Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 4: Ko e Kei Siʻi ʻa Siosefa Sāmitá


Lēsoni 4

Ko e Kei Siʻi ʻa Siosefa Sāmitá

Taumuʻá

Ke poupouʻi e fānaú ke nau muimui ʻi he sīpinga ʻa Siosefa Sāmitá ʻi heʻenau hoko ko e mēmipa lelei ʻo honau fāmilí pea ʻi heʻenau muimui kia Sīsuú.

Teuteú

  1. Lau ʻa e Siosefa Sāmita 2:1–12.

  2. Teuteu ha laʻi pepa lahi feʻunga ke ne ʻufiʻufi ʻa e fakatātā ʻo Siosefa Sāmitá. Kosikosi ʻa e laʻi pepá ke kongokonga ʻo fakatatau pe hono lahí ki he toko lahi ʻo e fānaú. Fokotuʻutuʻu ʻa e ʻū konga pepá ʻi ʻolunga ʻi he fakatātā ʻo Siosefa Sāmitá kae ʻoua leva kuo pulia. (Hikiʻi ʻi he tafaʻaki ki mui ʻo e konga pepá taki taha ha foʻi moʻoni fekauʻaki mo Siosefa Sāmita pea ʻai ia ki he tamaiki lalahí.)

  3. Teuteuʻi mai ʻa e ʻū kaati foʻi lea ko ʻení:

    Talangofua

    Tokoni

    ʻOfa

    Lau Folofola

    Lotu

  4. Teuteu ke mou hivaʻi ʻa e “ʻOfa ʻi ʻApí” (Ngaahi Himi, fika 187).

  5. Teuteuʻi mai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení:

    1. Tepi

    2. Fakatātā 3–6, Ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá (62002 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 401); fakatātā 3–7, Ko e Fāmili ʻo Siosefa Sāmitá; fakatātā 3–8, Ko e Fekumi ʻa Siosefa Sāmita ki he Potó ʻi he Tohi Tapú (Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 402); pea mo e fakatātā 3–9, Ko Sīsū Ko e Kalaisí (62572 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 240).

  6. Teuteu ʻa e ngaahi meʻa ʻe fie maʻu ki ha ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki te ke fakaʻaongaʻi.

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e fua lotú.

Kapau naʻá ke poupouʻi e fānaú ke nau fai ha faʻahinga meʻa he lolotonga ʻa e uiké pea mou vakaiʻi ia.

Ko ha Fāmili Lelei naʻe Maʻu ʻe Siosefa Sāmitá

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

Fakaʻaliʻali ki he fānaú ʻa e fakatātā ʻo Siosefa Sāmita kuó ke ʻosi ʻufiʻufiʻí. Tala ange ko e toko taha ko ia ʻoku hā ʻi he fakatātā ʻoku ʻufiʻufiʻí naʻá ne ʻofa ia ʻi he Tamai Hēvaní pea mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí. Tala ange kiate kitautolu ha taha ʻo e ngaahi foʻi moʻoni ko ʻení, peá ke kole ange leva ki ha taha ke ne toʻo ha kiʻi konga pepa mei he pepa ʻoku ʻufiʻufiʻi ʻaki ʻa e fakatātaá. Toutou fai pehē pē kae ʻoua kuo toʻo kotoa ʻa e pepá mei he fakatātaá pea lava ke mamata ʻa e fānaú ki ai. (Kapau ko e fānaú ʻoku kiʻi lalahi ange peá ke hiki ʻi he tafaʻaki ki mui ʻo e ʻū konga laʻi pepá ʻa e ngaahi foʻi moʻoni ko ʻení pea fekau ke taufetongi ʻa e fānaú hono toʻo mo lau ʻa e ngaahi fakamatala kuo hiki aí.)

Ko e ngaahi foʻi moʻoni fekauʻaki mo Siosefa Sāmitá:

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

  • Naʻá ne manako ke vaʻinga.

  • Naʻe lanu pulū ʻa hono kanoʻimatá.

  • Naʻe fanauʻi ia ʻi he ʻaho 23 ʻo Tīsemá.

  • Ko e hingoa ʻo ʻene fineʻeikí ko Lusi.

  • Naʻe ʻikai ke maʻu-koloa ʻa e kau mēmipa ʻo hono fāmilí, ka naʻa nau fiefia.

  • Ko e toko taha ngāue mālohi ia.

  • Naʻe fakahingoa ia ki heʻene tangataʻeikí.

  • Naʻá ne faitotonu.

  • Naʻe hā kiate ia ha kau talafekau fakalangi.

  • Ko e hingoa ʻo hono malí ko ʻEma.

  • Ko e tangata sino mālohi ia.

Hili iá peá ke fehuʻi ange ki he fānaú:

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

  • Ko hai ʻeni?

  • Ko e hā mo ha toe meʻa kehe ʻoku mou ʻiloʻi fekauʻi mo Siosefa Sāmitá?

Kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi fehuʻi ʻa e fānaú ʻo fekauʻaki mo Siosefa Sāmita pea mou kiʻi lau taimi siʻi pē ki ai. Fakamatalaʻi ange ko e palōfita mo e Palesiteni ʻuluaki ia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko ha toko taha anga-ʻofa mo ʻofa ia. Tala ange ki he fānaú te nau toki ako ʻo lahi ange fekauʻaki mo Siosefa Sāmita ʻi ha lēsoni ʻamui.

Fakatātaá mo e talanoá

Fakaʻaliʻali ki he fānaú ʻa e fakatātā 3–7, Ko e Fāmili ʻo Siosefa Sāmitá, peá ke fai ange leva ʻa e talanoa ko ʻení ʻo kau ki he kei siʻi ʻa Siosefá:

Ko Siosefa Sāmita ʻa e kiʻi tamasiʻi ko ia ʻoku sote hina ʻi he tafaʻaki toʻomataʻu ʻo e fakatātaá. Naʻe lanu pulū hono kanoʻimatá pea lanu kelokelo vaivai ʻa hono louʻulú. Naʻe toko lahi ʻa hono ngaahi tokouá mo e tuofāfiné. Ko e kiʻi tamasiʻi ʻa Siosefa naʻá ne fiefia maʻu pē mo manako ke kata, hapohapo, fangatua, fakapaheke ʻi he ʻaisí, mo kau ʻi ha vaʻinga kehekehe pē.

ʻI he kei siʻi ʻa Siosefá, naʻe ako pē ʻa hono fāmilí ʻi honau ʻapí he naʻe ʻikai ofi mai ki ai ha ʻapi ako. Ki mui maí, naʻe toki ʻave leva ʻa Siosefa mo hono ngaahi tokouá mo e tuofāfiné ki he akó, ʻo nau toki ako lahi ange ai ke laukonga, tohi mo fai fika.

Naʻe hanga ʻe he fāmili ʻo Siosefá ʻo fakaʻataʻatā ha konga ʻo e kelekele naʻa nau fakatau ʻi Palemaila, ʻi Niu ʻIoaké, pea langa ai ha kiʻi fale ʻakau siʻisiʻi pē. Naʻe ʻi ai ha matapā sioʻata ʻo e fale ʻakau ko ʻení mo faliki papa. Naʻe ʻi ai ha tafuʻanga afi lahi naʻe faʻuʻaki ʻa e maká naʻe tuʻu ʻi he peitó ʻo ne fakamāfanaʻi kotoa ʻa e falé. Naʻe ʻikai ha ʻuhila, ko ia naʻe fakaʻaongaʻi pē ʻe he fāmilí ʻa e teʻelangó. Naʻa nau tō ha uite, koane, piini pea mo ha louʻakau naʻe ui ko e falakesi. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Lusi Sāmita mo ʻene fānau fefiné ʻa e falakesí ke ngaohi mei ai ha tupenu līneni. Naʻe hanga leva ʻe he kau meʻa tangatá ʻo tutuʻu hifo ʻa e ʻuluʻakaú pea tuku keheʻi kinautolu ke mōmoa pea toki tutu leva ia ʻo fakatau atu ʻa hono efuefú ke ngaohiʻaki ha koa. Naʻe faʻu ʻe he fāmilí ha ʻū sea mo ha ngaahi kato mei he ʻakaú pē. Naʻe pehē ʻe Lusi ko e fale naʻa nau langá naʻe ʻikai ke fuʻu fēfē fau ka naʻa nau nofo fiemālie ai pea naʻe “fakanāunau maau ia ʻaki ʻa e ngāue pē [honau] nimá.” (Vakai, Donala L. Enders, “A Snug Log House,” Ensign, Aug. 1985, pp. 14–22 mo Dale L. Berge, “Archaelogical Work at the Smith Log House,” Ensign, Aug. 1985, pp. 24–26.)

Fakatātaá mo e talanoá

  • ʻOku tatau fēfē ʻa homou ʻapí mo e ʻapi ʻo Siosefa Sāmitá?

  • ʻOku kehe fēfē ʻa homou ʻapí mei he ʻapi ʻo Siosefa Sāmitá?

Naʻe fai ʻe he tangataʻeiki ʻa Siosefa Sāmitá ha ngaahi meʻa lahi ke nau maʻu moʻui mei ai, ʻo kau ai ʻa e fāmá. Naʻe ngāue lahi ʻa Siosefa mo ʻene tangataʻeikí ke tō ha kēleni, ngaahi ʻakau fua pea mo ha vesitapolo. Naʻe tauhi ʻe he fāmilí ha fanga pulu, fanga puaka mo e fanga moa. Naʻa nau ngaohi ha ngaahi talamu, kane pea mo ha ngaahi taufale. Naʻe ngāue mālohi ʻa e fineʻeikí; mo e tuofāfine ʻo Siosefá ʻi he tuituí, fakamaau falé, toʻo tama he fānau iiki angé pea mo tatau ʻa e fanga pulú. Naʻe maʻu pale ʻa e fāmili Sāmitá he taimi ʻe taha ʻi he ngaohi ʻo e malāsese lelei taha ʻi honau koló.

Fakatātaá mo e talanoá

  • Ko e hā ʻa e faʻahinga ngāue ʻoku fai fakataha ʻe homou fāmilí?

  • Ko e hā e meʻa te ke lava ʻo fai ke tokoni ai ki homou fāmilí?

Naʻe siʻi ʻaupito ʻa e ngaahi fale mahakí ʻi he kei siʻi ʻa Siosefa Sāmitá pea siʻi foki mo e faitoʻo naʻe maʻú. Naʻe ō ʻa e kau toketaá ke tokoni ki he kakai naʻe puké ʻi honau ʻapí pē.

ʻI he kei siʻi ʻa Siosefa Sāmitá, naʻá ne puke lahi. Naʻe fakahangatāmaki hono vaʻé pea fufula. Naʻe mātuʻaki langa ʻaupito. Naʻe toe lahi ange ʻa e mamahí ʻi he taimi naʻe tafa ai ʻe he toketaá hono vaʻé he fufula ʻa e hangatāmakí. Naʻe pau pē ke fai ʻa e tafa ko ʻení ʻi he ʻapi ʻo Siosefá he naʻe ʻikai ofi ai ha fale mahaki ia. Naʻe fuʻu mamahiʻia ʻaupito ʻa Siosefa he naʻe ʻikai ke ʻi ai ha faitoʻo fakaongonoa ia.

Naʻe toe fakahangatāmaki pē ʻa e vaʻe ʻo Siosefá pea naʻe kei langa pē mo fufula. Faifai pea pehē ʻe he toketaá ia he ʻikai pē ke toe sai ʻa hono vaʻé; naʻá ne pehē ko e meʻa pē ke faí ke tuʻusi ʻa e vaʻe ʻo Siosefá ke ʻoua naʻa mafola ʻa e koná ki hono toenga hono sinó pea mate ai. Naʻe fuʻu hohaʻa ʻaupito ʻa e fāmili ʻo Siosefá. Naʻe lotu ʻa ʻene fineʻeikí ke lava ʻo fai ha meʻa ke ʻoua naʻa tuʻusi ai ʻa e vaʻe ʻo Siosefá. ʻOsi ko iá, naʻá ne toe kole ange ki he toketaá ke ne toe feinga muʻa ke tafaʻi pē ʻa e konga ʻo e vaʻé naʻe fakahangatāmakí. Naʻe loto pē ki ai ʻa e toketaá.

Koeʻuhí naʻe ʻikai ha faitoʻo fakaongonoa, naʻe kole ange ai ʻa e toketaá kia Siosefa ke ne inu muʻa ha meʻi kava mālohi ke tokoni ke ne lava ʻo matuʻuaki ʻa e mamahí. Ka naʻe ʻikai ke fie inu ia ʻe Siosefa. Naʻe fie maʻu ʻe he toketaá ke ne haʻi ʻa Siosefa ki he mohengá ke ʻoua naʻa ʻaka holo he taimi ʻe fai ai ʻa e tafá. Ka naʻe ʻikai ke loto ʻa Siosefa ia ke haʻi ia; naʻá ne kole pē ki heʻene tangataʻeikí ke ne pukepuke muʻa hono nimá. Naʻe kole ange ʻa Siosefa ki heʻene fineʻeikí ke ne hū ki tuʻa mei he lokí lolotonga hono faitoʻó ke ʻoua naʻá ne sio ki ai. Naʻe ʻilo ʻe Siosefa ʻe faingataʻa ki heʻene fineʻeikí ke sio ki he meʻa ʻe faí pea naʻe ʻikai ke ne fie maʻu ke ne loto mamahi.

Lolotonga ʻa e tafa lōloa mo mamahi ko ʻení, naʻe pukepuke maʻu pē ia ʻe heʻene tangataʻeikí. ʻI heʻene ʻosi ange ʻa e tafá, kuo helaʻia ʻa Siosefa mo vaivaia hono sinó, ka kuo sai lelei ʻa hono vaʻé pea ʻikai ke tuʻusi.

Fakatātaá mo e talanoá

  • Naʻe fakahā fēfē ʻe Siosefa Sāmita ki hono fāmilí ʻa ʻene ʻofa ʻiate kinautolú? Naʻa nau fakahā fēfē ʻenau ʻofa kiate iá?

  • Ko e hā e meʻa ʻoku tatau ai ho fāmilí mo e fāmili ʻo Siosefá?

  • Ko e hā e ngaahi meʻa ʻokú ke fie maʻu ke ke tatau ai mo Siosefa Sāmitá?

Naʻe Talangofua ʻa Siosefa Sāmita ki he Ngaahi Akonaki ʻa Sīsū Kalaisí

ʻEkitivitī ʻaki ʻa e kaati foʻi leá

Mahalo pē ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻa naʻe tatau ai ʻa e fāmili ʻo Siosefa Sāmitá pea mo homou fāmilí. Naʻa nau faʻa lotu fakataha. Naʻa nau faʻa hiva fakataha, ʻalu fakataha ki he lotú pea mo lau fakataha ʻa e Tohi Tapú. Naʻa nau feinga ke talangofua ki he ngaahi akonaki ʻa Sīsuú.

Fakafoʻohakeʻi ʻa e ngaahi kaati foʻi leá ʻi he funga tēpilé pe ʻi he falikí. Kole ki ha taha ʻi he fānau lalahí ke ne fili ha laʻi kaati foʻi lea peá ne lau leʻo-lahi ʻa e foʻi leá mo fakapipiki ia ki he palakipoé. Tala ange ki he fānaú ʻoku fakamatalaʻi ʻe he ngaahi kaati foʻi leá ʻa e ngaahi founga naʻe muimui ai ʻa Siosefa ki he ngaahi akonaki ʻa Sīsuú. Ko ʻene filiʻi pē ha laʻi kaati peá ke tala ange ki he fānaú ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Siosefa ke ne muimui ai ki he akonaki ko iá pea mou aleaʻi leva ʻa e founga te nau lava ai mo kinautolu foki ʻo muimui kia Sīsū Kalaisí.

Talangofuá. Naʻe ʻiloʻi ʻe Siosefa naʻe pehē ʻe he Tohi Tapú ke “Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamaí mo hoʻo faʻeé” (ʻEkesōtosi 20:12). Naʻe fakaʻapaʻapa ʻa Siosefa ki heʻene ongo mātuʻá ʻaki ʻene ʻofa mo ʻene talangofua kiate kinauá.

ʻEkitivitī ʻaki ʻa e kaati foʻi leá

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa te tau lava ʻo fai ke fakahāʻaki ʻoku tau ʻofa mo talangofua ki heʻetau ngaahi mātuʻá?

Tokoni. Naʻe akonaki ʻa Sīsū ʻo pehē ke tau tokoni ki he niʻihi kehé. Ko e toko taha ngāue lelei ʻa Siosefa Sāmita pea naʻá ne feinga maʻu pē ke ne fai ʻa e ngāue naʻe vahe ange ke ne faí taʻe te ne toe lāunga. Naʻá ne tokoni ki hono fāmilí ʻaki haʻane ngāue ʻaonga mo ngāue lahi.

ʻEkitivitī ʻaki ʻa e kaati foʻi leá

  • Ko e hā hoʻo tokoni naʻe fai ki homou fāmilí he uike ní?

ʻOfa. Ko e taha ʻo e ngaahi kaungā-meʻa lelei taha ʻo Siosefá ko hono taʻokete ko ia ko Hailame, ʻa ia naʻá ne motuʻaʻaki ʻe ia ʻa e taʻu ʻe ono. Naʻe faʻa vaʻinga fakataha maʻu pē ʻa e fānau ʻi he fāmili ʻo Siosefá. Naʻa nau feinga ke fakahā ʻa ʻenau feʻofaʻakí.

Hivaʻi pe lau fakataha ʻa e lea ʻo e “ʻOfa ʻi ʻApí”:

ʻOku masani ʻa e meʻa kotoa

Ka ai ʻa e ʻofá ʻi ʻapi;

Fiefia ʻa e meʻa kotoa

Ka ai ʻa e ʻofá ʻi ʻapi.

Mahu, melino ʻa e fāmilí,

Ha mai ʻa e feʻofoʻofaní.

Hanga ʻalu pē ʻa e taimí

Ka ai ʻa e ʻofá ʻi ʻapi.

ʻEkitivitī ʻaki ʻa e kaati foʻi leá

  • Ko e fē ʻa e taimi fakamuimui taha naʻá ke fakahā ange ai ki hoʻo ongo mātuʻá ʻokú ke ʻofa ʻiate kinaua? ki ho ngaahi tuongaʻané mo e tuofāfiné?

  • ʻOkú ke fakahā fēfē ʻa hoʻo ʻofa ki he kau mēmipa ʻo homou fāmilí?

Lau folofolá. Naʻe ʻiloʻi ʻe Siosefa ʻa hono mahuʻinga ʻo e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻá ne faʻa fakakaukau maʻu pē ki he Tamai Hēvaní peá mo Sīsū. Naʻá ne fie maʻu ke ne ako ke toe lahi ange fekauʻaki mo kinaua, ko ia naʻá ne faʻa lau maʻu pē ʻa e Tohi Tapú mo lotu. Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 3–8, ʻOku Kumi ʻe Siosefa Sāmita ha Poto mei he Tohi Tapú.

ʻEkitivitī ʻaki ʻa e kaati foʻi leá

  • Ko e hā e meʻa ʻoku mahuʻinga ai ke lau ʻa e ngaahi folofolá?

Lotú. Naʻe lotu ʻa e fineʻeiki ʻa Siosefa Sāmitá ki he Tamai Hēvaní ke tokoni mai ʻi he taimi naʻe puke ai ʻa Siosefá. Naʻe tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻene lotú peá ne tokoniʻi leva ʻa Siosefa ke ne moʻui.

ʻEkitivitī ʻaki ʻa e kaati foʻi leá

  • Ko e hā ha meʻa te ke lava ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ke ne tokoniʻi koe ʻi hono faí?

  • Ko e hā mo ha toe meʻa te ke lava ʻo lotua ki he Tamai Hēvaní?

Fakamatala Fakanounou

Ngaahi Fakatātaá

Fakaʻaliʻali ki he fānaú ʻa e fakatātā fika 3–6, Ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Toe fakaʻaliʻali ange foki kiate kinautolu ʻa e fakaʻilonga ʻo e FKT pea fakamanatu ange ʻa honau ngaahi mama FKT. Tala ange ki he fānaú ko Siosefa Sāmitá ko ha sīpinga lelei ia ʻo e fili ki he totonú. Naʻá ne anga-lelei ki hono fāmilí peá ne talangofua ki he ngaahi akonaki ʻa Sīsuú. Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 3–9, Ko Sīsū ko e Kalaisí. Ko e taimi ko ia ʻoku tau fili ai ki he totonú, ʻoku tau muimui kia Kalaisi ʻo hangē tofu pē ko ia naʻe fai ʻe Siosefa Sāmitá.

Fakamoʻoni ʻa e faiakó

Fai hoʻo fakamoʻoní naʻe ʻofa ʻa Siosefa Sāmita ʻi hono fāmilí pea ko e palōfita maʻongoʻonga ia. Naʻá ne fili ki he totonú peá ne talangofua ki he Tamai Hēvaní.

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e lotu tukú. Kole ange ke ne fakamālō ki he Tamai Hēvaní koeʻuhí ko e sīpinga lelei naʻe tā ʻe Siosefa Sāmitá pea ke ne tokoni mai foki ke nau manatuʻi ke muimui ki he sīpinga ko iá ʻi he uiké ni.

Ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulakí

Fili mei he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻe ʻaonga taha ki hoʻo kalasí. ʻE lava pē ke ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he lēsoní, pe ko haʻo fakamanatu pe fakamatala fakanounou ʻo e lēsoní. Vakai, “Taimi Kalasí” ʻi he “Ko e Ngaahi Tokoni maʻá e Faiakó” ke maʻu mei ai ha ngaahi fakahinohino kehe.

  1. Tuku ke fili ʻe he fānaú ha founga ʻe taha te nau lava ke muimui ai ki he sīpinga ʻa Siosefa Sāmitá ʻi he uiké ni. Tufotufa atu ha ʻū peni vahevahe mo ha pepa he lolotonga ʻenau fakakaukaú. Fekau ke nau tohiʻi honau hingoá pea mo ʻenau filí ʻi he tafaʻaki ki ʻolunga ʻo e laʻi pepá. Kapau ʻe fie maʻu peá ke tokoni atu kiate kinautolu (Hangē ko ʻení, “Te u anga-ʻofa ʻi he uiké ni.”) ʻOsi ko iá pea fekau ke nau tohiʻi pe tā ha fakatātā ʻo fakahaaʻi ai ʻa e meʻa kuo nau fili ke nau faí ʻo muimui ki he sīpinga ʻa Siosefa Sāmitá.

    Poupouʻi ʻa e fānaú ke nau ʻave ʻenau ngaahi laʻi pepá ki honau ʻapí ʻo fakaʻaliʻali ki heʻenau mātuʻá pea tauhi ia ʻi ha feituʻu te nau lava ʻo toutou mamata ki ai ʻi he uiké ni.

  2. Mou hivaʻi fakataha ʻa e “Fili ki he Totonú”; ʻoku ʻoatu ʻa hono leá ʻi he tafaʻaki ki mui ʻo e tohi lēsoni ko ʻení.