Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 38: ʻE Lava pē ke u ʻUlungāanga Maʻa mo Anga-māʻoniʻoni


Lēsoni 38

ʻE Lava pē ke u ʻUlungāanga Maʻa mo Anga-māʻoniʻoni

Taumuʻá

Ke tokoniʻi e fānaú ke nau maʻu ha loto holi ke nau ʻulungāanga maʻa mo anga-māʻoniʻoni.

Teuteú

  1. Lau mo ako ʻi he faʻa lotu ʻa e 3 Nīfai 27:27; Molomona 1:1–4, 13–17; 2:1, 16–19; pea mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 100:16.

  2. Teuteu mai ke tokoni ki he fānaú ke nau hivaʻi pe lau ʻa e lea ʻo e “Fili ki he Totonú” (Children’s Songbook, p. 160); ʻoku ʻoatu ʻa e leá ʻi he tafaʻaki ki mui ʻo e tohi lēsoni ko ʻení.

  3. Ngaahi nāunau ʻoku fie maʻú:

    1. Tohi ʻa Molomona pea mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava ke taki taha ʻa e fānaú ʻo kapau ʻe maʻu.

    2. Hina māsima mo e pepa (pepper) (kuo ʻosi fakafonu) ʻo kapau ʻe lava.

    3. Fakaʻilonga mo e mama FKT.

    4. Fakatātā 3–34, Ko Hono Fakanounouʻi ʻe Molomona ʻa e ʻÒ Peletí (62520 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 306).

  4. Teuteu ʻa e ngaahi meʻa ʻe fie maʻu ki ha ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki te ke fakaʻaongaʻi.

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e fua lotú.

Kapau naʻá ke poupouʻi e fānaú ke nau fai ha faʻahinga meʻa he lolotonga ʻo e uiké pea mou vakaiʻi ia.

Naʻe ʻUlungāanga Maʻa mo Anga-māʻoniʻoni ʻa Molomona

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

Fakaʻaliʻali ʻa e hina māsima mo e pepa naʻá ke ʻomaí. Huaʻi ki ho nimá ha meʻi māsima pea fakaʻaliʻali ia ki he kalasí. Tala ange ʻoku ʻi ho nimá ha māsima maʻa. ʻOku maʻa ia he ʻoku ʻikai toe ʻi ai ha meʻa kehe ai ka ko e māsima lelei mo maʻa.

Tūtuuʻi hifo ha pepa ki he māsima ʻi ho nimá. Tala ange ʻoku ʻikai ke kei maʻa ʻa e māsimá ia he ʻoku kau ai mo e ngaahi meʻa kehe. Ko e taimi ko ē ʻoku tuku ai ʻe he kakaí ke nofoʻia ʻenau fakakaukaú ʻe he ngaahi fakakaukau hala mo taʻe ʻofá pe ko haʻanau fai ha faʻahinga meʻa ʻoku halá, ʻoku ʻikai ke nau kei maʻa. ʻOku nau hangē kinautolu ko hono fio fakataha ʻo e māsimá mo e pepá. Fakamamafaʻi ange ko e kakai ko ē ʻoku nau ʻulungāanga maʻá, ʻoku nau feinga ʻi he taimi kotoa pē ke nau fakakaukauʻi pē ʻa e ngaahi fakakaukau ʻoku leleí pea mo fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonú.

Talanoa mei he folofolá

Fakamatalaʻi ange te ke fai ha talanoa ki ha taha ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa ia naʻá ne ʻulungāanga maʻa mo anga-māʻoniʻoni. Fai ʻa e talanoa ko ʻení ʻi hoʻo lea pē ʻaʻau:

ʻI he kei siʻi ʻa Molomoná, naʻe ʻiloʻi ʻe he toko taha kotoa pē ko ha taha makehe ia. Naʻe fakahā kiate ia ʻi heʻene kei taʻu hongofulú pē, te ne tupu hake ʻo hoko ko e toko taha ke ne tokangaʻi ʻa e ʻū laʻi peleti ʻa Nīfaí. Naʻe hiki ʻi he ngaahi laʻi peleti ko ʻení ʻa e hisitōlia ʻo e kakai Nīfaí. Naʻe fekau ia ke ne tokangaʻi ʻa hono kakaí, pea ke ne hiki ʻa honau hisitōliá ʻi hono taʻu uofulu mā faá. Tokoni ki he fānaú ke nau ʻiloʻi ʻa hono mahuʻinga ʻo e ngāue pe fatongia ko ʻení.

Talanoa mei he folofolá

  • ʻOku mou pehē ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungāanga lelei naʻe maʻu ʻe Molomona ʻi hono taʻu hongofulú ke fakatupu ai hono fili ia ke ne hoko ko e taha ke ne hoko atu ʻa hono tauhi ʻo e ngaahi lekōtí? Ko e tamasiʻi fēfē nai ʻa Molomona? (Tuku ke aleaʻi ʻe he fānaú ʻa e ngaahi talí. Lau ʻa e Molomona 1:1–2 ke tokoni kiate kinautolu. Tokoni ke mahino ki he fānaú ko e toko taha ako lelei ʻa Molomona he naʻe “fakaʻau ke poto ʻi he meʻa ʻe niʻihi ʻi he ʻilo ʻa [hono] kakaí;” pea ko e tamasiʻi ia naʻá ne “anga fakamotuʻa,” ʻa ia ko hono ʻuhingá naʻá ne fakamātoato mo falalaʻanga; pea naʻá ne “mata poto,” ko hono ʻuhingá naʻá ne fakatokangaʻi mo ako ki he ngaahi meʻa lahi. Fakamatalaʻi ange naʻe ʻofa ʻa Molomona ʻi he Tamai Hēvaní peá ne talangofua ki he ngaahi fekaú ʻo tupu ai ʻa ʻene ʻulungāanga maʻa mo anga-māʻoniʻoní. Naʻe ʻafioʻi pē ʻe he Tamai Hēvaní ia ʻe lava ke ne falala kia Molomona ke ne tokangaʻi ʻa e ngaahi tohi toputapu kuo hiki ʻi he ʻū laʻi peleti ʻa Nīfaí.)

Fakamatalaʻi ange ki he fānaú naʻe hoko kia Molomona ha meʻa fakaofo ʻi heʻene taʻu hongofulu mā nimá. Naʻe ʻaʻahi kiate ia ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí (vakai, Molomona 1:15).

Talanoa mei he folofolá

  • ʻOku mou pehē ko e hā haʻo ongo ʻi hoʻo tuʻu ʻi he ʻao ʻo Sīsū Kalaisí kapau ko koe ʻa Molomona?

  • Ko e hā ʻa e ngaahi founga naʻe ʻulungāanga maʻa mo anga-māʻoniʻoni ai ʻa Molomoná? (Mahalo pē te ke fie hiki ʻi he palakipoé ʻa ʻenau talí.)

Fakamatalaʻi ange naʻe faiangahala ʻa e kakai toko lahi ʻi he taimi ʻo Molomoná (vakai, Molomona 1:13–14). Naʻe fie maʻu ʻe Molomona ke fakatomala ʻa e kakaí pea papitaiso koeʻuhí ke nau anga-māʻoniʻoni mo fiefia (vakai, Molomona 3:2). Naʻá ne fakahā ki he kakaí ke nau fakatomala, ka naʻe ʻikai ke nau fie fanongo ki ai.

Talanoa mei he folofolá

  • ʻOku mou pehē ko e hā ʻa e ongo ʻa Molomona ʻi heʻene hoko ko ha taha ʻo e tokosiʻi ko ia naʻa nau feinga ke moʻui anga-māʻoniʻoní?

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 3–34, Ko Hono Fakanounouʻi ʻe Molomona ʻa e ʻÒ Peletí.

Fakamatalaʻi ange naʻe hiki ʻe Molomona ʻa e hisitōlia ʻo hono kakaí ʻi ha ʻū laʻi peleti ukamea, ʻo hangē ko ia naʻe fekau ia ke ne faí. Naʻá ne toe fokotuʻutuʻu foki mo e ngaahi hisitōlia kehe naʻe hiki ʻe ha kakai kehe.

Talanoa mei he folofolá

  • Ko e fē ʻa e feituʻu ʻoku tau maʻu ai ʻa e hisitōlia naʻe hiki ʻe Molomoná?

Fakaʻaliʻali ha Tohi ʻa Molomona pea fakahā ki he fānaú ʻa e hingoa ʻo Molomoná ʻi he takafí. Tala ange ʻoku ui ʻa e tohí kia Molomona koeʻuhí ko ia naʻá ne fokotuʻutuʻu mo tokangaʻi ʻa e ngaahi lekōtí pea koeʻuhí foki he ko e toko taha anga-māʻoniʻoni ia.

ʻE Lava pē ke Tau Maʻa ʻi he Fakakaukaú, Leá mo e Ngāué

Fealēleaʻaki ʻi he folofolá

Fealēleaʻaki ʻi he folofolá

  • ʻE lava fēfē ke tau maʻa?

Lau ki he fānaú ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa ia ʻoku hā ʻi he 3 Nīfai 27:27 ke taliʻaki ʻa e fehuʻi ko ʻení: “Ko ia ko e hā ʻa e anga ʻoku taau mo kimoutolú? Ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate kimoutolu ke mou hangē pē ko aú.”

Fealēleaʻaki ʻi he folofolá

  • Ko e faʻahinga kakai fēfē ʻoku totonu ke tau hoko ʻo tatau mo iá?

Fakamatalaʻi ange ki he fānaú naʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē naʻe fakakaukau, lea mo fai ʻe Sīsū Kalaisí. ʻOku totonu leva ke tau fakakaukau, lea mo fai ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻoku tau fakakaukau atu naʻe mei fai ʻe Sīsuú koeʻuhí ka tau hangē ko iá. Ko ʻene ʻai pē ke tau fai ha faʻahinga meʻa ʻoku hala, ʻoku totonu leva ke tau fehuʻi hifo kiate kitautolu ʻo pehē, “Ko e hā nai e meʻa ʻe finangalo ʻa Sīsū ke u faí?” ʻE lava ke tokoni ʻeni kiate kitautolu ke tau ʻulungāanga maʻa mo anga-māʻoniʻoni.

Fakaʻilonga mo e mama FKT

Fakahā ange ʻa e fakaʻilonga mo e mama FKT. Fakamanatu ange ki he fānaú ʻe lava ke tokoniʻi kinautolu ʻe he fakaʻilongá mo e mamá ke ne manatuʻi ke fai ʻa e finangalo ʻo Sīsuú. ʻOku nau tauhi kinautolu ke nau ʻulungāanga maʻa mo faitotonu ʻi heʻenau toʻo atu ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ngāue ʻoku halá ʻaki ʻenau fili maʻu pē ki he totonú.

Hiva

Tokoni ki he fānaú ke nau hivaʻi pe lau ʻa e lea ʻo e “Fili e Hala Totonú.”

Talanoá

Fai ʻa e talanoa kau ki ha taʻahine naʻá ne fai ʻa e meʻa totonú neongo ʻene faingataʻá:

Naʻe loto mamahi ʻaupito ʻa e faʻē-tangata ʻa Tepí ʻi he kau ʻa Tepi mo hono fāmilí ki he Siasí. Naʻe meimei ʻosi ʻa e taʻu kakato ʻe taha mo e ʻikai ke ne toe ʻalu ia ʻo ʻeva kiate kinautolu. Pea ko e taimi ko ē naʻe faifai peá ne ʻalu ange ai ki honau ʻapí, naʻá ne fakaafeʻi ʻa Tepi ke nau ʻō mo hono fāmilí ʻo ʻeva lue lalo ki he ʻotu moʻungá. Naʻe fiefia ʻaupito heni ʻa Tepi.

ʻI he ʻaho hono ua ʻo ʻenau ʻevá, naʻe homo ʻa e hina vai inu ʻa Tepí ʻo mafoa. Naʻe ulo mālohi ʻa e laʻaá pea naʻe ʻalu pē ʻa e taimí mo e māmālie ange ʻa e lue ia ʻa Tepí ʻi hono toé. Naʻá ne ongoʻi kuo pakupaku ʻa hono ngutú; naʻá ne fuʻu fieinua ʻaupito.

Naʻá ne sio atu ki honau kau ʻevá kuo nau ʻi ʻolunga kinautolu, pea kuo nau mālōlō mo inu mei he ngaahi kapa inú. Naʻá ne fakavavevave hake leva koeʻuhí ke kau mo ia he inú.

ʻI heʻene aʻu atú, naʻe ui ange ha toko taha, “Tepi, haʻu ʻo inu.”

Naʻá ne toki fakatokangaʻi ta ko e kapa pia naʻe toʻotoʻo mai ʻe he toko taha ko iá. Ko e ʻuluaki meʻa pē naʻe fakakaukau ki ai ʻa Tepí ko ʻene fieinuá. Kuo ʻosi akoʻi ʻe he ongoongoleleí kia Tepi, pea ʻosi papitaiso foki, pea naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻikai totonu ke ne inu pia. Naʻá ne toe fakakaukau ki heʻene fuʻu fieinuá. Naʻe fie maʻu ʻe Tepi ke ne fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. Talu hono papitaiso ia mo ʻene feinga mālohi ke ne fai ʻa e meʻa totonú, pea naʻá ne lotu foki ke ne lava ʻo tauhi ʻa e ngaahi fekaú. Pea ʻoku fie maʻu he taimi ko ʻení ke ne mālohi.

Naʻe sio hangatonu atu ʻa Tepi ki he mata ʻo e toko tahá ni peá ne pehē ange, “ʻOku ʻikai ke u inu pia au. Kātaki pē ʻoku toe ʻi ai ha meʻa kehe ke u inú?”

Taimi ko iá, kuo mata ʻita ʻa ʻene faʻē-tangata ko Sioné. Naʻá ne pehē ange leva “ʻOku Māmonga ʻa Tepi ia. ʻOange ki ai ha meʻa kehe ke ne inu. Kātaki pē Tepi.” Naʻe fiefia ʻa Tepi ʻi heʻene tauhi ʻa e ngaahi fekaú.

Fealēleaʻakí

Fealēleaʻakí

  • Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Tepi ke ne kei ʻulungāanga maʻa mo anga-māʻoniʻoni aí?

  • ʻOku mou pehē ko e hā e ongo ʻa Tepi ʻi he hili ʻene fili ke fai ʻa e meʻa naʻe totonú?

  • Naʻe hoko fēfē ʻa Tepi ko e faʻifaʻitakiʻanga lelei ki heʻene faʻē-tangatá?

Ngaahi talanoá mo e fealēleaʻakí

Tala ki he kalasí te ke fai ange ha ngaahi talanoa ʻe tolu ʻo kau ki ha fānau naʻa nau fie maʻu ke nau maʻa mo anga-māʻoniʻoni ʻi heʻenau fakakaukaú, leá, mo e ngāué:

Ngaahi talanoá mo e fealēleaʻakí

  1. ʻI he hiki foʻou atu ʻa e kaungā-ʻapi ʻo Lainá, naʻá ne fakakaungāmeʻa leva ki ha tamasiʻi ko Teila ʻa ia naʻá na toʻu pē. Naʻá na vaʻinga ʻi he meimei ʻaho kotoa pē. ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻa nau ʻakapulu ai mo e tamaiki tangata kehe ʻi honau feituʻú pē. Naʻe ʻita ʻa Teila he foʻi ʻenau timí pea kamata leva ke ne lea kovi mo kapekape ki he timi ʻe tahá. Naʻe ʻalu ʻa e tamaikí he kuo taʻe oli ʻenau vaʻingá pea ʻikai pē ke nau toe fie vaʻinga kinautolu mo Teila. Naʻe kei nofo pē ʻa Laina ai ke talanoa mo Teila. Naʻá ne tala ange kia Teila kuo ʻosi akonakiʻi kinautolu ʻe heʻenau mātuʻá ʻoku hala ke lea pehē ki he kakai kehé. Naʻá ne tala ange ʻoku ʻikai ke fie fanongo ʻa e tamaikí ia ki he ngaahi lea peheé. Naʻe tala ange leva ʻe Laina kia Teila kapau te ne vaʻinga ʻo ʻikai ke ne toe lea kovi, te ne ʻalu ʻo kole ki he tamaiki kehé ke nau foki mai ke nau toe vaʻinga.

    • Naʻe fakahā fēfē ʻe Laina ʻokú ne ʻulungāanga maʻa mo anga-māʻoniʻoni? (Naʻe ʻikai ke ne kapekape, pea naʻá ne feinga ke tokoni ki ha tamasiʻi ʻe taha ke ne ako ʻo ʻiloʻi ʻoku ʻikai ko ha meʻa totonu ʻa e kapekapé.)

    • Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku hala ai ʻa e kapekapé? (Fakamatalaʻi ange ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi ke tau lea ʻofa. ʻOku ʻikai ke na finangalo ke tau fakaʻaongaʻi ʻa hona huafá ʻi ha founga ʻita mo taʻe ʻofa, ʻa ia ʻoku faʻa ui ʻeni ko e “takuanoa.” ʻOku hanga ʻe kinautolu ʻoku kapekapé ʻo tā ha sīpinga ʻoku kovi. ʻOku faʻa hanga ʻe he lea kapekapé ʻo ʻomi ʻa e ngaahi fakakaukau taʻe ʻofa ki hotau ʻatamaí mo e lotó.)

  2. ʻI ha ʻaho ʻe taha, lolotonga ʻa e vaʻinga ʻa Kopilī ʻi tuʻá, naʻe ui mai ia mo ha niʻihi ʻo hono ngaahi kaungā-meʻá ʻe ha tamasiʻi ʻe taha ke nau ō ange ki he tuliki malaʻe ʻe tahá. Naʻe faʻo ʻi he kato ʻo e tamasiʻi ko ʻení ha ngaahi foʻi sikaleti. Naʻe fie maʻu ʻe he tamasiʻi ko ʻení ke nau ʻahiʻahi ifi tapaka. Naʻe fesiofaki pē ʻa e tamaikí ʻo ʻikai ke nau ʻiloʻi pe ko e hā e meʻa te nau faí. Faifai, naʻe lea hake leva ʻa Kopilī ʻoku ʻikai fie ifi tapaka ia pea ʻoku ʻikai pē ke ne ifi. Naʻe tala ange foki ʻe hono toengá ʻoku ʻikai ke nau fie ifi tapaka mo kinautolu.

    • Naʻe fakahā fēfē ʻe Kopilī ʻokú ne ʻulungāanga maʻa mo anga-māʻoniʻoní? (Naʻe ʻikai ke ne fie ifi tapaka.)

    • Naʻe tokoni fēfē ʻeni ki he tamaiki tangata kehé?

    • Kapau naʻá ke ʻi ai, ko e hā ʻa e meʻa naʻá ke mei faí?

  3. Naʻe fai ʻa e lau makasini ʻa Keuli ʻi he ʻapi ʻo hono kaungā-meʻá. Naʻe maʻu ʻe he kaungā-meʻa ʻo Keulí ha ngaahi fakatātā kovi ʻi ha makasini peá ne loto ke sio ai ʻa Keuli. Naʻe ongoʻi taʻe fiemālie ʻaupito ʻa Keuli ʻi heʻene ʻiloʻi ʻa e faʻahinga fakatātā naʻe ʻi he makasiní. Naʻá ne ʻiloʻi he ʻikai ke sio ʻa Sīsū Kalaisi ia ʻi he faʻahinga fakatātā ko ʻení. Naʻe tala ange ʻe Keuli ʻoku ʻikai ke ne fie sio ia ai peá ne fokotuʻu ange ke na ō ki tuʻa ʻo vaʻinga.

    • Naʻe anga fēfē ʻa e anga-māʻoniʻoni ʻa Keulí? (Naʻe ʻikai ke ne fie sio ʻi he ngaahi fakatātā koví.)

    Fakamahino ange ʻoku ʻikai lelei ʻa e ngaahi makasini, tohi, heleʻuhila mo e polokalama televīsone ko ia ʻoku nau ʻomai ʻa e fakakaukau koví. Hanga ʻo fakamamafaʻi ange ʻa hono mahuʻinga ke tauhi ʻetau ngaahi fakakaukaú ke maʻa mo fonu ʻi he ngaahi fakakaukau māʻoniʻoni hangē ko Keulí.

Fealēleaʻakí

Fakamatalaʻi ange ʻe lava pē ke uesia ʻe he ngaahi heleʻuhilá mo e polokalama televīsone ʻe niʻihi ʻoku tau sio aí ʻa e meʻa ʻoku tau faí. ʻE lava pē ke ʻomi ʻe he ngaahi polokalama ko ʻení ki heʻetau fakakaukaú ha ngaahi meʻa naʻe ʻikai pē totonu ke ʻi ai ia. ʻE lava pē ke lelei pe kovi ʻa e ngaahi fakakaukau ko ʻení, ka ʻe fakafalala pē foki ia ki he polokalama ʻoku tau sio aí.

Fealēleaʻakí

  • Kuo ʻi ai ha taimi ne ke fakatātaaʻi ai pe te ke ʻai ko e toko taha koe naʻá ke sio ʻi ha foʻi faiva pe ʻi he televīsoné?

Tala ange ʻoku ui ʻeni ko hono faʻifaʻitakiʻi ʻo ha taha. ʻOku fakaoli maʻu pē ke faʻifaʻitakiʻi ha taha ʻokú ke pehē ko e toko taha ia ʻoku fai ki ai ʻa e faivá, pe ko e helo.

Fealēleaʻakí

  • ʻOku ʻi ai nai ha ngaahi faiva mo ha ngaahi polokalama he televīsoné ʻoku ʻikai lelei ke tau sio ai? (ʻIo.)

  • ʻOku ʻi ai koā ha ngaahi faiva pe polokalama ʻoku lelei ke tau sio ai? (ʻIo.)

Fekau e fānaú ke nau tala atu ha niʻihi ʻo e ngaahi faiva ʻoku nau manako taha aí. ʻOsi ko iá pea nau fakakaukau pe ko hai e toko taha ʻi he televīsoné pe faivá ʻoku nau saiʻia taha aí. Tuku ke nau tali atu ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

Fealēleaʻakí

  • ʻOku talangofua maʻu pē ʻa e toko taha ko ia ʻokú ke saiʻia taha aí ki he laó?

  • ʻOku ʻai peá ne kapekapé?

  • ʻOkú ne faitotonu ʻi he taimi kotoa pē?

  • ʻOkú ne tui nai ha teunga mo fai e ʻulungāanga ʻoku taau mo feʻungá?

Tala ange kapau naʻa nau tali ʻikai ki ha taha ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení, tā ʻoku totonu ke nau kumi ha taha ʻoku toe anga-māʻoniʻoni angé ke hoko ko ʻenau helo pe toko taha ʻoku nau saiʻia taha ai.

Fokotuʻu ange ki he fānaú ke nau talanoa mo ʻenau mātuʻá ʻo fekauʻaki mo e ngaahi faiva pe polokalama televīsone ʻoku nau fili ke nau sio aí. Hanga ʻo fakamamafaʻi ange kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa kovi ʻi he polokalama ʻoku nau sio aí, ʻe lava pē ke nau fetongi ki ha sēnolo ʻe taha, tāmateʻi ʻa e televīsoné pe ko haʻanau tuʻu ʻo ʻalu ki tuʻa mei he fale faiva ko iá.

Fakamanatuʻi ange ki he fānaú ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau ʻiloʻi ʻa hono faikehekehe ʻo e meʻa ʻoku totonú mo e meʻa ʻoku halá. Kapau leva ʻoku tau ongoʻi taʻe fiemālie ki ha faʻahinga meʻa, ko hono fakahā mai ia kiate kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku hala ʻa e meʻa ko iá.

Fakamatala Fakanounoú

Fakamoʻoni ʻa e faiakó

Fai hoʻo fakamoʻoní ki hono mahuʻinga ke tauhi ʻetau fakakaukaú, leá, mo e ngaahi meʻa ʻoku tau faí ke māʻoniʻoní. ʻE lelei ange kapau te ke fakamatala ki ha taimi naʻá ke lava ai ke ke ʻulungāanga maʻa mo māʻoniʻoni neongo ʻa hono ʻahiʻahiʻi koe ke ke fai halá. Tokoni ke mahino ki he fānaú ʻa e fiefia ʻoku maʻu mei heʻetau anga-māʻoniʻoní, neongo ʻene faingataʻá.

Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau fakakaukau maʻu pē ki he meʻa ʻe finangalo ʻa Sīsū Kalaisi ke nau fakakaukauʻakí, leaʻakí, pea mo faí neongo ʻe faingataʻa ke nau ʻiloʻi ʻa e founga ke nau fili ai ki he totonú.

Folofolá

Lau ki he kalasí ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 100:16. Fakamatalaʻi ange ko e kakai ʻa kinautolu kuo ʻohake ʻe he Tamai Hēvaní ke nau hoko ʻo ʻulungāanga maʻa pea mo anga-māʻoniʻoni.

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e lotu tukú.

Ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulakí

Fili mei he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻe ʻaonga taha ki hoʻo kalasí. ʻE lava pē ke ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he loto lēsoní, ko hano fakamanatu pe fakamatala fakanounou ʻo e lēsoní. Vakai, “Taimi Kalasí” ʻi he “Ko e Ngaahi Tokoni maʻá e Faiakó” ke maʻu mei ai ha ngaahi fakahinohino kehe.

  1. Fakamahino ange ʻoku finangalo ʻa Sīsū Kalaisi ke tau hoko ʻo hangē ko Molomoná, neongo pē ʻe ʻikai ke anga-māʻoniʻoni ʻa e kakai ʻoku tau feohi mo iá. Ngāueʻaki ʻa e tefito ʻo e tui hono hongofulú ke tokoni ki he kalasí ke nau lau fakataha ʻa e konga ʻuluaki ʻo e tefito ʻo e tuí ʻo aʻu ki he ongo foʻi lea ko e kotoa pē. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e anga-leleí ki he anga-ʻofá, pea ʻoku ʻuhinga ʻa e faitotonú, anga-tonú mo e sino maʻá ki he ʻulungāanga maʻa mo anga-māʻoniʻoni.

    Poupouʻi e fānaú ke nau manatuʻi ʻa e tefito ʻo e tui ko ʻení.

  2. Fakamatalaʻi ange ʻoku faingofua ange ʻa e fakaʻehiʻehi mei he sio ʻi he ngaahi polokalama ʻoku koví kapau ʻe tomuʻa palani pē ki muʻa ʻa e ngaahi mātuʻá mo e fānaú ʻa e ngaahi polokalama ko ia ʻe lelei ke nau sio aí.

    Fokotuʻu ange ha ngaahi polokalama televīsone mo ha ngaahi filimi heleʻuhila kehekehe ki he fānaú peá ke fehuʻi ange pe ko e fili nai ia ki he totonú kapau te nau sio ʻi he ngaahi filimi mo e ngaahi polokalama ko iá.

  3. Tokoni ki he fānaú ke nau hivaʻi pe lau ʻa e leá mo fakatātaaʻi ʻa e “I Have Two Little Ears” (Children’s Songbook, p. 269).

    I have two ears to hear the truth, (tuhu ki he ongo telingá)

    Two eyes to see the good. (tuhu ki he ongo matá)

    To have two feet to carry me

    To places where they should, (lue tuʻu maʻu)

    I’ll try to use them wisely

    In my work (fakatātaaʻi ha tafi pe ha ngāue kehe pē)

    and play. (fakatātaaʻi hono tolongi ʻo ha foʻi pulu pe ha vaʻinga kehe pē)

    I thank my Heav’nly Father (fakatahaʻi e ongo nimá ke hangē ha lotu)

    For making me this way.

    I have two lips to speak kind words (tuhu ki he loungutú)

    Two hands to work for me. (hiki e ongo nimá ki ʻolunga)

    All these loving helpers

    Heav’ly Father gave to me (tuhu hifo pē kiate kita)

    I’ll try to use them wisely

    In my work (fakatātaaʻi ha tafi pe ha ngāue kehe pē)

    and play (fakatātaaʻi hono tolongi ʻo ha foʻi pulu pe ha vaʻinga kehe pē)

    I thank my Heav’ly Father (fakatahaʻi e ongo nimá ke hangē ha lotú)

    For making me this way.

  4. Fekau e fānaú ke nau hivaʻi pe lau ʻa e lea ʻo e “Hum Your Favorite Hymn” (Children’s Songbook, p. 152).

    If on occasion you have found

    Your language is in question,

    Or ugly thoughts come to your mind,

    Then here’s a good suggestion.

    Just hum your favourite hymn,

    Sing out with vigor and vim,

    And you will find it clears your mind.

    Hum your favorite hymn.

    Mou aleaʻi mo e fānaú ʻa e founga ʻoku lava ke tokoniʻi ai kinautolu ʻe he foʻi hiva ko ʻení ke nau tauhi ʻenau fakakaukaú mo e leá ke maʻa.