Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 5: Ko e ʻUluaki Mata Meʻa Hā Maí


Lēsoni 5

Ko e ʻUluaki Mata Meʻa Hā Maí

Taumuʻá

Ke tokoniʻi ʻa e tamasiʻi mo e taʻahine taki taha ke ne ʻiloʻi naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi.

Teuteú

  1. Lau mo ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Sēmisi 1:5 pea mo e Siosefa Sāmita 2:7–20.

  2. Kapau ʻoku maʻu ʻa e filimi vitiō ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa Hā Maí (ʻoku miniti ʻe 15) mei he seti filimi ko e Moments from Church History (53145) pea teuteu ke huluʻi he kalasí.

  3. Teuteu ke hivaʻi pe lau ʻa e lea ʻo e “Ko e Fua Lotu ʻa Siosefá” (Ngaahi Himi, fika 14); ʻoku ʻoatu hono leá ʻi he tafaʻaki ki mui ʻo e tohi lēsoni ko ʻení.

  4. Ngaahi nāunau ʻoku fie maʻú:

    1. Tohi Tapu mo e Mataʻitofe Mahuʻingá.

    2. Kala mo e pepa.

    3. Fakatātā 3–8, Ko e Fekumi ʻa Siosefa Sāmita ki he Potó ʻi he Tohi Tapú (Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 402); mo e fakatātā 3–10, Ko e Fuofua Meʻa Hā Maí (62470 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 403).

  5. Teuteu mo ha ngaahi meʻa ʻe fie maʻu ki ha ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki te ke fakaʻaongaʻí.

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Naʻe Mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e fua lotú.

Kapau naʻá ke poupouʻi e fānaú ke nau fai ha faʻahinga meʻa ʻi he lolotonga ʻo e uiké pea mou vakaiʻi ia.

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 3–8, ʻOku kumi ʻe Siosefa Sāmita ha Poto mei he Tohi Tapú.

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

  • Ko hai ʻeni? (Ko Siosefa Sāmita.)

  • Ko e hā ʻene meʻa ʻoku faí?

  • ʻOku mou pehē ko e hā hono ʻuhinga ʻokú ne lau ai ʻa e Tohi Tapú?

Fakamatalaʻi ange ki he fānaú naʻe nofo fakataha pē ʻa Siosefa Sāmita mo hono fāmilí ʻi heʻene taʻu hongofulu mā faá. Ko e taimi ko ʻení, naʻe fuʻu tokanga ʻaupito ʻa e kakai honau feituʻú ki he meʻa ko e lotu. Naʻe fai ʻe he kau faifekau ʻo e ngaahi siasi kehé ha ngaahi fakataha ke nau malangaʻi ai ʻenau ngaahi tuí. Naʻe pehē ʻe he faifekau taki taha ko hono siasí naʻe moʻoní. Pea nau feinga ke fakaului atu ki ai ʻa e kakaí. Pea ʻi he fie maʻu ʻe Siosefa Sāmita ke ne ʻiloʻi ʻa e siasi ʻoku moʻoní, naʻá ne ʻalu ai ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e ngaahi siasi kehekehe ko ʻení. Naʻá ne ʻilo mei ai ʻoku kehekehe pē ʻa e fakakaukau ʻa e faifekau taki taha ʻo kau ki he ʻOtuá pea mo e folofolá.

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

  • ʻOku mou pehē ko e hā e ongo ʻa Siosefa Sāmita ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tui kehekehe ko ʻení? (Naʻá ne puputuʻu.)

Fealēleaʻaki ʻi he folofolá

Kapau ʻoku poto ha taha ʻi he kalasí he lau tohí peá ke tokoni ki ai ke ne lau ʻa e Siosefa Sāmita 2:10 pe ko hoʻo lau leʻo lahi. Kamataʻaki ʻa e ngaahi lea ko ʻení, “Naʻá ku faʻa pehē ʻi hoku lotó … “

Fakamamafaʻi ange naʻe puputuʻu ʻa Siosefa ʻi he lahi ʻo e ngaahi fakakaukau naʻá ne fanongo aí. Naʻá ne fifili pe ko e fē nai ʻi he ngaahi siasi ko ʻení naʻe moʻoní pea naʻa nau hala kotoa pē kinautolu. Naʻe kau ʻa e fineʻeiki ʻa Siosefá mo e toko ua ʻo hono ngaahi tokouá pea mo hono tuofefine ʻe toko taha ki he Siasi Pelesipiteliané, ka naʻe ʻikai pē ke kau ʻa Siosefa ia ki ha taha ʻo e ngaahi siasí ni.

Fakaʻaliʻali ki he fānaú ha Tohi Tapu peá ke fakamatalaʻi ange naʻe faʻa lau maʻu pē ʻe Siosefa ʻa e Tohi Tapú. ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻá ne lau ai ha veesi folofola ʻa ia naʻe fuʻu ongo ʻaupito ki hono lotó.

Fekau ha tamasiʻi pe taʻahine lahi ke ne lau leʻo lahi ʻa e Sēmisi 1:5 pe ko haʻo lau leʻo lahi pē ʻe koe.

Fealēleaʻaki ʻi he folofolá

  • ʻOku mou pehē ko e hā hono ʻuhinga ʻo e masiva he potó? (Fakapapauʻi ʻoku ʻiloʻi ʻe he fānaú ʻoku ʻuhinga ʻa e masiva he potó ki he ʻikai ke ʻiloʻi pe maʻu ha mahino ki ha faʻahinga meʻa.)

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e kole ki he ʻOtuá? (Lotu ki he Tamai Hēvaní.)

Toe lau ʻa e veesi folofolá. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e potu folofola ko ʻení ke tau lotu ki he Tamai Hēvaní ʻo kole ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ha mahino mo ako ʻo kau ki ha faʻahinga meʻa.

Naʻe ʻiloʻi ʻe Siosefa Sāmita naʻe ʻikai ke ne maʻu ha poto. Naʻá ne puputuʻu. Naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi pe ko e fē ʻa e siasi moʻoní, ko ia naʻá ne fakakaukau ai ke ne fai ʻa e meʻa ʻoku tala mai ʻe he Tohi Tapú—ke ne lotu ki he Tamai Hēvaní.

Foʻi tepi vitiō pe talanoa folofola

Huluʻi ʻa e ʻUluaki Mamata Meʻa Hā Maí, pe ko haʻo fai pē ʻa e talanoa ko ʻení:

ʻI ha pongipongi ʻe taha ʻi he faʻahitaʻu failaú, naʻe ʻalu atu ai ʻa Siosefa Sāmita ki ha vaoʻakau ofi pē ki honau ʻapí. Hili haʻane vakavakai holo ke fakapapauʻi ko ia toko taha pē naʻe ʻi aí, naʻá ne tūʻulutui leva ke lotu.

ʻI he lolotonga ʻo ʻene lotú, naʻá ne mamata ki ha maama ʻi ʻolunga ʻi hono ʻulú. Ko e fakamatala ʻeni ʻa Siosefa ki he meʻa naʻá ne mamata ki aí: “ʻI he nofo mai ʻa e māmá ʻiate aú, naʻá ku sio ki ha Ongo Tangata ʻe toko ua, ʻa ia ko hona ngingilá mo e nāunaú ʻoku ʻikai faʻa lava ke mafakamatalaʻi, ʻokú na tuʻu mai ki ʻolunga ʻiate au ʻi he ʻataá” (Siosefa Sāmita 2:17).

Fakatātaá mo e fealēleaʻakí

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 3–10, Ko e Fuofua Meʻa Hā Maí.

Naʻe folofola mai ha toko taha kia Siosefa, ʻo ne ui ia ʻaki hono hingoá, mo ne tuhu ki he toko taha ʻo pehē, “Ko Hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻEni!” Fanongo kiate Ia! (Siosefa Sāmita 2:17).

Fakatātaá mo e fealēleaʻakí

  • Ko hai ʻa e ongo Tangata ko ʻení? (Ko e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū.)

Naʻe fehuʻi ange ʻe Siosefa ki he Tamai Hēvaní pea mo Sīsū pe ko e fē ʻa e siasi moʻoní ke ne kau ki ai. Naʻe fakahā ange kiate ia ke ʻoua naʻá ne kau ki ha taha ʻo e ngaahi siasí ni he naʻa nau hala kotoa. Naʻe ʻilo heni ʻe Siosefa naʻe ʻikai ke kei ʻi he māmaní ʻa e siasi moʻoni ʻo Sīsuú.

ʻOku ui ʻi he taimí ni ʻa e feituʻu naʻe mamata ai ʻa Siosefa Sāmita ki he Tamai Hēvaní pea mo Sīsuú ko e Vaotā Toputapú.

Fakatātaá mo e fealēleaʻakí

  • ʻOku mou pehē ko e hā ʻa e ongo naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻi heʻene mamata ki he Tamai Hēvaní pea mo Sīsuú?

Naʻe ʻIlo ʻe Siosefa Sāmita ha Ngaahi Meʻa Lahi mei heʻene Mamata Meʻa Hā Maí

Fehuʻi ange ki he fānaú pe ko e hā e meʻa naʻe ʻilo ʻe Siosefa Sāmita mei heʻene mamata meʻa hā maí. ʻAi ke nau fakahā mai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení:

  1. Naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he Tamai Hēvaní pea mo Sīsū. Naʻá ne ʻiloʻi ai ʻokú na maʻu ha sino ʻo e kakano mo e hui.

  2. Naʻá ne ʻiloʻi ai ʻoku ʻikai ke kei ʻi he māmaní ʻa e siasi moʻoni ʻo Sīsuú.

  3. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻikai totonu ke ne kau ki ha taha ʻo e ngaahi siasí. Hanga ʻo fakamamafaʻi ange naʻe ʻikai ke moʻoni ha taha ia ʻo e ngaahi siasí. (ʻE lelei ke ke fakahā ki he fānaú ʻe fakamatalaʻi ʻi he lēsoni hono hokó ʻa e founga naʻe tokoni ai ʻa Siosefa Sāmita ki hono toe fakafoki mai ʻo e siasi moʻoni ʻo Sīsuú ki he māmaní.)

  4. Naʻá ne ʻiloʻi ʻoku tokanga mai ʻa e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū kiate kitautolu pea ʻokú na tali ʻetau ngaahi lotú.

Hiva

Mou hivaʻi pe lau ʻa e lea ʻo e “Naʻe Lelei Fau ʻa e ʻAhó.” Pe ko haʻo fakaafeʻi mai ha taha ke ne hivaʻi ʻa e foʻi hiva ko ʻení ki he fānaú.

Tefito ʻo e Tuí

Naʻe fai ʻe Siosefa Sāmita ha tohi ki ha tangata ʻe taha ʻo fakamatalaʻi ange kiate ia ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Siasí. Naʻe ʻiloa ʻa e konga ʻo e tohi ko iá ko e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí.

Tokoni ki he fānaú ke nau lau ʻa e Tefito ʻo e Tui ʻuluakí, ʻa ia ʻoku pehē ai ʻoku tau tui ki he Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Fakamatala Fakanounoú

Fakamoʻoní

Fai hoʻo fakamoʻoní naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he Tamaí pea mo e ʻAló, peá ke fakahā ʻa hoʻo fakamālō koeʻuhí ko Siosefa Sāmita.

Fakamoʻoniʻi naʻe ʻiloʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻoku moʻoni ʻa e talaʻofa ko ia ʻi he tohi Sēmisi 1:5. Kapau ʻoku tau masiva poto pea ʻe lava pē ke tau kole ki he Tamai Hēvaní pea te tau maʻu ha tali ki ai.

Fakamoʻoniʻi ʻoku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū ʻiate kitautolu hono kotoa. Te na tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ʻa e ngaahi tali ki heʻetau ngaahi fehuʻí ʻo hangē pe ko ʻena tokoniʻi ʻa Siosefa Sāmitá. Mahalo pē he ʻikai ke hā mai ha kau talafekau fakalangi kiate kitautolu; ka ʻo kapau te tau kole fakamātoato, ʻe tali mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻetau ngaahi lotú ʻi he founga ʻe lelei taha kiate kitautolú.

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e lotu tukú. Kole kiate ia ke ne fakamālō ki he Tamai Hēvaní koeʻuhí ko Siosefa Sāmita pea mo ʻene mamata ki he Tamai Hēvaní pea mo Sīsuú.

Ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulakí

Fili mei he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻe ʻaonga taha ki hoʻo kalasí. ʻE lava pē ke ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he lēsoní, pe ko haʻo fakamanatu pe fakamatala fakanounou ʻo e lēsoní. Vakai, “Taimi Kalasí” ʻi he “Ko e Ngaahi Tokoni maʻá e Faiakó” ke maʻu mei ai ha ngaahi fakahinohino kehe.

  1. Fekau e fānaú ke nau kuikui ka ke lau ange ʻa e lea ʻo e foʻi hiva ko ia ko e “The Sacred Grove” (Children’s Songbook, p. 87). Kole ange ke nau fakakaukau fakalelei ki he meʻa naʻe hoko kia Siosefa Sāmitá koeʻuhí ke nau lava ʻo tā fakatātaaʻi ia.

    The Sacred Grove was green and fresh,

    The morning sun shone bright around,

    As Joseph knelt in fervent prayer,

    As Joseph knelt in fervent prayer,

    As Joseph knelt in fervent prayer

    Upon that sacred ground.

    The Father and the Son appeared.

    They spoke to him as with one voice.

    Their message answered all his fears,

    Their message answered all his fears,

    And made his heart rejoice.

    Fekau ʻa e kiʻi tamasiʻi mo e taʻahine taki taha ke ne tā ha fakatātā ʻo Siosefa Sāmita ʻi he Vaoʻakau Toputapú pea nau fakahingoa ia “Ko Siosefa Sāmita ʻi he Vaoʻakau Toputapú.”

  2. Toe lau leʻo lahi ʻa e Sēmisi 1:5 ki he fānaú peá ke fakamatalaʻi ʻa e founga ʻokú ne akoʻi kitautolu ke tau kumi ʻaki ʻa e ngaahi tali ki heʻetau ngaahi palōpalemá. Tala ange ki he fānaú ha ngaahi taimi ʻe lava ke nau “masiva poto” ai pea fie maʻu ke nau “kole ki he ʻOtuá.” Tokoni kiate kinautolu ke nau fakakaukauʻi ha ngaahi founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kinautolu ʻe he Tamai Hēvaní ʻi heʻenau ngaahi palōpalemá ʻo kapau te nau kole kiate ia. ʻE lava pē ke ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fakamatala hangē ko ʻení:

    • ʻOkú ke loto-mamahi koeʻuhí he naʻe lahilahi mai ʻeni hoʻomo faʻa kē mo ho kaungā-meʻa lelei tahá. ʻOku ʻikai te ke ʻilo pe ʻe fakaleleiʻi fēfeeʻi.

    • Ko e taimi ko ē ʻokú ke tokoto ai ʻi ho mohengá ʻi he poʻulí ʻokú ke ongoʻi taʻelata mo manavahē.

    • ʻOku puke ʻa hoʻo fineʻeikí pea ʻokú ne mata-mamahi. ʻOkú ke fie maʻu ke ke tokoniʻi ia ke ne toe fiefia.

    Fakapapauʻi ʻokú ke fakamamafaʻi, ʻoku faʻa tali mai ʻe he Tamai Hēvaní pea mo Sīsū ʻa ʻetau ngaahi lotú ʻaki ʻena ʻomi ha ongoʻi nonga moʻoni, pea ʻe toki ako ʻa e fānaú ʻo lahi ange kau ki ai ʻi ha lēsoni kehe. ʻOku ʻikai totonu ke ʻamanaki atu ʻa e fānaú ia ʻe hā mai ʻa e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi kiate kinautolu ke tali ʻenau ngaahi lotú.