau ʻoku fie maʻú:

    1. Tohi ʻa Molomona mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava.

    2. Holoholo pe konga tupenu ke haʻihaʻiʻaki e matá.

    3. Sioka, palakipoe mo e meʻa tāmate palakipoe.

    4. Fakatātā 3–52, Ko Ha Tamai ʻokú ne Taʻofi ha Hoosi pea Fakahaofi ʻa Hono Fohá; mo e fakatātā 3–53, Ko e Lotu ʻa Kalolainé.

  5. Teuteu ʻa e ngaahi meʻa ʻe fie maʻu ki ha ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki te ke fakaʻaongaʻi.

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e fua lotú.

Kapau naʻá ke poupouʻi e fānaú ke nau fai ha faʻahinga meʻa he lolotonga ʻo e uiké pea mou vakaiʻi ia.

ʻOku Ueʻi Kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

Fili ha taha ke tokoni atu kiate koe ʻi hono fai ʻo e ʻekitivitī ko ʻení:

Fekau ha tamasiʻi pe taʻahine ke tuʻu ʻi he veʻe matapaá. Haʻihaʻi hono matá pea fekau ke ne ʻalu ʻo kumi hono seá peá ne nofo ki lalo. ʻOua naʻá ke tokoniʻi ia. (Ka ke fakapapauʻi pē ʻe ʻikai ke ne lavea pe fakatupu lavea ki he toenga ʻo e fānaú.)

Toe fai pē ʻa e meʻa ko ʻení ka ke ʻai ha taha he taimí ni ke tokoni ki he tamasiʻi pe taʻahine ʻoku haʻihaʻi hono matá ʻaki haʻane fakahinohinoʻi ia.

Toʻo ʻa e meʻa naʻe haʻiʻaki e mata ʻo e tamasiʻí pe taʻahiné pea fekau ke ne nofo ki lalo.

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

  • Ko e hā nai hono ʻuhinga naʻe faingofua ange ai kia (hingoa ʻo e tamasiʻí pe taʻahiné) ke ne kumi hono seá ʻi hono tuʻo uá?

Fealēleaʻaki ʻi he palakipoé

Tohiʻi ʻa e foʻi lea ko e tokoni ʻi he palakipoé. Lau ʻa e foʻi leá ki he fānaú pea fakahā ange ko e taimi ʻoku maʻu ai ʻe ha taha ha tokoní, ʻokú ne faʻa maʻu ai ha ngaahi fakahinohino pe ko hano fakahā ange kiate ia ʻa e meʻa ke ne faí pe leaʻakí.

Fakamatalaʻi ange naʻe ʻosi ʻafioʻi pē ʻe he Tamai Hēvaní ia pea mo Sīsū Kalaisi te tau fie maʻu ʻena tokoní mo ʻena fakahinohinó. Naʻá na talaʻofa te na tuku mai ha taha ke ne tataki kitautolu.

Folofolá, fakatātaá mo e talanoá

Lau ki he fānaú ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2. ʻOsi ko iá pea fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 3–53, Ko e Lotu ʻa Kalolainé, peá ke fai ʻi hoʻo lea pē ʻaʻau ʻa e talanoa ko ʻení:

Naʻe nofo ʻa e kiʻi taʻahine ko ʻeni ko Kalolainé ʻi Sueteni. Naʻá ne ʻalu fakataha maʻu pē mo hono kiʻi tuongaʻane ko ʻĒliká. Naʻe tokangaʻi lelei ʻe Kalolaine ʻa hono kiʻi tuongaʻané he naʻá ne ʻofa ai. Naʻe taʻu fā pe ʻa ʻĒlika. Naʻa nau nofo ofi pē ki tahi pea naʻe lahi ʻa e ngaahi vaka naʻe tau mai ki he taulanga ofi ki honau ʻapí. Naʻe faʻa ʻomi ʻi he ngaahi vaka ko ʻení ha meʻakai mo ha ngaahi meʻa ngāue fakamīsini. Naʻe ngāue ʻa e tangataʻeiki ʻa Kalolainé mo ʻĒliká ʻi he taha ʻo e ngaahi vaka ko ʻení.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe tuʻu ai ʻa e ongo tamaiki ko ʻení ʻi ha tafungofunga ʻo sio atu ki ha fuʻu vaka lahi ʻoku lelelele māmālie mai pē ʻi tahi. Naʻe pehē ange ʻe Kalolaine, “Ta ō ʻo sio ʻi hono fakahifo ʻe he kau ngāué ʻa e vaká. Fuʻu vaka lahi moʻoni; tā ō ʻo sio pe ko e hā ʻene utá. He ʻikai ke ʻita ʻa e tangataʻeikí ia heʻeta ō ʻo sió kapau te ta nofo mamaʻo atu pē. Ta tangutu pē ʻi ha ngeʻesi puha ʻo sio ki he meʻa kotoa ʻoku faí.”

Naʻe piki fiefia hake leva ʻa ʻĒlika ki he nima ʻo Kalolainé peá na lele hifo ki lalo. Ka ʻi heʻena aʻu hifo ki laló, naʻá ne fakakaukau ʻe toe fakafiefia ange kapau te na lue he veʻe halanga lēlué. Mahalo pē ʻe vave ange ai ʻena aʻu ki tahí.

ʻI heʻena luelue mai ʻi he veʻe halanga lēlué, naʻe sio atu ʻa Kalolaine ki ha fanga kiʻi matalaʻiʻakau fakaʻofoʻofa. Naʻá ne tuku ange leva ʻa e nima ʻo ʻĒliká ka ne paki ʻa e fanga kiʻi matalaʻiʻakaú.

Naʻe lele muʻa atu pē ʻa ʻĒlika ia mo punopuna he halanga lēlué. Naʻá ne manako maʻu pē hono fai e kiʻi vaʻinga ko ʻení. Fakafokifā pē kuo fanongo atu ʻa Kalolaine ki ha ʻoiauē. ʻI he ʻai ke ne tafoki hake ʻo sio pe ko e hā e meʻa naʻe hokó, kuo kaikaila mai ʻa ʻĒlika ia, “Kalolaine! Kalolaine! ʻOku ʻefihia hoku vaʻé. ʻOku ʻikai ke u toe lava ʻo toʻo!”

Naʻe lī ʻe Kalolaine ʻa e matalaʻiʻakaú kae lele atu kia ʻĒlika. ʻI he taimi ko ʻení, kuo tangi ʻa ʻĒlika ia heʻene mamahiʻiá mo ʻene ilifiá. Naʻe puke ʻe Kalolaine hono nimá mo feinga ke fusi ke homo hono vaʻé mei he luo naʻe ʻefihia aí. Ka naʻe ʻikai pē ke ne lava. Naʻá ne puke mai hono kongalotó ʻo feinga ke fusi ia ke ʻatā. Naʻe tangi kaikaila hono kiʻi tuongaʻané he naʻe fuʻu mamahi ʻaupito ʻa hono vaʻé. Ko e lahi ange ʻa e fusi ʻa Kalolainé, ko e lahi ange ai pē ia ʻa e tangi ʻa ʻĒliká. Fāifai, naʻe pehē ange leva ʻa Kalolaine, “ʻE ʻĒlika, he ʻikai ke u lava ʻo ʻai ho vaʻé ke homo. Te u ʻalu ʻo kumi mai ha taha ke tokoni. Tali pē heni he te u toe foki mai.”

Naʻá ne kamata lele mai, ka ʻi heʻene aʻu mai ki he afe ʻi he halanga lēlué, naʻá ne fakatokangaʻi atu ha lēlue ʻoku haʻu ka naʻe kei mamaʻo. Naʻe ʻiloʻi ʻe Kalolaine naʻe ʻikai ke ʻi ai ha taimi feʻunga ia ke ne ʻalu ai ʻo kumi tokoni, he ko e ngaahi miniti siʻi pē kuo aʻu mai ʻa e lēlué ia, pea heiʻilo pe ʻe fakatokangaʻi kei taimi mai ʻe he tangata ʻenisiniá ia hono kiʻi tuongaʻané ke holo ai ʻo māmālie hifo.

Folofolá, fakatātaá mo e talanoá

  • Ko e hā nai e meʻa ʻe fai ʻe Kalolainé?

Naʻe tafoki ʻa Kalolaine ʻo toe lele mai kia ʻĒlika. Naʻá ne fuʻu manavahē ʻaupito pea ʻi heʻene toe fusi mai ʻa e vaʻe ʻo ʻĒliká, naʻá ne fai ha kiʻi lotu ke tokoniʻi muʻa ia: “ʻE Tamai Hēvani, tokoniʻi muʻa au. ʻOku ʻikai te u ʻilo pe ko e hā e meʻa te u faí. Fakamolemole muʻa kae tokoniʻi au!”

Fakafokifā pē kuo hangē kia Kalolainé naʻe pehē ange ʻe ha kiʻi leʻo siʻi “Vete ʻa e tepi nonoʻo ʻo e suú.” Naʻe tetetete pē ʻa e nima ʻo Kalolainé ʻi heʻene vete ʻa e tepí. Neongo naʻe kei ʻefihia pē ʻa hono suú ʻi he halanga lēlué, ka ko ʻene fusi pē ʻe Kalolainé, kuo homo hake ʻa e vaʻe ia ʻo ʻĒliká. Naʻá ne tō mai kia Kalolaine pea naʻá na fakatou tō ki he kelekelé. Naʻá na puna mei he halanga lēlué feʻunga mo e afe mai ʻa e lēlué ʻi he foʻi afé ʻo fakalaka hake ʻiate kinaua.

ʻI he mavahe atu ʻa e lēlué naʻe kamata ke tangi ʻa ʻĒlika ia, “ʻOiauē, sio ki hoku suú!” Naʻe mei taʻeʻaonga e suú ia ka naʻe lava pē ʻe Kalolaine ʻo fakavetevete hake. Naʻe puke mai leva ʻe Kalolaine ʻa ʻĒlika peá ne pehē ange, “ʻOua te ke toe tokanga koe ki ho suú. Fakamālō pē koe naʻe tali mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻeku lotú. He kapau naʻe ʻikai ke ne tokoni mai ia, naʻe ʻikai pē ke u mei ʻilo ʻa e meʻa ke faí.”

Naʻe fāʻofua ʻa Kalolaine ki hono kiʻi tuongaʻané ʻi heʻene fiefia ko ʻene lava ke fakahaofi ʻa ʻene moʻuí. Naʻá na fepikinima leva mo lue fakataha atu ke fakahā ki heʻena tangataʻeikí ʻa hono tali mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e lotu kole tokoni ʻa Kalolainé ʻo fakafou mai ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Fealēleaʻaki

Fealēleaʻaki

  • Ko hai naʻe tokoni kia Kalolainé?

  • Naʻe tokoni fēfē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kia Kalolaine ke ne fakahaofi hono kiʻi tuongaʻané?

Fakamahino ange ʻoku tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he kakaí ʻi he ngaahi founga kehekehe. Taimi lahi ʻokú ne lea mai ai ki heʻetau ngaahi fakakaukaú. Ko e taimi ko ē ʻokú ne fai ai ʻení, ʻoku tau maʻu ha ongo pe ko ha fakakaukau ʻa ia ʻe lava ʻo tokoni kiate kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ke faí. Ka neongo ia, ʻoku i ai ʻa e taimi ia ʻe niʻihi ʻoku fanongo tonu pē ʻa e kakaí ia ki ha leʻo ʻoku lea mai kiate kinautolu mo fai honau tokoniá.

Hiva

Hivaʻi pe lau fakataha mo e fānaú ʻa e lea ʻo e “Ko e Laumālie Māʻoniʻoní.”

ʻE Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke Tau Fai ʻa e Meʻa ʻoku Totonú

Kole ki he fānaú ke nau fakafanongo ki he ongo talanoa ko ʻeni kau kia ʻĀnita mo Siaosí ke nau ʻilo mei ai ʻa e founga naʻe tokoniʻi ai kinaua ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke na fai ʻa e meʻa totonú.

Talanoá mo e fealēleaʻakí

ʻI he konga ki muʻa ʻo ha faʻahitaʻu māfana ʻe taha, naʻe fakaafeʻi ai ʻa ʻĀnita ʻe hono kaungā-meʻá ke na ō ʻo kaukau tahi. Ki muʻa peá ne toki ʻalú, naʻe hanga leva ʻe ʻĀnita ʻo tui hono teunga kaukautahi mei he taʻu kuo ʻosí. Naʻá ne ʻohovale ʻi heʻene fakatokangaʻi ʻa e lahi ʻo ʻene tupú. Pea naʻe tupu ai ha ʻikai ke lava ʻe he teunga kaukautahí ʻo ʻufiʻufiʻi hono sinó ʻo hangē ko ia ʻoku totonú pea naʻe taʻefeʻunga ʻeni mo ia.

Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻĀnita ʻoku talitali mai hono kaumeʻá ke ne ʻalu ange ki honau ʻapí, pea naʻe fie maʻu ʻe ʻĀnita ia ke fakavavevave ki ai ke na vaʻinga. Ka neongo iá, naʻe haʻu ki hono ʻatamaí ha fakakaukau ʻa ia naʻe tokoni kiate ia ʻi hono fakapapauʻi ʻa e meʻa te ne faí. Naʻá ne manatuʻi ai ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi ke ne tui ʻa e teunga ʻoku taau mo feʻungá. Kapau te ne tui pē ʻa e teunga kaukautahi ko ʻení ʻo ʻalu mo ia ki he ʻapi ʻo hono kaungā-meʻá, he ʻikai ke ne ongoʻi fiemālie ai. Naʻá ne ʻiloʻi kuo pau ke ne tui ha teunga kehe.

Naʻe kumi fakavavevave leva ʻe ʻĀnita ʻa hono taʻoketé ʻo kole ange pe ʻoku ʻi ai hano teunga kaukau ʻe feʻunga mo ia ke ne tui. Naʻá na kumi ai ʻo maʻu ha teunga kaukau motuʻa ʻa ia naʻe feʻunga lelei mo ʻĀnita. Naʻá ne fakamālō ange leva ki hono taʻoketé, fetongi peá ne lele atu ki he ʻapi ʻo hono kaungā-meʻá mo ʻene fiefiá koeʻuhí ko ʻene fili ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.

Talanoá mo e fealēleaʻakí

  • Naʻe tokoniʻi fēfē ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa ʻĀnita ke ne fai ʻa e meʻa totonú?

Talanoá mo e fealēleaʻakí

Naʻe manako ʻa Siaosi mo hono ngaahi kaungā-meʻá ʻi he soká. Naʻa nau vaʻinga soka ʻi ʻapiako, sio soka he televīsoné pea aʻu pē ki heʻenau fakatau mai ʻa e ngaahi makasiní ʻo lau ai kau ki he ngaahi timi naʻa nau saiʻia taha aí. Naʻa nau manako he mamata soká mo talanoa pē ki he ngaahi feʻauhi mālie ʻoku faí.

Kuo ofi ʻeni ke fai ʻa e tau haú. Naʻe ʻiloʻi ʻe Siaosi ko e tau ʻeni ka mālie pea naʻá ne loto ke ne mamata ai. Ka ʻe fai mai ʻa e taú ia ʻi he televīsoné ʻi he taimi tatau pē ʻoku fai ai ʻa e lotú.

Naʻe fakakaukau ʻa hono ngaahi kaungā-meʻá ke nau nofo pē ʻo sio vaʻinga mo ʻenau ngaahi tamaí ʻi honau ʻapí. Naʻa nau fakaafeʻi ʻa Siaosi ke nau sio tau ka naʻe ongoʻi pē ʻe Siaosi ia ʻoku ʻikai ke ne fie liʻaki ʻa e ngaahi houalotú.

Naʻe kamata ke ne fifili pe ʻe lelei pē koā ke ne nofo ʻo sio tau. Ko ʻene fakakaukaú ʻeni, “Te u lava pē ʻo ʻalu ki he lotú ʻi he uike kotoa pē, ka ʻoku tuʻo taha pē ʻa e tau haú ia ʻi he taʻu. Mahalo pē ʻe ʻikai kovi haʻaku kiʻi liʻaki lotu tuʻo taha pē.”

Naʻá ne mei fakakaukau ke ne nofo he lotú mo e haʻu ki hono ʻatamaí ʻa e fakakaukau ko ʻení: “Ko e hā nai e meʻa ʻe finangalo ʻa e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi ke u faí?”

ʻI he taimi naʻe tali ai ʻe Siaosi ʻa e fehuʻi ko ʻení, naʻá ne ʻiloʻi ʻa e fili ke ne faí. Te ne ʻalu ia ki he lotú.

Talanoá mo e fealēleaʻakí

  • ʻOku mou pehē ko hai naʻá ne tokoniʻi ʻa Siaosí?

  • Naʻe tokoniʻi fēfē ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa Siaosí?

Fakamatalaʻi ange naʻe ueʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa ʻĀnita ke ne tui ha teunga ʻoku taau mo feʻungá, pea ueʻi ʻa Siaosi ke ne ʻalu ki he lotú. Naʻe fakatou muimui ʻa e ongo tamaiki ko ʻení ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní peá na moʻuiʻaki ʻa e ngaahi fekaú. Fakamahino ange ʻe ueʻi kitautolu foki ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, pea ʻoku totonu ke tau muimui kiate ia ʻaki ʻetau fili ki he totonú.

Mama FKT

Fakamanatuʻi ange ki he fānaú ʻe lava ke tokoniʻi kinautolu ʻe heʻenau tui ʻa e mama FKT ke nau manatuʻi ke fili ki he totonú.

Hiva

Hivaʻi pe lau ʻa e lea ʻo e “Fili e Hala Totonú”.

ʻOku Tāpuekina Kitautolu ʻi he Taimi ʻoku Tau Talangofua ai ki he Ngaahi Ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní

Fakatātaá mo e talanoá

Fakamatalaʻi ange ʻoku tāpuekina lahi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fakafanongo ai mo talangofua ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 3–52, Ko ha Tamai ʻokú ne Taʻofi ha Hoosi pea Fakahaofi ʻa Hono Fohá. Fakamatala ki hono tāpuekina ʻe he Tamai Hēvaní ʻa Pulusi R. Makongikī pea mo ʻene tangataʻeikí koeʻuhí pē ko e talangofua ʻa ʻene tangataʻeikí ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

“Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ou manatuʻi lelei ʻo kau ki heʻeku kei siʻí ko haʻaku heka atu ʻi ha hoosi ʻi ha ngoue ʻāpele. Naʻe lalata ʻaupito ʻa e hōsí pea naʻá ku ongoʻi fiemālie pē ʻi heʻeku heka ʻi he nofoʻá.

“Ka ʻi he ʻaho ʻe taha naʻe ʻi ai e meʻa naʻe ilifia ai ʻeku hōsí pea lele ia ʻi he loto ngoué. Naʻe ʻalu hifo ʻa e vaʻa ʻāpele ia ʻe taha ʻo taaʻi au mei he nofoʻá, ʻo homo hifo hoku vaʻe ʻe taha ʻo hū he tuʻunga ko ia ʻo e nofoʻá.”

Tuhu ki he tuʻunga ʻi he fakatātaá.

“Naʻá ku piki mate ki he laʻi leta naʻe haʻiʻaki ha maea ki he nofoʻá, pea naʻe mei motu pē mo e laʻi leta ia ko ʻení.

“Naʻe totonu ke motu ʻa e maeá ia ʻi hoku mamafá ka naʻe kei pipiki pē. Ka toe langa lele tuʻo ua ʻa e hōsí ʻe motu ʻa e maeá pe ko haʻane homo mei hoku nimá, pea ʻe toho au ʻe he hōsí ʻo aʻu ki haʻaku lavea lahi pe mate he naʻe ʻefihia foki hoku vaʻé he tuʻuʻangá.

“Fakafokifā pē kuo tuʻu ʻa e hōsí, pea naʻá ku fakatokangaʻi hake naʻe ʻi ai ha taha naʻá ne puke maʻu ʻa e pití pea mo feingaʻi ke taʻotaʻofi ʻa e hōsí. ʻOhovale pē kuo fusiʻi atu au ʻe heʻeku tangataʻeikí ʻo ne kuku au.

“Ko e hā e meʻa naʻe hokó? Ko e hā e meʻa naʻe tupu ai ʻa e haʻu ʻa ʻeku tangataʻeikí ʻo fakahaofi au ʻi he momeniti fakaʻosí ki muʻa peá u homo hifo ki he lalo vaʻe ʻo e hōsí?

“Naʻe lolotonga fai ʻa e lau nusipepa ia ʻa ʻeku tangataʻeikí ʻi falé mo e fanafana ange (ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní) ʻo pehē, “lele ki tuʻa ki he ngoué!”

“Naʻe ʻikai ke toe tatali ʻa ʻeku tangataʻeikí ke ʻiloʻi pe ko e hā hono ʻuhingá, ka naʻá ne tuʻu hake pē ʻo lele. Naʻá ne aʻu atu ki he ngoué ʻoku teʻeki ai pē ke ne ʻiloʻi hono ʻuhinga ʻo ʻene lele ki aí, mo ʻene sio atu ki he lele ʻa e hōsí peá ne fakakaukau pē ʻo pehē, kuo pau ke ne taʻofi ʻa e hoosi ko ʻení.

“Naʻá ne taʻofi ʻa e hōsí ʻo ne ʻilo tā ko au. Pea naʻe pehē hono fakahaofi au mei he lavea lahí pe ko e maté.” (Bruce R. McConkie, “Hearken to the Spirit,” Friend, Sepitema 1972, p. 10).

Fealēleaʻaki

Fealēleaʻaki

  • Naʻe tokoniʻi fēfē ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e tamasiʻi ko ʻeni ko Pulusi R. Makongikī mei haʻane lavea lahi?

  • Ko e hā nai e meʻa naʻe mei hoko ʻo kapau naʻe ʻikai ke talangofua ʻa e tangataʻeiki ʻa Pulusí ki he fanafana ʻa e Laumālié? (Fakamatalaʻi ange naʻe toki ui ʻa Pulusi R. Makongikī ki mui mai ko e Fitungofulu peá ne hoko ko e ʻAposetolo; naʻe ʻikai ke tau mei maʻu ʻa e tangata taki mahuʻinga ko iá.)

  • ʻE lava fēfē ʻe ha faʻahinga meʻa peheni naʻe hoko ke fakamālohia ʻa e fakamoʻoni ʻa ha taha? Ko e hā nai hono ʻuhingá?

Tala ange ki he fānaú ʻoku ʻi ai ʻa e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke tau mamata leva ki he ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei heʻetau fakafanongo ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he taimi pē ko iá. Ka neongo ia, ʻe lava pē ke tau fakapapauʻi ʻe tāpuekina kitautolu ʻo kapau te tau talangofua ki he ngaahi ueʻi ko ia ʻoku fai mai kiate kitautolú.

Fakamatala Fakanounoú

Foʻi vaʻinga ʻoku faiʻaki e ngaahi fehuʻí

Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau tautaufetongi ʻi hono fili pea mo hono tali ʻo ha fehuʻi mei he kiʻi tangai ko ia kuó ke teuteuʻi maí. ʻE fie maʻu ke ke lau leʻo lahi ʻa e ngaahi fehuʻí ki he fānau ʻoku kei iiki angé. Hanga ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení. Kapau ʻe fie maʻu pe ko haʻo hiki pē haʻo ngaahi fehuʻi kehe pē ʻaʻau koeʻuhí ke maʻu ʻe he toko taha kotoa pē ʻo e fānaú ha faingamālie ke fili ha foʻi fehuʻi mei he kiʻi tangaí.

Foʻi vaʻinga ʻoku faiʻaki e ngaahi fehuʻí

  1. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e pehē ke ueʻi ha tahá? (Ke fai ha ngaahi fakahinohino pe ko e fakahā ki ha taha ʻa e meʻa ke faí.)

  2. Ko hai ʻokú ne ueʻi kitautolú? (Ko e Laumālie Māʻoniʻoní.)

  3. ʻOku ueʻi fēfeeʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní? (ʻOkú ne ueʻi kitautolu ʻaki ʻene foaki mai ha ngaahi fakakaukau pe ko ʻene lea mai kiate kitautolu.)

  4. ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní? (ʻOkú ne tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke tau faí.)

  5. Naʻe tokoniʻi fēfē ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa ʻĀnitaá? (Naʻá ne ueʻi ia ke ne tui ha vala ʻoku taau mo feʻungá.)

  6. Naʻe tokoniʻi fēfē ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa Siaosí? (Naʻá ne ueʻi ia ke ne fai ʻa e meʻa naʻe finangalo ʻa e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi ke ne faí—ke ʻalu ki he lotú.)

  7. Ko e hā e meʻa naʻe ueʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa Kalolaine ke ne faí? (Ke ne vete ʻa e tepi nonoʻo ʻo e sū ʻo hono kiʻi tuongaʻané koeʻuhí ka ne lava ke fusi hake hono vaʻé ke ʻatā.)

  8. Naʻe anga fēfē hono tāpuekina ʻo Pulusi R. Makongikī tupu mei he fakaongoongo mo e talangofua ʻa ʻene tangataʻeikí ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní? (Naʻe fakahaofi ai ia mei haʻane lavea pe mate.)

  9. Ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke tau fai ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ha ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní? (Fakaongoongo, talangofua pea fili ki he totonú.)

Fakamoʻoni

Fakahā ʻa hoʻo fakamālō koeʻuhí ko e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku fai ki hoʻo moʻuí. Fakamatala ʻo fakatatau ki he ueʻi ʻa e Laumālié, ki ha taimi naʻe ueʻi ai koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní pe ko hano ueʻi ʻo ha taha ʻokú ke ʻiloʻi.

Fakamatalaʻi ange ʻe ʻikai ʻaupito pē ha taimi ia ʻe ueʻi ai kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau fai ha faʻahinga meʻa ʻoku hala. Te ne tokoniʻi kitautolu ke tau fai ʻa e meʻa ʻoku finangalo mai ʻa e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi ke tau faí.

Tefito ʻo e Tuí

Fekau e fānaú ke nau lau ʻa e tefito ʻo e tui ʻuluakí.

Fakamanatuʻi ange kiate kinautolu ko e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha foaki makehe ia ʻoku tau maʻu hili hono papitaiso mo hilifakinima kitautolú.

Kole ki he toko taha te ne fai ʻa e lotu tukú ke ne fakahā ʻa e fakamālō koeʻuhí ko e ngaahi ueʻi ko ia ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Fokotuʻu ange ke ne kole muʻa ki he Tamai Hēvaní ke tokoniʻi ʻa e toko taha taki taha ʻi he kalasí ke ne lava ke tala ʻa e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he taimi ʻokú ne maʻu ai iá.

Ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulakí

Fili mei he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻe ʻaonga taha ki hoʻo kalasí. ʻE lava pē ke ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he loto lēsoní, pe ko hano fakamanatu pe fakamatala fakanounou ʻo e lēsoní. Vakai ki he “Taimi Kalasí” ʻi he “Ko e Ngaahi Tokoni maʻá e Faiakó” ke maʻu mei ai ha ngaahi fakahinohino kehe.

  1. Fekau ʻa e fānaú ke nau fakafanongo ki he talanoa kau kia ʻEletā Tōmasi S. Monisoní:

    Naʻe fekauʻi ʻe he palōfitá ʻa ʻEletā Monisoni mo hono hoá he taimi ʻe taha ke na ʻaʻahi ki Haʻamoa.

    Lolotonga ʻena ʻi aí, naʻá na ʻaʻahi ki ha kalasi ʻa e fānau īkí ʻi he kolo ko ʻení ko Sauniatu.

    Naʻe fakatou lea ʻa ʻEletā Monisoni mo hono hoá ki he kalasí. ʻI he ʻosi ʻa ʻena leá pea fakahā ʻe he faiako ʻa e fānaú ni ʻa e hiva tukú, naʻe haʻu ha fakakaukau kia ʻEletā Monisoni. Naʻe ueʻi ia ʻe he Laumālié ke ne talanoa fakatāutaha mo e fānau ko ʻeni ʻe toko 247.

    Ka ʻi heʻene vakai hifo ki heʻene uasí, naʻá ne ʻilo ʻoku fuʻu tōmui ʻaupito pea he ʻikai ke ʻi ai ha taimi feʻunga ke ne feʻiloaki fakatāutaha ai mo e fānaú.

    Naʻá ne feinga ke ʻoua te ne toe fakakaukau ki he meʻá ni ka naʻe ʻikai pē ke lava.

    Naʻe toe ueʻi pē ia ki muʻa pea toki fai ʻa e lotu tukú ke ne lulululu mo e kiʻi tamasiʻi mo e taʻahine taki taha.

    Naʻe faifai pē peá ne tafoki ʻo pehē ange ki he faiakó, “ʻOku ou fuʻu fie maʻu ʻaupito ke u lulululu mo e kiʻi tamasiʻi mo e taʻahine kotoa pē. ʻE lava nai?”

    Naʻe malimali ʻa e faiakó peá ne lea ki he fānaú ʻi he lea faka-Haʻamoá, naʻe kamo fiefia kotoa ʻa e fānaú. Naʻe fakahā ange ʻe he faiakó kia ʻEletā Monisoni ʻa hono ʻuhinga ʻo e malimali ʻa e fānaú. ʻI he taimi pē naʻe fanongo ai ʻa e faiakó kuo fekauʻi ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí ʻa e taha ʻo e kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke ne ʻaʻahi ange ki Haʻamoá, naʻá ne fakahā ange ki he fānaú kapau te nau taki taha lotu fakamātoato mo maʻu ha tui hangē ko e kakai ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻe ʻaʻahi ange ʻa e ʻAposetoló ki honau koló. Pea ʻe toe ueʻi foki ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ne lulululu mo e toko taha kotoa pē (vakai, Thomas S. Monson, “Talofa Lava,” Friend, Mē 1972, pp. 12–13).

    • Ko hai naʻá ne ueʻi ʻa ʻEletā Monisoní?

    • Naʻe ueʻi fēfē ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa ʻEletā Monisoní?

    Fakamahino ange ʻoku ueʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e kakaí ʻi he ngaahi founga kehekehe pē. Ko e taimi lahi ʻokú ne lea mai ki heʻetau ngaahi fakakaukaú ʻo hangē ko ia naʻá ne fai kia ʻEletā Monisoní.

    Fakamatalaʻi ange naʻe lava ke fakahoko ʻe ʻEletā Monisoni ʻa e meʻa naʻe finangalo ʻa e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi ke ne faí koeʻuhí pē ko ʻene fakaongoongo ki he ngaahi ueʻi pe fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

  2. Fekau e fānaú ke nau fakamatala ki ha ngaahi meʻa naʻe hoko totonu ki heʻenau moʻuí ʻo nau ongoʻi ai ʻoku nau maʻu ha fakahinohino mei he Laumālie Māʻoniʻoní.