Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 44: Fai ki he Niʻihi Kehé ʻa e Meʻa ʻokú ke Loto ke Fai Kiate Koé


Lēsoni 44

Fai ki he Niʻihi Kehé ʻa e Meʻa ʻokú ke Loto ke Fai Kiate Koé

Taumuʻá

Ke tokoniʻi ʻa e tamasiʻi mo e taʻahine taki taha ke ne fakaʻapaʻapa ki he kakai kehé pea mo ʻenau koloá.

Teuteú

  1. Lau mo ako ʻi he faʻa lotu ʻa e 3 Nīfai 14:12 mo e ʻEkesōtosi 20:15.

  2. Teuteuʻi mai ha pate māsima. Heu fakataha ha ipu mahoaʻa ʻe 2, ipu māsima ʻe 1, sēpuni tī lolo ʻe 1, pea mo ha 3/4 ipu vai (kapau te ke fie maʻu pea toki tānaki ki ai ha tulutā fakalanu meʻakai ʻe 4). Natu fakataha kinautolu kae ʻoua kuo nau molū mo molemole. Kapau ʻe toki fie maʻu pea tānaki atu ki ai ha sēpuni tī vai ʻe 1 pe meʻi mahoaʻa kapau ʻe fiemaʻu.

  3. Teuteu mai ke hivaʻi pe lau ʻa e “Fili e Hala Totonú” (Children’s Songbook, p. 160); ʻoku ʻoatu ʻa e leá ʻi he tafaʻaki ki mui ʻo e tohi lēsoni ko ʻení.

  4. Ngaahi nāunau ʻoku fie maʻú:

    1. Tohi Tapu mo ha Tohi ʻa Molomona.

    2. Fakaʻilonga pe mama FKT.

    3. Sioka, palakipoe mo e meʻa tāmate palakipoe.

  5. Teuteu ʻa e ngaahi meʻa ʻe fie maʻu ki ha ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki te ke fakaʻaongaʻi.

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e fua lotú.

Kapau naʻá ke poupouʻi e fānaú ke nau fai ha faʻahinga meʻa he lolotonga ʻo e uiké pea mou vakaiʻi ia.

Fai ki he Niʻihi Kehé ʻa e Meʻa ʻokú ke Loto ke Fai Kiate Koé

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

Fakamatalaʻi ange ki he fānaú, ko e koloá ko ha meʻa ia ʻoku ʻanautolu, hangē koha tohi, meʻa-vaʻinga, paʻanga pe vala. Ko e koloa mahuʻingá, ko ha meʻa ia ʻokufuʻu saiʻia pe fuʻu mahuʻinga ʻaupito kiate kitautolu. ʻOku ʻikai ke pehē ko ha koloamahuʻinga pē pea lava ke totongiʻaki ha paʻanga lahi. ʻOku siʻisiʻi pē honomahuʻinga fakapaʻangá ka ʻoku fuʻu mahuʻinga makehe ia koeʻuhí ko e feituʻu naʻeʻomi ia mei aí pe ko e toko taha naʻá ne foaki mai iá.

ʻOange ki he tamasiʻi mo e taʻahine taki taha ha konga pate māsima pea koleange ke ne fakafōtunga ʻa e konga paté ki ha taha ʻo ʻene ngaahi koloa ʻokumahuʻinga taha kiate iá. Tuku ange ha miniti siʻi ke faʻu ai ʻe he fānaú ʻenau fangakiʻi fakatātā mei he paté.

Fevahevaheʻakí

Fakaafeʻi e fānaú ke nau fakaʻaliʻali ʻenau ngaahi fakatātā mei he paté pea nau fakamatala ki hono ʻuhinga ʻoku fuʻu mahuʻinga ai kiate kinautolu ʻa e ngaahi koloa ko iá.

Fevahevaheʻakí

  • Ko e hā haʻo ongo ʻo kapau ʻe haʻu ha taha ʻo ala taʻepoaki pe maumauʻi hoʻo koloa ko ʻení?

Fakaʻaliʻali ʻa ʻenau fanga kiʻi meʻa naʻa nau ngaohí ʻi he funga tēpilé pe ʻi ha toe feituʻu kehe pē ke toki fakaʻaongaʻi ʻamui ʻi he lēsoní.

Fealēleaʻakí

Fealēleaʻakí

  • Kapau ʻe kole ʻe ha taha ke ne ʻave ʻa hoʻo koloa mahuʻinga ko ʻení, ko e hā e meʻa te ke fie maʻu ke fai ʻe he toko taha ko ʻení ki hoʻo koloá?

  • Kapau ʻe faifai angé pea mole hoʻo koloa mahuʻingá, ko e hā e meʻa te ke fie maʻu ke fai ʻe he toko taha te ne ʻilo iá?

Tala ange ʻoku tau fie maʻu kotoa pē ke tokangaʻi fakalelei ʻe he niʻihi kehé ʻa ʻetau ngaahi koloa mahuʻingá. ʻOku ʻi ai foki mo e ngaahi koloa ia ʻa e kakai kehé ʻoku mahuʻinga kiate kinautolu, pea ʻoku nau fie maʻu ke tau tokangaʻi lelei mo fakaʻapaʻapa foki ki heʻenau koloa makehe ko iá.

Fakaʻilonga pe mama FKT mo e fealēleaʻaki ʻi he folofolá

Tala ange ki he fānaú kuo akonekina kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ʻi ha founga ke tau faiki he kakai kehé pea mo ʻenau ngaahi koloá. Fakaʻaliʻali ʻa e fakaʻilonga pe mama FKT pea tala ange ʻoku lava ke tau maʻu ʻa e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisi ki hemeʻa ko ʻení ʻi he folofolá. Fekau ke nau fakafanongo ka ke lau ʻa e 3 Nīfai 14:12ʻo ngata pē ʻi he kiate kinautolú.

Mou aleaʻi mo e fānaú ʻa e veesi ko ʻení. Tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻoku totonu ke tau fai ki he kakai kehé ʻa e meʻa ʻoku tau loto ke nau fai mai kiate kitautolú. Tala ange ʻoku faʻa ui ʻeni he taimi ʻe niʻihi ko e Lao Koulá, pea ko hono fakaleá ʻoku pehē mai pē, “Fai ki he niʻihi kehé ʻa ia ʻokú ke loto ke fai mai kiate koé.”

Fekau ʻa e fānaú ke nau toutou lau leʻo-lahi ʻa e Lao Koulá. Fakamatalaʻi ange ʻoku kau ʻi hono fai ki he kakai kehé ʻa e meʻa ʻokú te loto ke fai mai kiate kitá ʻa hono fakaʻapaʻapaʻi ʻenau koloá ʻo hangē pē ko ʻetau fie maʻu ke nau fakaʻapaʻapaʻi ʻetau ngaahi koloá.

ʻOku Tau Fakaʻapaʻapaʻi ʻa e Ngaahi Koloa ʻa e Niʻihi Kehé ʻAki ʻa e ʻIkai ke Tau Kaihaʻasi ia

Fealēleaʻaki ʻi he folofolá

Fakamatalaʻi ange kuo fekauʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ke tau fakaʻapaʻapa ki he kakai kehé pea mo ʻenau koloá.

Lau ʻa e ʻEkesōtosi 20:15. Kole ange ki he fānaú ke nau fakamatalaʻi atu ʻa eveesi folofola ko ʻení.

Hanga ʻo fakamamafaʻi heni kuo fekauʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi ke ʻoua naʻa tau kaihaʻa. ʻOku toe fakahā mai foki ʻe he ngaahi lao ʻo hotau fonuá ʻoku hala ke tau kaihaʻa mei he kakai kehé. ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku tau tui ʻoku totonu ke tau talangofua ki he ngaahi lao ko ʻení pea pehē foki ki he ngaahi fekau ʻa e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisí.

Ko e tefito ʻo e tuí

Fakamatalaʻi ange ʻoku fakahā mai ʻe he tefito ʻo e tui hono hongofulu mā uá ʻa ʻetau tui fekauʻaki mo e ngaahi laó. Fekau ʻa e fānaú ke nau lau ʻa e fakamatala ko ʻení, “ʻOku mau tui ʻoku totonu … ke talangofua … ki he laó.”

Ko e ongo talanoá mo e fealēleaʻakí

Fai ki he fānaú ʻa e talanoa kau ki ha ongo tamaiki fefine naʻá na fehangahangai mo ha fili faingataʻa:

Naʻe fie maʻu ʻe Seni mo Sūsana ke fakatau haʻana pulu-lole mei he mīsini ʻoku fakatau atu ai ʻa e pulu-lolé. Naʻá na mono ʻa e foʻi sēnití ʻi he loto mīsiní peá na milohi ʻa e kaú kae homo mai ʻa e foʻi pulu-lolé, ka naʻá na ʻohovale he ʻikai ke homo mai pē ha taha kae ngangana hifo ha pulu-lole lahi ia. Pea toe homo mai pē foki ki tuʻa mo ʻena sēnití.

Ko e ongo talanoá mo e fealēleaʻakí

  • Ko e hā haʻo meʻa ʻe fai kapau naʻe hoko ʻeni kiate koe?

Tala ange ki he fānaú naʻe hoko pē ʻa e meʻa tatau ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí kia ʻEletā Sitelini W. Sila ʻa ia naʻá ne hoko ko ha Taki Māʻolunga ʻi he Siasí, pea mahalo ʻe tokoni ʻeni ke nau lava ʻo tali ʻa e fehuʻí. ʻOsi peá ke fai ʻa e talanoa ko ʻení ʻi hoʻo lea pē ʻaʻau:

Naʻe fakaʻuli mai ʻa [ʻEletā Sila] he halá ʻokú ne fieinua, ko ia naʻá ne tuʻu ke fakatau mai haʻane kapa inu. Naʻá ne fakahū ha sēniti ʻe hongofulu ʻi he loto mīsini ʻoku fakatau ai ʻa e ʻū kapa inu ʻi he pausá, pea naʻe homo mai ʻene kapa inú pea toe homo mai pē ʻene sēnití ki tuʻa. Naʻá ne toʻo mai ʻa e sēnití ʻo ne sio hifo ki ai, faʻo ia ki hono kató peá ne foki atu ki heʻene kaá mo ʻene pehē, “Sai pē ia mo e fuʻu mamafa ʻenau kapa inú.” Ka naʻe ʻikai ke aʻu ki he kaá, he naʻe ʻi ai ha kiʻi leʻo siʻisiʻi naʻe kaikaila pē ʻi hono telingá mo fai ange ha foʻi fehuʻi mālie. Ko e fehuʻí naʻe pehē, ‘ʻE sila, meʻa ní te ke hoko ko ha tangata kaihaʻa koeʻuhí pē ko ha kiʻi sēniti pē ʻe hongofulu?’ (Hartman Rector, Jr., “Get Up and Glow,” Brigham Young University Speeches of the Year [Provo, 5 Sānuali 1972], p. 6).

Ko e ongo talanoá mo e fealēleaʻakí

  • ʻOku mou pehē ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe ʻEletā Silá?

Hili ʻa e tali atu ʻa e fānaú, tala ange naʻá ne toe foki ki he mīsiní ʻo kamata ke fakafoki ʻa e sēnití. Ka kuo toe ʻi ai ʻeni mo e palōpalema ia ʻe taha ʻa Sila.

Ko e ongo talanoá mo e fealēleaʻakí

  • Kapau te ne fakahū ʻa e sēnití ki he mīsiní, ko e hā nai e meʻa ʻe hokó? (ʻE toe maʻu mai ʻene kapa inu kehe, pea mahalo ʻe toe foki mai pē ʻa ʻene sēnití.)

Fakamahino ki he fānaú ʻe toe lahi ange heni ʻa e palōpalemá ia.

Ko e ongo talanoá mo e fealēleaʻakí

  • Ko e hā e meʻa te ke faí?

Fakamatalaʻi ange naʻe ʻiloʻi ʻe ʻEletā Sila ʻoku ʻikai ko ha sēniti ʻeni ia ʻaʻana. Kuó ne ʻosi fakafetongiʻaki ʻe ia ʻa e kapa inú. Ko ia naʻá ne kumi leva ʻa e tangata faifakataú ʻo ʻoange ki ai ʻa e sēnití.

Ko e ongo talanoá mo e fealēleaʻakí

  • ʻOku mou pehē ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe Seni mo Sūsana ki he ʻū pulu-lolé mo e sēnití? (Fakamatalaʻi ange naʻe ʻalu ʻa e ongo tamaikí ni ki he faifakataú ʻo fakamatalaʻi ange ki ai ʻa e meʻa naʻe hokó, ka naʻe ʻikai ke na ʻalu mo e pulu-lolé pea mo e sēnití.)

Hanga ʻo fakamamafaʻi ange naʻe fili ʻa Seni, Sūsana pea mo ʻEletā Sila ki he totonú. Naʻa nau fili ke nau talangofua ki he fekau ʻa e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi pea mo e lao ʻo e fonuá—naʻe ʻikai ke nau kaihaʻa.

Fakamahino ange kuo pau ke ʻoua naʻa tau ʻave ha meʻa ʻoku ʻikai ʻatautolú.

ʻOku Lava ke Tau Fakaʻapaʻapaʻi e Ngaahi Koloa ʻa e Kakai Kehé ʻAki Hono Fakafoki Kinautolú

Fealēleaʻakí

Fealēleaʻakí

  • Kapau ʻe mole haʻo koloa, ko e hā e meʻa te ke fie maʻu ke fai ʻe he toko taha ʻokú ne ʻilo iá? (Fakafoki atu ia.)

Talanoá

Fai ki he fānaú ʻa e talanoa ko ʻení ʻi hoʻo lea pē ʻaʻau:

Naʻe lue atu ʻa Keiti ki he akó mo ʻene sio atu ki ha meʻa ngingila ʻi he musie ofi pē ki he halá. Naʻá ne punou hifo ʻo ʻiloʻi tā ko ha kahoa koula. Ko ha kahoa fakaʻofoʻofa ʻeni. ʻI heʻene toʻo hake iá, naʻá ne fakakaukau ʻo pehē, “ʻOku tatau tofu pē ʻa e kahoa ko ʻení mo e kahoa naʻe foaki ange moʻo Malia ʻi he hoko hono ʻaho fāʻeleʻí.” Naʻe faʻo ʻe Keiti ʻa e kahoá ʻi hono kató peá ne fakavave atu ki he akó.

Naʻe ʻikai ke ʻi he kalasí ʻa Malia. Naʻá ne toki hū mai ki loki ako kuo fuoloa e kamata ʻa e kalasí ia. Naʻe kula mo fufula hono matá ʻo hā mai naʻá ne tangi.

ʻI he lolotonga ʻo e houa kai hoʻataá, naʻá ne tala ange ai kia Keiti ʻa hono ʻuhinga naʻá ne tōmui ai ki he akó. Naʻe mole hono kahoá, ʻi he feituʻu pē ko ia naʻe maʻu ai ʻe Keití, pea naʻá ne ʻosi kumi ai. Naʻe ʻikai pē ke lea ʻa Keiti ia. Naʻá ne fakakaukau pē ia ʻo pehē, “He ʻikai pē teu tala ange ʻoku ʻiate au ʻa e kahoá. Naʻá ku ʻilo foki ia ʻe au pea ko e meʻa ia ʻaʻaku.”

Naʻe tala ange ʻe he faiakó ki heʻenau kalasí ʻi he hoʻatā ko iá ʻa e meʻa naʻe hoko ki he kahoa ʻo Maliá. Naʻá ne kole ange ke nau tokoni muʻa ʻi hono kumi ʻa e kahoá ʻi he tuku ʻa e akó.

Ko Keiti pē naʻe hū fakamuimui taha ki tuʻa mei he loki akó he hoʻatā ko ʻení. Naʻá ne ongoʻi taʻe fiemālie. Naʻá ne ʻilo ʻa e loto-mamahi ʻa Maliá. Naʻá ne ʻiloʻi ko e kahoa ia ʻo Malia neongo ko ia naʻá ne ʻiló. Naʻá ne fakakaukau atu kapau ko hono kahoa ʻeni, te ne fie maʻu ʻa Malia ke ne fakafoki ange ia. Ko ia naʻá ne lele fakavave atu ʻo kumi ʻa Malia ke fakafoki ʻa e kahoá.

Fealēleaʻakí

Fealēleaʻakí

  • Ko e hā e meʻa naʻe fili ʻe Keiti ke ne faí?

  • ʻOku mou pehē ko e hā e ongo ʻa Malia ʻi he taimi naʻe fakafoki atu ai ʻe Keiti ʻa e kahoá?

  • Ko e hā e meʻa te ke fai kapau naʻá ke ʻilo pe maʻu ha meʻa naʻe ʻikai ko haʻo meʻa?

ʻOku Totonu ke Tau Fakaʻapaʻapa ki he Koloa ʻa e Kakai Kehé

Fealēleaʻakí

Fealēleaʻakí

  • Ko e hā haʻo ongo kapau naʻe hanga ʻe ha taha ʻo maumauʻi pe fakaʻauha ha taha ʻo hoʻo ngaahi koloá ʻi he ʻiloʻilo pau?

Fakamatalaʻi ange ʻoku totonu ke tau feinga maʻu pē ke fakafoki ha faʻahinga koloa mole pe koloa naʻa tau ʻilo ki he toko taha ʻoku ʻaʻaná. ʻOku totonu ke ʻoua ʻaupito naʻa tau maumauʻi ʻi he ʻiloʻilo pau pe ngāue halaʻaki ʻa e ngaahi koloa ʻa e kakai kehé. Toʻo hake ki ʻolunga ha taha ʻo e fanga kiʻi meʻa naʻe ngaohiʻaki ʻe he fānaú ʻa e paté peá ke fakaʻaliʻali ki he fānaú ʻa e founga ʻo hono pukepuke pe toʻotoʻo fakalelei iá. Paasi takai ʻi he kalasí ke ako ʻa e fānaú ki he ala fakaleleí mo hono tokangaʻi iá.

Talanoá mo e fealēleaʻakí

Fai ʻa e talanoa ko ʻení ʻi hoʻo lea pē ʻaʻau:

Naʻe vaʻinga ʻa Tuloi mo ʻAlani ʻi ha loto-ʻataʻatā naʻe hoko atu pē ki he feleoko ʻo Pení. Naʻe fai e tolotolo maka ʻa Tuloi peá ne poleʻi ʻa ʻAlani ke na feʻauhi tolo pe ko hai ʻe mamaʻo taha ʻene toló. Hili ʻena tolotoló, naʻe tolongi atu ʻe Tuloi ia ha foʻi maka ʻe taha ʻo tau ia ʻi he tafaʻaki feleoko ʻo Pení. Naʻá ne fakamataliliʻi ʻa ʻAlani mo ne pehē ange, “Fai ki he hā he ʻikai ke tau hoʻo toló ʻi he feleokó.” Naʻe toʻo hake ʻe ʻAlani ha foʻi maka ʻo kamata ke ne tolongi.

Talanoá mo e fealēleaʻakí

  • ʻOku mou pehē ko e hā e fili naʻe totonu ke fai ʻe ʻAlaní?

  • Ko e hā ha meʻa naʻe mei tala ange ʻe ʻAlani kia Tuloí? (Ta ō ʻo kumi ha meʻa kehe ke ta tolo ki ai.)

Fekau e fānaú ke nau fakakaukau angé ki ha fakaʻosi lelei ʻo e talanoá ʻa ia ʻe fakahā mai ai ʻa e meʻa ʻoku totonu ke fai ʻe ʻAlaní. Fekau ha toko ua pe lahi ange ke na tala mai hono fakaʻosi ʻo e talanoá.

Hiva

Fakamatalaʻi ange naʻe fili ʻa ʻEletā Sila, Keiti mo ʻAlani ki he totonú.

Fekau e fānaú ke nau tuʻu ki ʻolunga ʻo hivaʻi pe lau ʻa e lea ʻo e “Fili e Hala Totonú.”

Fealēleaʻakí

Kole ki he fānaú ke nau tala atu ha ngaahi founga kehe te nau lava ke fakahā ai ʻa e fakaʻapaʻapa ki he ngaahi koloa ʻa e kakai kehé. Mahalo pē ʻe kau ʻi heʻenau ngaahi fokotuʻú ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení:

Fealēleaʻakí

  1. ʻOua ʻe hala lotoʻapi pe vaʻinga ʻi he ʻapi ʻo e kakai kehé taʻe maʻu ha ngofua.

  2. ʻOua ʻe fai ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻe maumauʻi pe fakaʻauha ai ʻa e koloá, hangē ko e tohitohi pe tā fakatātā ʻi he ngaahi holisí pe ʻaá.

  3. Vaʻinga fakaleleiʻaki ʻa e ngaahi meʻa-vaʻingá.

  4. ʻOua ʻe fahiʻi pe maumauʻi ha koloa ʻi he ʻiloʻilo pau.

  5. ʻOua ʻe fakaʻaongaʻi taʻe poaki ha meʻa ʻoku ʻikai ko haʻatau meʻa.

Fakamatala Fakanounoú

Fakamamafaʻi ange kuo akonakiʻaki ʻe Sīsū Kalaisi ʻoku totonu ke tau fai ki he kakai kehé ʻa e meʻa ʻoku tau loto ke fai mai kiate kitautolú. Kapau te tau muimui ki he ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí, he ʻikai ke tau ala ki he meʻa ʻa e kakai kehé. Te tau fakafoki ʻa e ngaahi meʻa naʻa tau maʻú ki he kakai ʻoku ʻanautolú. Te tau fakaʻapaʻapa ki he ngaahi meʻa naʻa tau kole mei ha niʻihi kehé ʻo ʻikai ke tau maumauʻi pe fakaʻauha kinautolu. Fakamanatu ange ki he fānaú ʻa e fekau ko ia kuo tuku mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa ia ʻoku faʻa ui ʻi he taimi ʻe niʻihi ko e Lao Koulá.

Ngaahi meʻa ke tufá mo e palakipoé

ʻEke ange ki he fānaú pe ʻoku nau kei manatuʻi ʻa e ngaahi lea ʻi he Lao Koulá. Kapau ʻoku poto ʻa e fānaú ʻi he laukongá peá ke hiki mata lalahi ʻa e ngaahi foʻi leá ʻi he palakipoé pe ko haʻo lea māmālie ʻaki pē ia. ʻOsi pea mou lau fakataha ia. Fakafoki ki he fānaú ʻa e fanga kiʻi meʻa naʻa nau ngaohiʻaki e paté.

Fakamoʻoni ʻa e faiakó

Fakamoʻoniʻi ange ki he fānaú ʻoku mahuʻinga ke tau fai ki he kakai kehé ʻa e meʻa ʻoku finangalo mai ʻa Sīsū Kalaisi ke tau faí. ʻE lelei kapau te ke fakamatala ki ha taimi naʻe fai lelei atu ai ha taha kiate koe peá ke fakamatalaʻi ange ki he fānaú ʻa e ongo naʻá ke maʻú. Poupouʻi e fānaú ke nau fai ki honau fāmilí pea mo e ngaahi kaungā-meʻá ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau loto ke fai ange kiate kinautolú.

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e lotu tukú.

Ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulakí

Fili mei he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻe ʻaonga taha ki hoʻo kalasí. ʻE lava pē ke ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he loto lēsoní, pe ko hano fakamanatu pe fakamatala fakanounou ʻo e lēsoní. Vakai, “Taimi Kalasí” ʻi he “Ko e Ngaahi Tokoni maʻá e Faiakó” ke maʻu mei ai ha ngaahi fakahinohino kehe.

  1. Fekau e fānaú ke nau fakatātaaʻi ha ngaahi meʻa ʻoku hoko hangē ko ʻení:

    • ʻOkú ke maʻu ʻi he hala ʻi homou toumuʻá ha kato paʻanga ʻoku fonu he paʻangá. Ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke ke fai ki aí? (Fekau e fānaú ke nau fakatātaaʻi ʻa e ngaahi meʻa te nau lava ʻo fai ke kumi ai ʻa e toko taha ʻoku ʻaʻana ʻa e kato paʻangá.)

    • ʻI hoʻo foki ki homou ʻapí mei he ʻapi ʻo ho kaungā-meʻá, naʻá ke ʻiloʻi ai tā naʻe ʻi hoʻo kató ha taha ʻo ʻene fanga kiʻi meʻa-vaʻingá. Ko e hā hoʻo meʻa ʻe fai ki aí?

    • ʻOku mo vaʻinga mo hao kaungā-meʻa pea hoko ai mo ha mafahi ʻa e matapā sioʻata ia ʻo homou kaungāʻapí. Ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke ke faí?

    • ʻOku fai hoʻomo fakatau mo hoʻo fineʻeikí peá ke tau ʻi ha fokotuʻunga kapa meʻakai ʻo ngangana ki lalo. Ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke ke faí?

    • Naʻá ke vaʻinga ʻi tuʻa mo ho kaungā-meʻá, pea fonu pelepela ho suú. ʻI he taimi naʻá ke hū atu ki hono falé ʻoku pelepela ʻa e falikí. Ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke ke faí?

  2. Tuku ki he fānaú ke nau ngaohiʻaki honau kahoa FKT ʻa e kulasi pea mo e pepa lanu kehekehe. Tala ange ʻe hanga ʻe he ngaahi kahoá ʻo fakamanatu ange ke nau fai ki he niʻihi kehé ʻa ia ʻoku nau loto ke fai ange kiate kinautolú.