Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 3: ʻOku Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Ngaahi Fekaú ke tau Fili ki he Totonú


Lēsoni 3

ʻOku Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Ngaahi Fekaú ke tau Fili ki he Totonú

Taumuʻá

Ke tokoniʻi ʻa e tamasiʻi mo e taʻahine taki taha ke mahino kiate ia naʻe tuku mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi fekaú ke tokoniʻi kitautolu ke tau fai ʻa e ngaahi fili ʻoku totonú.

Teuteú

  1. Lau mo ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Mōsaia 2:22.

  2. ʻAi ha tatau ʻo e “Ngaahi Fekau ʻoku Hoko ko e Fakaʻilonga ki he Halá” maʻá e fānau taki taha (ʻoku ʻoatu ʻeni ʻi he ngataʻanga ʻo e lēsoní). Hanga ʻo ʻai ha laʻi tatau kehe ʻo fakapipiki ia ʻi ha laʻi pepa fefeka. Lau ʻa e ngaahi potu folofola ʻoku hiki ʻi he laʻi pepa tufá peá ke mateuteu ke fakamatalaʻi ha ngaahi foʻi lea ʻe ngali mamafa.

  3. Faʻu ha kiʻi vaʻinga kumi koloa ke lava ai ʻa e fānaú ʻo muimui ʻi ha ngaahi fakamatala, ngaahi fakaʻilonga pe ngaahi laʻi pepa iiki ʻe fakahinohino mo taki ai kinautolu ke nau aʻu ki he koloá. ʻE lava pē ke ʻai e koloá ko ha Tohi ʻa Molomona, fakatātā pe ha foʻi mama FKT.

  4. Teuteu ke hivaʻi ʻa e “Fili ki he Totonú” (Children’s Songbook, p. 160); ʻoku ʻoatu ʻa hono leá ʻi he tafaʻaki ki mui ʻo e tohi lēsoni ko ʻení. Teuteu foki ke hivaʻi ʻa e “Tauhi e Ngaahi Fekaú” (Children’s Songbook, p. 146).

  5. Ngaahi nāunau ʻoku fie maʻú:

    1. Tohi ʻa Molomona ke taki taha ʻa e fānau ʻoku nau lava ʻo lautohí. ʻAi ke tokoni atu ʻa e fānau ʻoku nau lava ke lau tohí ʻi hono fai ʻo e lēsoni ko ʻení.

    2. Palakipoe, sioka mo e meʻa tāmate palakipoe (pe ha faʻahinga meʻa pē ke fai ai ha tohi).

    3. Fakatātā 3–3, Ko e Moʻui Ki Muʻa pea Tau Toki Haʻu ki he Māmaní; fakatātā 3–4, Ko e Tamasiʻi mo ʻEne Foʻi Pulu Soká.

  6. Teuteu ʻa e ngaahi meʻa ʻe fie maʻu ki he ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki te ke fakaʻaongaʻí.

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e fua lotú.

Kapau naʻá ke poupouʻi ʻa e fānaú ke nau fai ha faʻahinga meʻa lolotonga ʻa e uiké pea mou vakaiʻi ia.

ʻOku Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Ngaahi Fekaú ke tau Fili ki he Totonú

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

Tuku ke kumi ʻe he fānaú ʻa e koloá ʻo nau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fakamatalá mo e tokoni naʻá ke teuteuʻí.

Fakamatala ʻa e faiakó

Fekau e fānaú ke nau fakakaukau ʻo pehē naʻá ke fekau ke nau ō ki ha fale ʻo ha taha ke ʻomi mei ai ha ngaahi pepa mahuʻinga. Tala ange ʻoku nofo mamaʻo ʻa e toko taha ko ʻení pea ʻe ʻikai ke ʻalu ha taha ia mo kinautolu ke tokoni ki hono fakahinohino ʻo e halá.

Fakamatala ʻa e faiakó

  • Ko e hā e meʻa ʻe tokoni kiate koe ke ke ʻilo ʻa e hala ki he falé?

  • Kapau naʻe fakaʻilongaʻi ʻaki e halá ha ngaahi fakaʻilonga pe ngaahi tao fakahinohino, naʻá ke mei lava nai ke ʻiloʻi e halá? Tala ange ki he fānaú naʻe tuku mai kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ki he māmaní ke tau fai ha fekau mahuʻinga. Naʻá ne fie maʻu ke tau kumi ʻa e hala ke tau foki ange ai kiate iá.

Fakatātaá

Fakaʻaliʻali ki he kalasí ʻa e fakatātā 3–3, Ko e Moʻui ki muʻa pea Tau Toki Haʻu ki he Māmaní.

Fakatātaá

  • Naʻa tau nofo ʻi fē pea toki fanauʻi mai kitautolú? (Fakataha mo e Tamai Hēvaní.)

  • Ko e hā hono ʻuhinga naʻa tau mavahe mai ai mei he Tamai Hēvaní ʻo haʻu ki he māmaní?

Fakamatalaʻi ange ki he fānaú naʻa tau mavahe mai mei he Tamai Hēvaní koeʻuhí ke tau maʻu ha sino, aʻusia ʻa e ngaahi meʻa ʻi he māmaní pea tau ako ke fili ki he totonú.

Fakamatala ʻa e faiakó

Fakamatalaʻi ange naʻe fie maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ke tau toe foki ange kotoa ʻo nofo fakataha mo ia ʻi he taimi naʻá ne palani ai ke tau mavahe mai meiate ia ʻo nofo ʻi he māmaní. Naʻá ne ʻafioʻi kuo pau ke tau fai ʻa e fili ʻoku totonú kae toki lava ke tau foki hake kiate ia, pea te tau fiefia ʻi he taimi ʻoku tau fili ai ki he totonú.

Naʻá ne tuku mai ha ngaahi fekau ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fai ʻa e ngaahi fili ʻoku totonú.

Fakamatala ʻa e faiakó

  • Ko e hā ʻa e ngaahi fekaú? (Ko e ngaahi meʻa ia kuo fekauʻi ʻe he Tamai Hēvaní ke tau faí.)

  • Ko e hā e niʻihi ʻo e ngaahi fekaú?

Fakamatalaʻi ange ʻoku hangē ʻa e ngaahi fekaú ko ha ngaahi fakaʻilonga hala ke tokoni kiate kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻa e halá. ʻOku nau fakahā mai ʻa e hala totonú ke tau muimui ai ke tau lava ʻo toe foki atu ki he Tamai Hēvaní.

Hivá

Hivaʻi pe lau ʻa e ngaahi lea ʻo e “Tauhi e Ngaahi Fekaú”:

Tauhi e ngaahi fekaú!

He ʻoku ʻi ai ʻa e nongá; pea mo e melinó.

Te ne tuku mai ʻa e ngaahi tāpuakí.

Ko e lea ʻa e kau Palōfitá: Tauhi e ngaahi fekaú.

ʻEkitivitií

Fakaʻaliʻali ʻa e saati kuó ke ʻosi teuteú ʻa ia ʻoku tohiʻi ai ʻa e “ʻOku hoko ʻa e Ngaahi Fekaú ko e Fakaʻilonga ki he Halá.” Kiʻi lau pe fakamatala nounou pē ʻo kau ki he ngaahi potu folofolá pe ngaahi fakahinohino halá. Tala ange te ke fakamatalaʻi ange pe ko e fē ʻa e fekau ʻi he fakaʻilonga halá te ne tokoniʻi kinautolu ke nau fili ki he totonú. Fakamatalaʻi ange ha ngaahi foʻi lea ʻe faingataʻa mo taʻe mahino kiate kinautolú. Tuku ke tautaufetongi ʻa e fānaú ʻi hono tuhuʻi ʻo e ngaahi fekau kehekehe ko ia ʻoku nau fakahā ʻa e hala totonú.

Ko e ngaahi fokotuʻu ʻeni ki he ngaahi meʻa ʻoku hokó:

ʻEkitivitií

  1. ʻOkú ke luelue ʻeni mei he ʻapi ʻo hao kaungā-meʻa mo hano fakatokangaʻi mai koe ʻe hao kaungā-meʻa ʻe taha. ʻOkú ne kole atu ke mo vaʻinga ʻi hono ʻapí. Ka naʻe ʻosi kole atu ʻa hoʻo fineʻeikí ke ke hangatonu ange ki ʻapi pea naʻá ke ʻosi palōmesi ange ʻio. ʻOku tala atu ʻe ho kaungā-meʻá ʻoku ʻikai ke ʻi ai hano kovi haʻo kiʻi tōmui siʻi atu pē. Ko e hā nai ʻa e fekau ʻe tokoni kiate koe ke ke fili ki he totonú?

  2. Naʻá ke fai ha ngaahi ngāue makehe maʻa hoʻo ongo mātuʻá ʻo maʻu ai hoʻo kiʻi paʻanga lahi ange ke fakatau maiʻaki hoʻo foʻi pulú. Naʻe fakatau fakamaʻamaʻa ʻa e foʻi pulú ʻi he fale koloá ka naʻe teʻeki ai pē ke feʻunga ʻa hoʻo paʻangá, tuku kehe pē kapau te ke ala ki hoʻo vahehongofulú. Ko e hā ʻa e fekau ʻe tokoni kiate koe ke ke fili ki he totonú?

  3. Ko e toki foki mai ʻeni homou fāmilí ki ʻapi pea kuo fuoloa e poʻulí. ʻOkú ke helaʻia pea ʻokú ke fie maʻu ke ke mohe. Pea ʻokú ke manatuʻi hake naʻe ngalo ia ke mou lotu fakafāmili pea toki ō ʻo mohé. Ko e hā ʻa e fekau ʻe tokoni kiate koe ke ke fili ki he totonú?

  4. ʻOku fakaafeʻi koe ʻe ho kaungā-meʻa lelei tahá ke mo ō ʻo mata heleʻuhila ʻi he ʻaho Sāpaté. Kuo fuoloa hoʻo fie mamata ʻi he foʻi faiva ko iá. Ko e hā ʻa e fekau ʻe tokoni kiate koe ke ke fili ai ki he totonú?

  5. ʻOkú ke vaʻinga ʻeni mo ho ngaahi kaungā-meʻá. Naʻe haʻu ha tamasiʻi ʻokú ne faʻa ui ʻaki koe ha ngaahi hingoa kehe ʻo ne fie maʻu ke vaʻinga mo kimoutolu. Ko e hā ʻa e fekau ʻe tokoni kiate ko e ke ke fili ai ki he totonú?

  6. ʻOkú ke fakataha mo hao ngaahi kaungā-meʻa pea ʻoku nau fie maʻu ke ke inu ha meʻi kava mālohi mei ha kapa naʻe haʻu mo ha taha ʻo kinautolu. Kuo akonekina koe ʻe hoʻo ongo mātuʻá ʻoku hala ke inu kava mālohi. Ko e hā ʻa e fekau ʻe tokoni kiate koe ke ke fili ki he totonú?

Fakamālō ki he fānaú koeʻuhí ko ʻenau ngaahi tali fakaʻofoʻofa naʻe fai atú.

ʻOku tau Ongoʻi Lelei ʻi he Taimi ʻoku tau Fili ai ki he Totonú

Fealēleaʻaki

Tala ange ki he fānaú te nau fiefia ʻi heʻenau fili ki he totonú.

Mou toe fakamanatu ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe hokó ʻaki hono toe fai ʻo ha ngaahi fehuʻi kehe. Hangē ko ʻení, ʻe lava ke haʻu ʻa e ongo fehuʻí mo e fakamatala ko ʻení mei he ongo ʻuluaki meʻa ko ia ʻe ua naʻe hokó.

Fealēleaʻaki

  1. ʻOkú ke pehē ko e hā haʻo ongo ʻo kapau naʻá ke ʻalu ki ʻapi ʻo hangē ko ia naʻe kole atu ʻe hoʻo faʻeé kae ʻikai te ke ʻalu ʻo vaʻinga mo ho kaungā-meʻá?

    Te ke fiefia koe he vaʻinga mo ho kaungā-meʻá. Ka ʻi he lolotonga pē hoʻo vaʻingá ʻoku ʻalu hake haʻo ongoʻi mamahi koeʻuhí ko hoʻo maumauʻi ʻa hoʻo palōmesi ki hoʻo fineʻeikí. Neongo ʻoku faingataʻa ʻa e fili ki he totonú mo hono fai ʻo e meʻa kuo kole mai ʻe Sīsū Kalaisi ke ke faí, ka te ke ongoʻi lelei ʻi ho lotó kapau te ke fai ʻa e meʻa ko iá. Te ke ongoʻi leleiʻia pē ʻiate koe koeʻuhí ko e fili naʻá ke faí.

  2. ʻOkú ke pehē ko e hā ʻa e ongo naʻá ke mei maʻu ʻo kapau naʻá ke fakatau mai ʻaki ha foʻi pulu foʻou ha konga ʻo hoʻo paʻanga vahehongofulú. Te ke ongoʻi lelei pē nai ʻi he taimi te ke vaʻingaʻaki ai ʻa e foʻi pulú?

    Mahalo pē te ke fiefia ʻi hoʻo vaʻinga mo ho ngaahi kaungā-meʻá ka he ʻikai te ke ongoʻi lelei he naʻe ʻikai ke ke fili ke totongi hoʻo vahehongofulú ʻo hangē ko ia kuo fekau mai ʻe he Tamai Hēvaní ke ke faí.

Mou toe fakamanatu ha ngaahi meʻa kehe naʻe hoko ʻi he founga tatau pē. Hanga ʻo fakamamafaʻi ʻa e faʻahinga ongoʻi lelei ko ia ʻe maʻu ʻe he fānaú ʻi honau lotó ʻi he taimi te nau talangofua ai ki ha fekau ʻa e ʻEikí, kae tautautefito ʻeni ki he taimi ʻoku ngali faingataʻa ai hono fakahokó. Fakamatalaʻi ange ko e ongoʻi lelei ko ʻení ko e Laumālie Māʻoniʻoní ia ʻi heʻene tala mai ke tau fakatomala pea fai ʻa e fili ʻoku totonú.

Toe fakamanatu ange ki he fānaú ʻa e ongo te nau maʻu ʻi he taimi te nau fai ai ha fili ʻoku halá. ʻOku faʻa hoko maʻu pē ia ʻo hangē ʻokú te halaia, mo ongoʻi loto-mamahí. Ko e ongo ko ʻení ko e Laumālie Māʻoniʻoní ia ʻokú ne fakamanatu mai ke te fakatomala pea fai ʻa e fili ʻoku totonú.

Fakatātaá mo e talanoá

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 3–4, Ko e Tamasiʻi mo ʻEne Foʻi Pulu Soká.

Fekau e fānaú ke fanongo ki he foʻi talanoá ke nau ʻilo ʻa e ongo naʻe maʻu ʻe Suliō ʻi heʻene fili ki he totonú:

Naʻe ʻikai ke tui ʻa Suliō ko ʻene foʻi pulu soká ʻeni ʻi he taimi naʻe foaki ange ai ia ʻe hono mehikitanga ko Maliá. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻikai ke lahi ʻa e paʻanga ʻa Maliá. Ka naʻá ne ʻiloʻi kapau ʻe ʻikai te ne toʻo ʻa e foʻi pulú, ʻe loto mamahi ʻaupito ʻa Malia.

Naʻá ne pehē ange leva, “Mālō ʻaupito. Ka ko e hā hono ʻuhinga ʻokú ke foaki mai ai ia maʻakú?”

Naʻe tali ange ʻe Malia, “Koeʻuhí he kuo lahi hoʻo tokoni kiate aú. ʻOkú ke ʻalu ʻo fai ʻeku ngaahi puʻí pea tokoni ʻi hono tafi hoku ʻapí. Ko e meʻa pē ʻoku ou kole atú ke ke manatuʻi maʻu pē hono ʻuhinga ʻoku ʻaʻau ai ʻa e foʻi pulú. ʻAlu ā ʻo vaʻinga.”

ʻI hono ʻakaʻaka atu ʻe Suliō ʻa e foʻi pulú, naʻá ne fifili pe ko e hā nai e ʻuhinga ʻo e lea naʻe fai ʻe Maliá ʻi heʻene pehē, “Manatuʻi ʻa hono ʻuhinga ʻoku ʻaʻau ai iá.”

Naʻe manako ʻa Suliō he soká, pea naʻá ne manako ʻaupito ai. Naʻá ne fakaʻamu pē ʻe ʻi ai ha ʻaho te ne kau ai ʻi he timi soka fakafonua ʻa Palāsilá. Naʻá ne fakakaukau ʻo pehē, ʻoku ʻosi ʻiloʻi ʻe Malia ʻeku fakaʻamú. Mahalo pē ko hono ʻuhinga ia ʻo ʻene ʻomi maʻaku e foʻi pulú.

Taimi siʻi pē, kuo haʻu ʻa ʻAtonio ke na vaʻinga mo Suliō. Fuofuoloa siʻi pē, kuo haʻu mo ha tamaiki kehe ʻo nau toko lahi feʻunga leva ke nau vaʻinga.

Naʻe sio atu ʻa Suliō ki ha kiʻi tamasiʻi siʻisiʻi ange ʻokú ne tangutu pē ʻi he kiʻi hala ʻaluʻangá ʻo siofi ʻenau vaʻingá. Naʻe fanafana ange ʻa ʻAtonio kia Suliō, “ʻOiauē, ko Paulo ʻeni ʻoku haʻú. ʻOua te ke ʻai ke kau he vaʻingá! ʻOku taʻe oli maʻu pē ʻa e vaʻingá ʻi heʻene kaú. Te tau foʻi kitautolu kapau ʻe kau!”

Ko e moʻoni pē ia naʻe ʻikai poto ʻa Paulo ia ʻi he vaʻingá. Ka naʻe ʻiloʻi ʻe Suliō ʻa e fuʻu fie vaʻinga ʻa Pauló.

Naʻe kole ange ʻe Paulo, “ʻAi muʻa ke u kau.”

Fakatātaá mo e talanoá

  • Ko e hā haʻo tali?

Naʻe ʻikai ke tali ange leva ʻe Suliō. Naʻá ne tuʻu ʻo kiʻi sio atu ki he matapā sioʻata ʻo Maliá pea naʻá ne sio atu ʻokú ne siofi mai pē ia. Naʻá ne fuʻu tokanga ʻaupito pe ko e hā e tali ʻa Suliō ʻe faí.

“Manatuʻi ʻa hono ʻuhinga ʻoku ʻaʻau ai iá.” Naʻe toe ongo mai ʻa ʻene ngaahi leá ki he fakakaukau ʻa Sulioó. Naʻá ne toe sio atu kia Malia. Kuó ne vahevahe hono taimí mo hono iví ke tokoni kia Malia, pea ʻokú ne fakakaukau ʻeni naʻa ko e feinga mai ʻa Maliá ke tala ange ke kei hokohoko atu pē ʻa ʻene vahevahe mo e niʻihi kehé.

Naʻe tafoki ʻa Suliō meia Malia ʻo ne sio kia Paulo mo ne pehē ange, “ʻIo, ʻe lava pē ke ke vaʻinga.” Peá ne toe pehē atu, “Ko e tamasiʻi vaʻinga lelei ʻaupito a ʻAtonio, pea te ne tokoniʻi koe ke ke ako ke poto he vaʻingá.”

Naʻe sio atu ʻa ʻAtonio kia Suliō mo ne malimali. Naʻá ne pehē ange leva kia Paulo, “ʻIo, te u loto lelei pē ke u akoʻi koe. Te mau akoʻi koe ke ke hoko ko ha tangata soka lelei ʻaupito. Te mau fiefia hono kotoa ke tokoniʻi koe ke ke poto.”

Naʻe toe kamata leva ke vaʻinga hono kotoa e fānau tangata ko ʻení. Naʻe hila hake ʻa Suliō ki he matapā sioʻata ʻo Maliá. Naʻe malimali hifo ʻa Malia. Naʻe toki ʻiloʻi leva ʻe Suliō ʻa hono ʻuhinga naʻe ʻoange ai ʻe hono mehikitanga ko Maliá ʻa e foʻi pulu soka foʻoú. (Ko e toʻo mei he fakamatala ʻa Sherrie Johnson, Friend, Sune 1973, pp. 10–12).

Fealēleaʻakí

Fealēleaʻakí

  • Ko e hā e ongo naʻe maʻu ʻe Suliō hili ʻene vahevahe mo e toko taha kehé? (Naʻá ne ongoʻi fiefia mo ongoʻi lelei ʻi loto ʻiate ia.)

  • Ko e hā e meʻa naʻe mei hoko kapau naʻe ʻikai ke ne vahevahe mo ha taha kehe? (Mahalo pē naʻá ne mei ongoʻi tautea ʻi hono lotó ʻi heʻene taʻe fakakau mai ʻa Paulo ki he vaʻingá. Naʻe mei ongoʻi mamahi foki mo Paulo.)

  • Naʻe fai nai ʻe Suliō ʻa e meʻa naʻe finangalo ʻa e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū ke ne faí?

Fakamatalaʻi ange, ʻe lahi ʻaupito ʻa e ngaahi fili te tau fai lolotonga ʻa ʻetau moʻuí.ʻE hanga ʻe he ngaahi fili ko ʻení ʻo ʻai kitautolu ke tau ongoʻi lelei ʻi loto ʻiatekitautolu pe ʻikai. ʻOku tau fiefia maʻu pē ʻi heʻetau talangofua ki he ngaahi fekaú.

Fakamatala Fakanounou

Ko e fakaʻilonga mo e foʻi mama FKT

Fakaʻaliʻali ki he fānaú ʻa e fakaʻilonga ʻo e FKT. Fakamanatu ange ʻe lava ke tokoniʻi kinautolu ʻe honau mama FKT ke nau manatuʻi ke fili ki he totonú.

Laʻi peesi tufá mo e fealēleaʻakí

ʻOange ha tatau ʻo e “Ngaahi Fekau ʻoku Hoko ko e Fakaʻilonga ki he Halá” ke taki taha ʻa e fānaú. Mou lau fakataha ʻa e ngaahi fekau ʻoku hiki ʻi he ngaahi fakaʻilonga halá. (Fakamatalaʻi ki he fānau iiki angé ʻa e ngaahi fakaʻilongá pea mo honau ʻuhingá.)

Tala ki he fānaú ʻoku ʻikai faingofua maʻu pē ke fai ʻa e ngaahi fili ʻoku totonú pea ʻoku ʻi ai ʻa e taimi ia ʻe niʻihi te tau fou ʻi he hala ʻoku ʻikai totonú. ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi fekau ʻa e Tamai Hēvaní ke tau ʻiloʻi ʻoku tau fai ʻa e ngaahi fili ko ia ʻoku totonú. Te nau tokoniʻi kitautolu ke tau toe foki hake ki heʻetau Tamai Hēvaní. Kapau ʻoku tau fili ki he totonú, te tau fiefia ʻi he ngaahi fili ko ia ʻoku tau faí.

Fokotuʻu ange ki he fānaú ke nau ʻave ʻa ʻenau laʻi pepá ki ʻapi pea nau lau fakataha mo honau ngaahi fāmilí ʻa e ngaahi potu folofola mei he Tohi ʻa Molomoná. Mahalo pē te nau fie maʻu ke tauhi ʻenau ʻū laʻi pepá ke hoko ko ha fakamanatu kiate kinautolu ʻo e niʻihi ʻo e ngaahi fekaú.

Fakamoʻoni ʻa e faiakó

Fai hoʻo fakamoʻoní ki hono mahuʻinga ke tau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Kapau ʻe lau mo ako maʻu pē ia ʻe he fānaú, ʻe tokoni ia ke nau manatuʻi maʻu pē ke nau fili ki he totonú.

Hivá

Mou hivaʻi mo e fānaú ʻa e “Fili ki he Totonú”.

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e lotu tukú, peá ke ne fakamālō foki ki he Tamai Hēvaní koeʻuhí ko ʻene tuku mai ha ngaahi fekau ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau fai ʻa e ngaahi fili ʻoku totonú.

Ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulakí

Fili mei he ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki ko ʻení ha ngaahi ʻekitivitī ʻe ʻaonga taha ki hoʻo kalasí. ʻE lava pē ke ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he lēsoní, pe ko hano fakamanatu pe fakamatala fakanounou ʻo e lēsoní. Vakai, “Taimi Kalasí” ʻi he “Ngaahi Tokoni maʻá e Faiakó” ke maʻu mei ai ha ngaahi fakahinohino kehe.

  1. Nonoʻo ha afo, tuaine pe maea ʻi he vahaʻa ʻo ha ongo meʻa ʻi ho loki akó (hangē ko e matapaá pea mo ha sea). Tuku ke tautaufetongi ʻa e fānaú ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e afó ke tokoniʻi kinautolu ʻi heʻenau lue kuikui mei he tafaʻaki ʻe taha ʻo e lokí ki he tafaʻaki ʻe tahá. ʻE lelei kapau te ke ʻai ha kiʻi fakapale maʻá e tamasiʻi pe taʻahine taki taha ʻi he taimi ʻokú ne aʻu atu ai ki he muiʻi afo ʻe tahá. Fakamatalaʻi ange ʻoku tatau pē hono taki kitautolu ʻe he afo ko ʻení mei he tafaʻaki ʻe taha ʻo e lokí ki he tafaʻaki ʻe tahá mo hono taki atu kitautolu ʻe he ngaahi fekaú ke tau foki hake ki he Tamai Hēvaní.

  2. Fai fakanounou pē ʻa e talanoa ki he misi ʻa Līhaí ʻo hangē ko ia ʻoku hā ʻi he 1 Nīfai 8–11 (vakai fakalelei, 1 Nīfai 8:9–30; 1 Nīfai 11:1–25). Fakamatalaʻi ange ʻoku fakafofongaʻi ʻe he vaʻa ukameá ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá. Fakamatalaʻi ange ʻoku fakafofongaʻi ʻe he fuʻu ʻakau ʻo e moʻuí ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá, pea mou aleaʻi ʻa e anga hono tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ke tau ongoʻi ʻa ʻene ʻofá.

  3. Teuteuʻi mai ha laʻi pepa lahi feʻunga ke ne ʻufiʻufi ʻa e fakatātā 3–5, Ko Hono Akoʻi ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻa ʻEna Fānaú. Kosikosi ʻa e laʻi pepá ki ha kongokonga tatau ʻe hiva pea toki fakapipiki fakataha kinautolu ke ʻufiʻufi ʻo pulia ʻa e fakatātaá. Fakamatalaʻi ange ʻoku fufuuʻi ʻi mui he laʻi pepá ha pōpoaki mahuʻinga ʻaupito. Ko e taimi kotoa pē ʻoku tala mai ai ʻe he fānaú ha foʻi fekau te nau lava ʻo talangofua ki ai ʻa ia naʻe ʻosi akoʻi ange ʻe heʻenau ngaahi mātuʻá pe ko ha toko taha kehe pē, te nau lava leva ke toʻo ha kiʻi konga pepa ʻe taha mei he fakatātaá mo nau feinga ke nau ʻiloʻi ʻa e pōpoakí ʻi heni. Ko ʻene toʻo kotoa pē ʻa e ʻū konga pepá, mou aleaʻi leva ʻa e founga ʻe lava ke tokoni mai ai ʻa e ngaahi mātuʻá, kau faiakó mo e kau taki kehe kotoa pē ke nau ako ke talangofua ki he ngaahi fekaú.

ʻĪmisi
commandment signs

ʻOku hoko ʻa e Ngaahi Fekaú ko e Fakaʻilonga ki he Halá

ʻĪmisi
tithing

Totongi Vahehongofulu

(3 Nīfai 24:10)

ʻĪmisi
obey

Talangofua ki He’eku Ongo Mātu’á

(Mōsaia 13:20)

ʻĪmisi
pray

Lotu Ma’u pē

(2 Nīfai 32:9)

ʻĪmisi
sabbath

Tauhi ’a e Sapaté ke Ma’oni’oni

(Mosaia 13:16)

ʻĪmisi
kindly

Failelei ki he Kakai Kotoa pē

(3 Nīfai 12:44)

ʻĪmisi
tithing

Totongi Vahehongofulu

(3 Nīfai 24:10)

ʻĪmisi
obey

Talangofua ki He’eku Ongo Mātu’á

(Mōsaia 13:20)

ʻĪmisi
pray

Lotu Ma’u pē

(2 Nīfai 32:9)

ʻĪmisi
sabbath

Tauhi ’a e Sapaté ke Ma’oni’oni

(Mosaia 13:16)

ʻĪmisi
kindly

Failelei ki he Kakai Kotoa pē

(3 Nīfai 12:44)