Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 9: Ko e Ngaahi Tāpuaki mo e Ngaahi Ouau ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí


Lēsoni 9

Ko e Ngaahi Tāpuaki mo e Ngaahi Ouau ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

Taumuʻá

Ke tokoniʻi ʻa e tamasiʻi mo e taʻahine taki taha ke mahino kiate ia ʻa hono mahuʻinga ʻo e ngaahi tāpuaki pea mo e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Teuteú

  1. Lau mo ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Sēmisi 5:14–15 pea mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:44, 48–52. Neongo ʻoku ʻikai ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení ʻi he lēsoní, ka te ke maʻu mei ai ha fakamatala ʻe tokoni atu ki hoʻo akoʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení.

  2. Teuteuʻi mai ha tapili pepa ke fakaʻaongaʻi ʻi he ʻekitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá. Ko hono ngaohi ʻo e tapili pepá kuo pau ke ke teuteuʻi ha laʻi pepa ʻo hangē ko ia ʻoku fakaʻaliʻali atu ʻi laló. Kosi ʻi he ngaahi laine ʻoku totitoti atú pea peluki fakavahavaha ʻa e ngaahi tuliki ki lotó. ʻOsi ko iá, pea tuiʻi ha foʻi pinehui ʻi lotomāliepea lomiʻi atu ʻa e pinehuí ʻo fakamaʻu ki ha peni vahevahe pe vaʻakau.

    ʻĪmisi
    paper windmill
  3. Teuteu ke ke tokoniʻi e fānaú ke nau hivaʻi pe lau ʻa e lea ʻo e foʻi hiva ko ia ko e “Ko e Mafaí kuo ʻOmai” (Children’s Songbook, p. 89); ʻoku ʻoatu ʻa hono leá ʻi he tafaʻaki ki mui ʻo e tohi lēsoní.

  4. Kapau te ke lava peá ke teuteu mai ha tatau ʻo e tohi ko ʻení ke taki taha ʻa e fānaú mo nau ō mo ia ki ʻapi. Tokoniʻi ʻa e tamasiʻi mo e taʻahine taki taha ke ne fakafonu ʻa e feituʻu ʻoku fakaava atú ʻa ia ʻoku feʻunga mo iá (hangē ko e “Faʻē mo e Tamai”). Tokangaʻi ʻaupito ke ʻoua naʻa fakalaveaʻi e loto ʻo e fānau ʻoku ʻikai ke nau fakatou maʻu ʻenau ongo mātuʻá ʻi ʻapí.

    ʻAlā siʻi ,

    Kuo ʻi ai nai haku tāpuaki fakapēteliake? Kātaki muʻa kae fakamatalaʻi mai ke u ʻilo.

    ʻOfa atu,

  5. Nāunau ʻoku fie maʻú:

    1. Hina lolo tapu.

    2. Kala pe peni vahevahe ke tohiʻaki ʻe he fānaú ʻi heʻenau ʻū tohí.

    3. Fakatātā 3–11, Ko Hono Foaki ʻe Sione Papitaiso ʻa e Lakanga Taulaʻeiki faka-ʻĒloné (62013 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 407); fakatātā 3–12, Ko Hono Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí (62371; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 408); fakatātā 3–20, Ko ha Tamai ʻokú ne Teuteu ke Faingāue ki Hano ʻOfefine ʻoku Puke; fakatātā 1–21. Ko Hono Tāpuakiʻi ʻe ha Tamai ʻa ʻene Kiʻi Pēpē Valevale.

  6. Teuteu ʻa e ngaahi meʻa ʻe fie maʻu ki ha ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki te ke fakaʻaongaʻi.

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e fua lotú.

Kapau naʻá ke fakalotolahiʻi e fānaú ke nau fai ha faʻahinga meʻa ʻi he lolotonga ʻa e uiké pea mou vakaiʻi ia.

Kuo toe Fakafoki Mai ʻa e Ngaahi Ouau ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

Fakaʻaliʻali ʻa e kiʻi tapili pepa naʻá ke ngaohí (ʻe lava pē ke toki ngaohi ʻa e tapilí ʻi loki ako ke mamata ʻa e fānaú mo nau ʻiloʻi ʻa hono founga ngaohí ʻo kapau ʻokú ke pehē ʻe feʻunga ke fai ʻe hoʻo kalasí). Fekau ʻa e fānaú ke nau haʻu taha taha ki muʻa ʻo puhi ʻa e tapilí ke vilo.

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

  • Ko e hā e meʻa naʻá ne ʻai ʻa e tapilí ke viló? (Ko e mālohi ʻo e havilí.)

  • Ko e hā e meʻa ʻe hoko ʻo kapau ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha havili?

Fakamatalaʻi ange ʻe lava pē ke hoko ʻa e havilí ko ha fuʻu ivi mālohi. Te ne lava ke ʻohake ʻa e vaí mei he kelekelé, pe ko haʻane ʻoange ha mālohi lahi ki he ngaahi fuʻu mīsini lalahí. Tala ange ki he fānaú te nau ako he ʻahó ni ʻo kau ki ha faʻahinga mālohi pe ivi ʻoku toe mālohi ange ia ʻi he havilí. Fakamanatuʻi ange ʻa ʻenau lēsoni fakamuimui taha fekauʻaki mo hono fakafoki mai ʻo e siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí (vakai, lēsoni 6). Ko e ʻuhinga mahuʻinga ʻe taha ʻo hono fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí koeʻuhí pē ke fakafoki mai ai ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ki he māmaní.

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

  • Ko e hā nai hono ʻuhinga ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ʻa e lakanga fakataulaʻeikí? (Tokoniʻi e fānaú ke mahino kiate kinautolu ko e mālohi ia ke fakahoko e ngāue ʻa e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisí.)

  • Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e pehē ko ia ke fai ʻa e ngāue ʻa e Tamai Hēvaní pea mo Sīsuú? (Ke fai ʻa e ngaahi meʻa ko ia naʻá na mei faí.)

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa lelei naʻe fakahoko ʻe Sīsū Kalaisi ʻi he māmaní? (Naʻe papitaiso ia, fakamoʻui ʻa e mahakí, fakaʻā ʻa e kuí, tāpuakiʻi e fānau īkí, ko ia naʻá ne teuteu ʻa e fuofua sākalamēnití, mo e hā fua.)

  • ʻE lava nai ke fakahoko ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení ʻi he ngaahi ʻahó ni? (ʻIo, ʻe lava pea ʻoku lolotonga fai ia ʻi he ʻahó ni. Tokoni ke mahino ki he fānaú ʻe toki lava pē ke fakahoko ʻa e ngaahi meʻa pehení ʻo fakafou ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea mo ʻetau tuí.)

  • Pea ko e hā leva ʻa e lakanga fakataulaʻeikí? Ko e hā e meʻa ʻe lava ke fai ʻe ha taha ʻokú ne moʻui anga-tonu mo tauhi māʻoniʻoni ki he lakanga fakataulaʻeiki ʻokú ne maʻú? (Fakamatalaʻi ki he fānaú ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ouau ia kuo pau ke tau maʻu ka tau toki lava ke foki hake ki he Tamai Hēvaní. ʻE toki lava pē ke fakahoko ʻa e ngaahi ouau ia ko ʻení ʻi he mafai pea mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.)

  • Ko e hā nai ha niʻihi ʻo e ngaahi ouau ko ʻeni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí? (Ko e sākalamēnití, papitaisó, hilifaki nimá, fakanofo ki he lakanga fakataulaʻeikí, ngaahi fakamaʻu ʻoku fai ʻi he temipalé, mo e hā fua. Kapau ʻe fie maʻu peá ke toki fai ʻa e fanga kiʻi fehuʻi hangē ko ʻení, “Ko e hā e meʻa ʻoku hoko ʻi hoʻo aʻusia ho taʻu valú?”)

    ʻOku ʻomi ʻe ha ngaahi ouau kehe ʻe niʻihi ʻa e ngaahi tāpuaki ke tokoni kiate kitautolu ʻi he lolotonga ʻa ʻetau moʻuí.

  • Ko e hā nai ʻa e ngaahi tāpuaki te tau lava ʻo maʻu meiate kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí? (ʻE lava ke kau mai ki he ngaahi talí ʻa e faingāue ki he faʻahinga ʻoku puké, ngaahi tāpuaki fakatamaí pea mo hono tāpuakiʻi ʻo e fānau valevalé. ʻE fie maʻu ia ke ke ʻoange ha fanga kiʻi fehuʻi fakatupu fakakaukau kiate kinautolu.)

    Tala ange ʻoku lava ke tau maʻu ʻa e ngaahi ouaú pea mo e ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻo fakafou mai ʻi heʻetau tuí, ngaahi lotú pea mo e mafai totonu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Ngaahi fakatātaá

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 3–11, Ko Hono Foaki ʻe Sione Papitaiso ʻa e Lakanga Taulaʻeiki faka-ʻĒloné, pea mo e fakatātā 3–12, Ko Hono Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki faka-Melekisētekí. Fakahā ʻa hoʻo fakamālō ki he Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi ko ʻena tuku ke toe fakafoki mai ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻo fakafou mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Tala ange ki he fānaú ʻe ʻi ai mo ha toe ngaahi lēsoni kehe maʻanautolu he taʻú ni ʻo fekauʻaki mo e papitaisó, hilifaki nimá, sākalamēnití pea mo e ngaahi temipalé. Fakapapauʻi ange ki he fānaú ke nau ʻiloʻi naʻe palani pē ʻe he Tamai Hēvaní ia ke nau nofo mo ha fāmili ʻofa ʻo taʻe ngata, pea te nau toe lava ke foki hake kiate ia ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau ko ʻení.

ʻE Lava ke Tāpuekina ʻe he Lakanga Fakataulaʻeikí ʻa e Toko Taha Kotoa pē

Fealēleaʻakí

Fealēleaʻakí

  • Kuo ʻi ai nai ha taimi kuo hili ai ʻe hoʻo tangataʻeikí pe ko ha toko taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki pē ʻa hono ongo nimá ki ho ʻulú pea foaki kiate koe ha tāpuaki? (Poupouʻi e fānaú ke nau fakamatala ki he ngaahi meʻa pehē kuo nau aʻusiá. ʻAi ke ʻiloʻi pe ko hai naʻá ne foaki ʻa e tāpuakí pea ko e hā hono ʻuhinga ʻo e tāpuaki naʻe foakí.)

Mou aleaʻi mo e fānaú ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni fekauʻaki mo e ngaahi tāpuakí:

Fealēleaʻakí

  1. ʻOku foaki ʻa e tāpuakí ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki. ʻOku maʻu ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻa e mālohi ke ne fakahoko ha ngāue maʻa Sīsū Kalaisi. Mahalo ko hoʻo tangataʻeikí, tuongaʻané, kuí, pīsopé pe palesiteni fakakoló, kau faifekaú, kau faiako fakaʻapí, pe ko ha taha pē ʻokú ne maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí pea ʻoku moʻui anga-tonu.

  2. ʻOku ʻuhinga ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa pē ʻoku foaki ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke tokoni kiate kitautolu.

  3. ʻOku lahi ha ngaahi tāpuaki kehekehe.

Tala ange ki he fānaú ko ʻenau ako hono hokó ʻe fekauʻaki ia mo e ongo tāpuaki makehe ʻe ua ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

ʻOku Lava ʻe kinautolu ʻoku nau Maʻu ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí ke Tāpuakiʻi mo Fakahingoa ʻa e Fānau Valevalé

Fakatātaá

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 3–21, Ko Hono Tāpuakiʻi ʻe ha Tamai ʻa ʻEne Kiʻi Pēpē Valevalé.

Fakatātaá

  • Ko e hā e meʻa ʻoku hoko ʻi he fakatātā ko ʻení? (ʻOku tāpuakiʻi e pēpē valevalé mo foaki ange hono hingoa.)

    Kole ki he fānaú ke nau fakakaukau ki he taimi fakamuimui taha naʻa nau mamata ai ʻi hano tāpuakiʻi ʻo ha pēpē valevale.

  • Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ke ongoʻi ʻi he taimi naʻe tāpuakiʻi ai ʻa e pēpē valevalé? (Poupouʻi e fānaú ke nau fakamatala ki he ngaahi taimi pehení pea mo e ongo naʻa nau maʻú.)

ʻOku Lava ʻe Kinautolu ʻoku nau Maʻu ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí ʻo Faingāue Kiate Kinautolu ʻoku Puké

Tefito ʻo e Tuí

Tala ange ki he fānaú ʻoku tau tui, ʻi heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ki he faʻahinga tāpuaki ʻe taha ʻoku ui ko e faingāue. Fakamatalaʻi ange ko e faingāué ko hono foaki ʻo ha tāpuaki. Lau leʻo lahi ʻa e tefito ʻo e tui hono fitú pea tokoni ki he fānaú ke nau toe lau ʻa e konga ko ʻení, “ʻOku mau tui ki he meʻa-foaki ʻo e fakamoʻui ʻo e mahakí.” Fakamanatuʻi ange ki he fānaú ʻe toki lava ke fakahoko ʻa e fai fakamoʻui ko ʻení hili ʻa e faingāué, ʻo kapau ko e finangalo ia ʻo e Tamai Hēvaní.

Fakatātaá

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 3–20, Ko ha Tamai ʻokú ne Teuteu ke Faingāue ki hano ʻOfefine ʻoku Puke. Fakamatalaʻi ange ko e taimi pē ʻoku puke ai ha taha, ʻe lava ʻe he toko taha maʻu lakanga fakataulaʻeikí ke foaki ki ai ha tāpuaki makehe. Ko e meʻa lelei ke tau kole ha tāpuaki peheni ʻi he taimi ʻoku tau puke aí. Fakamatalaʻi ʻa e ngaahi meʻa fekauʻaki mo e faingāué pe tāpuakiʻi ʻo kinautolu ʻoku puké:

Fakatātaá

  1. Fakahā ki hoʻo ongo mātuʻá kapau ʻokú ke puke peá ke fie maʻu ha faingāue. Kapau ʻoku maʻu ʻe hoʻo tangataʻeikí ʻa e Lakanga Taulaʻeiki faka-Melekisētekí, te ne lava pē ke kole ki ha taha maʻu Lakanga Taulaʻeiki faka-Melekisēteki kehe ʻi he Siasí ʻoku moʻui anga-tonú ke tokoni ange ʻi he faingāue kiate koé. Kapau leva ʻoku ʻikai maʻu ʻe hoʻo tangataʻeikí ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, te ke lava pē ʻo kole ki hoʻo ongo faiako fakaʻapí, kuí, faʻē tangatá, pīsopé pe palesiteni fakakoló pe ko e kau faifekaú ke nau faingāue kiate koe.

  2. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe kinautolu ʻoku nau fai ʻa e faingāué ki he taha puké pe foaki ʻo ha tāpuaki, ha lolo ʻōlive maʻa kuo ʻosi fakatapui (ʻosi fai hono tāpuakiʻi makehe) ʻe ha toko taha ʻokú na maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki faka-Melekisētekí. Fakaʻaliʻali ki he fānaú ʻa e hina lolo tapú.

  3. ʻOku konga ʻe ua ʻa e faingāue kiate kinautolu ʻoku puké. ʻUluakí, ʻoku lingi ʻe he toko taha ʻo e ongo maʻu lakanga fakataulaʻeikí ha kiʻi lolo siʻisiʻi ki he ʻulu ʻo e toko taha ʻoku puké peá ne fai ʻa e kiʻi lotu nounou. Ko hono uá, ʻokú na fakatou hili leva ʻa hona nimá ki he ʻulu ʻo e toko taha ʻoku puké, pea ʻe hanga ʻe ha toko taha ʻo fakamaʻu ʻa e tākai loló ʻaki haʻane fai ha lotu makehe, ʻo ne foaki ha tāpuaki ʻo fakatatau ki he ueʻi mei he Tamai Hēvaní.

Fakamatalaʻi ange ki he fānaú ko e taimi ko ē ʻoku tau tui ai pea tau maʻu ha tāpuaki mei he lakanga fakataulaʻeikí, ʻe tāpuakiʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ʻo fakatatau ki hono finangaló. Te ne fai maʻu pē ʻa e meʻa ʻe lelei taha maʻa ʻetau moʻuí.

Meʻa naʻe aʻusia ʻe he faiakó

Fakamatala ki ha faʻahinga meʻa naʻá ke aʻusia pe te ke ʻilo ʻo fekauʻaki mo ha taimi naʻe fakamoʻui ai ha taha naʻe puke hili ia ha faingāue ki ai. Fakahā ange ki he fānaú ʻa hoʻo houngaʻia ʻi he lakanga fakataulaʻeikí pea mo e meʻa-foaki ʻo e fakamoʻui mahakí.

Ko ha Tāpuaki Fakatamai

Talanoá

Fai ki he fānaú ʻa e talanoa fekauʻaki mo e tāpuaki makehe ko ʻeni ʻe taha ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (tokangaʻi maʻu pē ʻa e fānau ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻanau tamai ke foaki hanau tāpuaki ʻi he taimi ʻokú ke fai ai ʻa e talanoá):

Naʻe hohaʻa ʻa Melisa he te u ko ʻeni ke hū ki he akó, neongo kuo fuoloa ʻene nofo ʻo fakaʻamu ke fei mo aʻu ki aí. Naʻe teʻeki ke ʻalu tuʻo taha ʻa Melisa ia ki he akó pea naʻe ʻikai ke ne ʻilo pe ko e hā e meʻa ʻoku hoko aí. Naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi pe ko hai ʻene faiakó, pea naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi mo e fānau kehe ʻoku ʻi aí.

ʻI he pō ki muʻa pea kamata ʻa e akó, naʻe folahi fakalelei ʻe Melisa ʻa e vala te ne tui ki he akó peá ne teuteu leva ke mohe. Taimi siʻi pē kuo hū mai ki he loki talanoá mo milimili pē hono keté. Naʻá ne pehē ange leva, “ʻOku ʻikai tama ke u fuʻu ongoʻi lelei. ʻOku ou tui ʻoku ou puke.” Naʻe fakahā ange ʻe heʻene ongo mātuʻá ʻokú na fie tokoniʻi ia ke ne sai. Naʻe kuku mai ia ʻe heʻene fineʻeikí. Pea naʻe fakahā ange ʻe heʻene tangataʻeikí ʻoku mahino kiate ia ʻa e hohaʻa ʻa Melisa ʻi heʻene te u ʻalu ki he akó.

Naʻá ne tala ange kia Melisa ʻoku ʻi ai e meʻa te ne lava ke foaki ange ʻa ia ʻe tokoni ke ne maʻu ai ha fiefia ʻi he akó. Naʻá ne fakahā ange te ne lava ke foaki kiate ia ha tāpuaki fakatamai ʻi he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Naʻe tala ange leva ʻe Melisa ke foaki ange muʻa hano tāpuaki fakatamai. Ko ia naʻe hili ai ʻe he tangataʻeikí ʻa hono nimá ki he ʻulu ʻo Melisá peá ne foaki kiate ia ha tāpuaki. Naʻá ne tāpuakiʻi ia ke toko lahi hono ngaahi kaungā-meʻá pea ke ne maʻu ha faiako anga-lelei ʻe ʻofa mo ne tokoniʻi ia ke ne ako.

Hili hono foaki ʻo e tāpuakí, naʻe fāʻofua ʻa Melisa ki heʻene tangataʻeikí mo fakamālō kiate ia koeʻuhí ko ʻene foaki ange ʻa hono tāpuaki fakatamaí. Naʻá ne tala ange kuó ne ʻosi ongoʻi sai ʻaupito.

Talanoá

  • Ko e hā ha ngaahi palōpalema naʻá ke fie maʻu ai ha tokoni?

  • ʻE lava ʻe ha taha ʻo tala mai ha faʻahinga taimi naʻá ke maʻu ai ha tāpuaki fakatamai?

Poupouʻi e fānaú ke nau kole ki heʻenau tamaí ke foaki ange hanau tāpuaki fakatamai ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻoku ʻi ai ai haʻanau fie maʻu makehe. Tala ange kapau ʻoku ʻikai ke maʻu ʻe heʻenau tangataʻeikí ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ʻe kei lava pē ke foaki ange ʻa honau tāpuakí ʻe ha toko taha maʻu Lakanga Taulaʻeiki faka-Melekisēteki ʻoku moʻui anga-tonú, hangē ko e kau faiako fakaʻapí, pīsopé pe palesiteni fakakoló, kau faifekaú, pe ko ha kāinga hangē ko e faʻē tangatá, pe ngaahi kui ʻoku nau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ʻi he taimi ʻoku fie maʻu aí. (Tokanga ki he fānau ʻoku nau haʻu mei he ngaahi ʻapi ʻoku ʻikai ke nau tali ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ke ʻoua naʻa nau ongoʻi loto lavea.)

Hiva

Hivaʻi pe lau ʻa e lea ʻo e “Ko e Mafaí kuo ʻOmai.”

Fakamatala Fakanounou

Ko e ngaahi tohí

Tufa ki he fānaú ʻa e ngaahi tohi kuó ke ʻosi teuteuʻi maí. Tala ange kiate kinautolu ʻa e meʻa ʻoku tohiʻi aí. Tokoniʻi kinautolu taki taha ke nau fakatuʻasila totonu ʻa e tohí mo fakamoʻoni hingoa ʻi he tafaʻaki ki lalo ʻo e tohí. Poupouʻi kinautolu ke nau talanoa mo ʻenau ngaahi mātuʻá ʻo kau ki he ngaahi tāpuaki kuo nau maʻú pea mo e ngaahi tāpuaki ko ia kuo nau ako ʻi he houalotu ʻa e Palaimelí.

Fakamoʻoni ʻa e faiakó

Fai hoʻo fakamoʻoní ki he fānaú, kuo ʻosi fakafoki mai ʻa e lakanga fakataulaʻeikí fakataha mo hono mālohí ki he māmaní pea ko ha meʻa-foaki makehe ia mei he Tamai Hēvaní ke tāpuekina ʻaki ʻa ʻetau moʻuí. ʻOku tau lava ai ke maʻu ʻa e ngaahi ouau pea mo e ngaahi tāpuaki ʻoku fie maʻu ke tau maʻú ka tau toki lava ʻo nofo fakataha mo ʻetau Tamai Hēvaní mo toe lelei ange ʻa e anga ʻo ʻetau moʻui ʻi he māmaní ʻo fakafou mai ʻi he mafai pea mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Fakaafeʻi ha toko taha ke ne fai ʻa e lotu tukú, mo ne fakamālō ki he Tamai Hēvaní koeʻuhí ko e ngaahi tāpuaki makehe ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulakí

Fili mei he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻe ʻaonga taha ki hoʻo kalasí. ʻE lava pē ke ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he loto lēsoní, pe ko hano toe fakamanatu pe fakamatala fakanounou ʻo e lēsoní. Vakai “Tamai Kalasí” ʻi he “Ko e Ngaahi Tokoni maʻá e Faiakó” ke maʻu mei ai ha ngaahi fakahinohino kehe.

  1. Tuku ke tā ʻe he fānaú ʻa honau ngaahi louhiʻi nimá ʻi ha laʻi pepa ʻaki ha foʻi kala. Fakamanatuʻi ange ko e taimi ʻoku tau puke aí, ʻe hili ʻe he toko taha ʻokú ne maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻa hono ongo nima ʻofá ki hotau ʻulú ke foaki hatau tāpuaki. Ko e fē mo ha toe taimi ʻoku hili ai ʻa e ngaahi nimá ki hotau ʻulú? (Kapau ʻe fie maʻu pea tuku ke tohiʻi ʻe he fānau lalahí ʻa e talí ʻi he foʻi tuhu taki taha ʻi he ngaahi louhiʻi nima ko ia naʻa nau taá, hangē ko e hili e nimá ke foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, fakanofo ki he lakanga fakataulaʻeikí, pea mo e ngaahi tāpuaki fakatamaí. Tuku ke lau ʻataʻatā pē ʻa e fānau iiki angé ia ki he tāpuaki kehe ko ʻení.)

  2. Aleaʻi ke haʻu ha tamai kei talavou mo haʻane kiʻi pēpē toki fāʻeleʻi ki he kalasí ʻo talanoa mo e fānaú. Fekau ke ne fakamatala ki hono tāpuakiʻi ʻo e pēpeé; ʻosi ko iá pea fai leva ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

    • Naʻe fakaʻaongaʻi ʻa e hingoa kakato ʻo e pēpeé ʻi hono tāpuakiʻí? Ko hai hono hingoa kakató?

    • Ko hai naʻá ne tāpuakiʻi ʻa e pēpeé, pea ko e hā e mafai naʻá ne maʻú?

    • Ko hai naʻe tokoni kiate ia ʻi hono tāpuakiʻi ʻo e pēpeé, pea naʻe anga fēfē ʻa ʻenau tokoní?

    • Ko e hā hono ʻuhinga naʻe hoko ai ʻeni ko ha ʻaho makehe maʻá e pēpeé?

    • Ko e hā e ngaahi tāpuaki makehe naʻe maʻu ʻe he pēpeé? (Toki aleaʻi pē ʻeni ʻi he taimi ʻe feʻunga ke fai aí.)

  3. ʻAi ha ngaahi fakatātā faingofua pē pea kosi ke mavahevahe ʻo hangē ko ia ʻoku hā atu ʻi he peesi hono hokó, ke nau fakafofongaʻi ʻa e ngaahi tali ki he ngaahi foʻi tupuʻa ko ʻení. Tufa ʻa e ngaahi fakatātā kuó ke ʻaí. Fekau ʻa e tamasiʻi pe taʻahine taki taha ke ne pukepuke hake ki ʻolunga ʻa ʻene fakatātaá peá ne tala mai ʻa e meʻa ʻokú ne fakafofongaʻí.

    Tala ange te ke lau ange ha fanga kiʻi tupuʻa pea ke nau fakakaukauʻi leva pe ko e fakatātā fē ʻokú ne tali ʻa e foʻi tupuʻá. Fekau ʻa e toko taha ʻokú ne pukepuke ʻa e talí ke ne fokotuʻu ia ʻi he tafaʻaki ʻo e fakatātā ʻokú ne tala mai ʻa e tāpuaki ko iá. (ʻE lava pē ke toutou fakaʻaongaʻi ha ngaahi fakatātā ia ʻe niʻihi ki he ngaahi tāpuaki ʻoku laka hake he tahá.)

    1. ʻOku fakaʻaongaʻi au ʻi he taimi ʻoku tāpuakiʻi ai ha taha ʻoku puké. ʻOku ʻai ʻe he toko taha maʻu lakanga fakataulaʻeikí haku konga siʻi ki he ʻulu ʻo e toko taha ʻoku puké. Ko e hā au? (Lolo tapu.)

    2. ʻOku ʻikai ke u lava ʻo ʻalu. ʻOku ʻikai ke u lava ʻo lea. ʻOku ou kei siʻi. ʻOku fie maʻu ke fakahingoa au mo foaki kiate au ha tāpuaki. Ko e hā au? (Ko e pēpē valevale.)

    3. ʻOku ou fie maʻu ha tāpuaki makehe. ʻOku ou mofi lahi ʻaupito. Naʻá ku kole ange ki heʻeku tangataʻeikí ke ne foaki haku tāpuaki ke tokoniʻi au ke u sai. Ko e hā au? (Ko ha tamasiʻi pē taʻahine ʻoku puke.)

    4. Kuo foaki kiate au ha mālohi makehe ʻoku ui ko e lakanga fakataulaʻeiki. ʻOku ʻi ai ʻeku fānau. Te u lava pē ke foaki ki heʻeku fānaú ha tāpuaki fakatamai. Ko e hā au? (Ko e tamai.)

    5. Ko e taimi ko ē ʻoku puke ai ha taha pea fie maʻu hano tāpuakí, ʻoku ʻi ai ʻa e toko taha pau ʻo e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki faka-Melekisētekí ke nau foaki ʻa e tāpuakí. Ko e foʻi fika au ko iá. Ko e hā au? (Ko e fika 2.)

    6. ʻOku fakaʻaongaʻi au ʻe he kau tangata ʻoku nau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he taimi ʻoku nau tāpuakiʻi ai ha pēpē valevalé, faingāue kiate kinautolu ʻoku puké, pe foaki ha tāpuaki fakatamai. ʻOku nau hili au ki he ʻulu ʻo e toko taha ʻoku puké, pe foaki ha tāpuaki fakatamaí. ʻOku nau hili au ʻi he ʻulu ʻo e toko taha ʻoku puké pe fakaʻaongaʻi au ke fuofuaʻaki ʻa e pēpeé. Ko e hā au? (Ongo nima.)